img
Loader
Beograd, 31°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Saobraćaj

Gužva na drumu niotkuda: Šta je „fantomski zastoj“?

12. mart 2025, 07:11 Nemanja Rujević
Gužve na beogradskim ulicama foto: vladimir šporčić / tanjug
Gužve na beogradskim ulicama
Copied

Kako nastaje saobraćajna gužva? Prost odgovor bio bi – zbog previše automobila. Ali, nije baš tako prosto…

Upadnete u saobraćajnu gužvu i, kad se otčepi pa malo odmaknete, shvatite da pravog „čepa“ nije ni bilo. Niti semafora, niti nekih radova na putu ili nesreće.

Pa, gde je zapelo?

Fenomen se zove „fantomski zastoj“ i istražen je donekle tek poslednjih godina.

U magistarskom radu na Univerzitetu u Gracu, Matijas Eduard Primas utvrdio je da razlog leži u nepoštovanju odstojanja i velikim razlikama u brzini kojom se vozila kreću.

Manijaci i gnjavatori

U oči nam padaju oni koji jure kao manijaci po drumu, ali i oni koji nepotrebno gnjave.

Kad prvi naiđu na druge, onda naglo koče. A pošto mnogi vozači nisu navikli da koče baš na vreme, onda svaki sledeći automobil koči malkice kasnije i malkice naglije. Kad-tad neko iza u koloni više ne može samo da uspori već mora sasvim da stane.

I hopla, eto zastoja efektom leptira.

Zastoj se širi brzinom od 15 kilometara na sat. To znači da, ako nailazi dovoljno vozila na autoputu, u roku od sat vremena od prvog kočenja kolona može da bude čitavih 15 kilometara!

Ako svakome potom trebaju sekunda do dve da krene, oni iza ima da se načekaju.

Dok nas sve ne strpaju u tzv. pametna vozila koja putem interneta komuniciraju jedna sa drugima pa koče i ubrzavaju sinhrono, očigledno bi pomoglo da se svi kreću jednakom brzinom.

Dakle, bez naglog ubrzavanja i kočenja.

Nemoguće odstojanje

Kao „bezbedno odstojanje“ – dovoljno da se na vreme, ako mora, prikoči – uzima se polovina brzine izražena u metrima. Ako terate sto na sat, onda pedeset metara odstojanja.

Ali, što bi rekao Pekić, problem sa idealnim rešenjima je samo u tome što su nemoguća.

U ovom slučaju ne samo jer neki vozači imaju pundravce pa stalno žure, trube i psuju, niti jer neki iz straha voze presporo. Nego zato što smo samo ljudi.

Fizičar Juki Sugijama sa Univerziteta u Nagoji rešio je da stvar dokaže praktično. Dao je studentima da voze kružnom stazom dužine 230 metara, i tražio da svi voze tačno 30 na sat.

Kad je u krugu bilo 21 vozilo ili manje, sve je išlo kao po loju. Ali, kada se doda 22. vozilo, začas se stvori gužva. Jer, ljudi nisu roboti. Dovoljno je da neko slučajno samo za nijansu ubrza ili uspori i gotovo.

Kad gustina saobraćaja kritički poraste, zastoj je samo pitanje trenutka čak i sa uviđavnim i dobrim vozačima, a kamoli sa nama kakvi smo.

Kako god okreneš, manje bi gužve bilo da ima manje automobila. Tja, to već nije neko naučno saznanje.

Ova tema najpre je objavljena u našem njuzleteru Međuvreme. Prijavite se besplatno ovde.

Tagovi:

gužva Saobraćaj Zastoj
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure