img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Osvrt unazad

Hitler i auto-putevi: Glavni propagandni projekat nacističke Nemačke

28. maj 2025, 09:00 Andrej Ivanji
Foto: Bundesarchiv/Wikipedia.org
Politika i propaganda: Adolf Hitler 1938. otvara radove na auto-putu kod Salcburga
Copied

Auto-putevi u nacističkoj Nemačkoj građeni su u slavu Adolfa Hitlera. Propagandna mašinerija prikazivala ih je kao dokaz mudrosti i dalekovodosti Firera i moći i uspona nemačke nacije

Svečano otvaranje radova na „prvom“ auto-putu u “Trećem rajhu“ spada u najupečatljivije inscenacije nacističkog Ministarstva propagande, piše nemački „Špigel“. Poslužila je kao matrica kako da se ubuduće izgradnja ovih saobraćajnica koristi za veličanje Firera i njegove Nacional-socijalističke nemačke radničke partije (NSDAP).

Predsednik Vajmarske republike Paul fon Hindenburg je 30. januara 1933. imenovao Adolfa Hitlera za kancelara Nemačke. Osam meseci kasnije, 23. septembra, u Frankfurtu je 720 radnika u radnim uniformama izašlo iz Službe za nezaposlene na ulicu okićenu kukastim krstevima i transparentom „rad i mir“.

Generalni inspektor Puteva Nemačke Fric Tot radnike je pozdravio rečima: “Drugovi, upravo dolazite iz Službe za nezaposlene. Volja našeg Firera je da se tamo više nikada ne vratite. Ne idemo više po pečate – idemo da gradimo puteve“.

Pred Totom je zabodeno na stotine lopata koje počinju da dele radnicima. On staje na čelo kolone koja kreće ka Frankfurtskoj šumi.

Tamo uskoro stiže i Adolf Hitler. Ministarstvo propagande je prethodno izdalo naređenje da se u 10.45 u celoj zemlji prekine sa radom – da niko slučajno ne bi propustio radio-prenos u kome se Firer obraća naciji i razlaže naširoko “o vremenu auto-puteva” koje je nastupilo.

“Neće proći ni šest godina, a naše divovsko delo će svedočiti o našoj hrabrosti, našoj marljivosti, našoj žilavosti i našoj odlučnosti. Nemački radnici, počnite sa radom!”, grmeo je Hitler i poručio da auto-putevi spadaju u “kanon nemačke nadmoći”.

Završivši govor, uzima ašov u ruke i simbolično ga zabada u zemlju: radovi na auto-putu Frankfurt-Manhajm-Hajdelberg su otvoreni. Fotografija ovog događaja koja izražava bliskost Firera sa radnim narodom štampana je narednih godina u milionskim tiražima.

Hitler obećava izgradnju 1000 kilometara auto-puteva godišnje. Nemački novinari onog doba su ih nazivali “gigantskim“, „moćnim“, „neverovatnim“, „divovskim“ dostignućem.

Mit o Firerovoj “genijalnoj zamisli”

Izgradnju auto-puteva Rajha (Reichsautobahn) nacisti su masovno koristili u propagandne svrhe obećavajući narodu da će moći brže i lakše da se kreće, da će njima povezati celu zemlju, da će stići do svakog mesta.

Nastao je mit o tome kako se Hitler dosetio da treba da se grade auto-putevi i svoj san počeo da sprovodi u delo.

„Dok je bio u zatvoru (1924), kada je njegov pokret bio razbijen, kada su njegovi neprijatelji mislili da su ga uništili, kada je pisao knjigu Nemaca (Mein Kampf), raširio je kartu naše otadžbine na svojim kolenima i zamislio na njoj auto-puteve Rajha: ovako će proticati. Pošto jedva da je još neko verovao u njega, sam je imao toliku veru u sebe i svoj zadatak da je sve pripremio“. Ove teatralne reči o „genijalnoj zamisli“ Hitlera napisao je pesnik i nosilac kulturne nagrade nacističkog SA (Sturmabteilung) Heribert Mencel.

Reichsautobahn mit zwei KdF-Wagen
„Bube“ na auto-putu u Nemačkoj 1943. / Foto: Bundesarchiv/Wikipedia.org

Prvi auto-put u Nemačkoj je, doduše, još 6. avgusta 1932. godine otvorio tadašnji gradonačelnik Kelna Konrad Adenauer, ali je i pomisao na to da njihov idejni tvorac nije Adolf Hitler lično bila tabu.

Ko je govorio drugačije, dobio bi preteće pismo od Tota u kome je stajalo: „Auto-putevi Rajha koje sada gradimo ima da se pripišu isključivo Adolfu Hitleru“. To ne treba shvatiti kao „prekor“, pisao je, već kao „upozorenje sa namerom da svoj stav prilagodite stavu za koji ja smatram da je jedini ispravan“.

Nije važna istina, već privid

Nacisti su iskoristili ogromnu nezaposlenost koja je vladala u Vajmarskoj republici da bi došli na vlast. Kao rešenje koga se dosetio Hitler su predstavili izgradnju auto-puteva. Tvrdili su da je tako stvoreno 600.000 radnih mesta.

Međutim, niti se Hitler prvi dosetio auto-puteva, niti je izgrađeno planiranih 6900 kilometara ovih saobraćajnica. Do 1945. izgrađeno je 3900 kilometara, njihova izgradnja je otvorila oko 120.000 radnih mesta.

Nezaposlenost u Nemačkoj je u daleko većoj meri suzbilo pokretanje vojne industrije, ali proizvodnja oružja nije bila tako podobna za propagandu kao izgradnja auto-puteva.

Za šefa Hitlerove propagande Jozefa Gebelsa istina i inače nije bila bitna. „Ovo su Firerovi putevi“, govorio je, on ih je izgradio za Nemce i Nemice sledeći svoju viziju, oni su simbol nacističke Nemačke, odraz njene snage i veličine.

Da to svi shvate baš tako, starala se Gebelsova propagandna mašinerija koja je tada na raspolaganju imala novine, radio i kratke reklamne filmove koji su emitovani pre dugometražnih filmova u bioskopima. Mediji si bili „glajhšaltovani“, svi su imali istu poruku, svi su veličali Hitlera i njegovou borbu. Ko je uhvaćen da misli drugačije, završio bi u koncentracionom logoru, neretko kao prinudni radnik na izgradnji auto-puteva.

Tagovi:

adolf hitler auto putevi Izgradnja auto-puteva Nacistička Nemačka Propaganda
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Zemljotres

30.jul 2025. M. L. J.

Jak zemljotres i cunami u Rusiji, evakuacija u Japanu i na Havajima

Snažan zemljotres jačine 8,8 stepeni, koji je pogodio Daleki istok Rusije, izazvao je cunami. Japan i Havaji naredili su evakuaciju.

Branje kupina

Sezonski posao

29.jul 2025. Marijana Maksimović

Ispovest jednog berača: Koža od kupina

Zvuči kao preporuka travara za lečenje reume, ali prekrivenost sokom od kupine jednostavno je posledica berbe ovog voća i utrke da gazda što više nabranih kilograma upiše pored vašeg imena

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Komentar

Komentar

Vučić na Informeru: “Brlog – to sam ja!”

Višeminutno izlivanje predsednikovog gneva na građane Novog Pazara nije ništa drugo, do poslednji trzaj jedne poražene politike čoveka koji misli da je država, a zapravo je ćacilend

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Komentar

Čistka sudija i tužitelja: Vraćanje paste u tubu

Da li iko veruje, osim možda Vučića, da bi čistka tužilaca i sudija uspela? Da li on zaista veruje da može da pronađe dovoljan broj Bokana, jer, ako ćemo pravo, Bokan je ipak biser među biserima

Ivan Milenković

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure