img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

"Zlatna lopta" 2004.

Gazela iz Kijeva

15. decembar 2004, 18:20 Vladimir Stanković
Copied

Nije bilo mnogo dileme: dvadesetosmogodišnji Ukrajinac koji od 1999. igra za Milan dobio je 36 glasova više od drugoplasiranog Deka (Barselona) i trećeg Ronaldinja (takođe Barselona)

Ako se gledaju samo trofeji, najuspešniji je bio Deko. Brazilac sa portugalskim pasošem osvojio je Ligu šampiona sa Portom, titulu prvaka Portugala sa istom ekipom i igrao u finalu prvenstva Evrope za selekcije. Potom je letos prešao u Barselonu u kojoj igra veoma zapaženu ulogu. Međutim, žiri „Frans fudbala“, dopisnici ovog uglednog fudbalskog nedeljnika iz 52 zemlje Evrope, odlučili su da je 2004. godine najbolji bio Andrej Ševčenko, dvadesetosmogodišnji Ukrajinac koji od 1999. igra u dresu Milana. Čak 36 poena prednosti pokazuju da mnogo dilema nije bilo, golovi i način na koji ih postiže bili su dovoljno jaki argumenti da nadmaše Dekove titule. Ronaldinjo je ostao treći sa 133 poena, 42 manje od Ševčenka. Za utehu će mu, po svemu sudeći, pripasti titula igrača godine u organizaciji FIFA. Ševčenko je čak 27 puta stavljen na prvo mesto, Deko deset, a Ronaldinjo devet.

Drugi put u četrdesetdevetogodišnjoj istoriji trofeja dešava se da drugu i treću poziciju zauzimaju igrači istog kluba (ne računajući, naravno, dva „het-trika“ igrača Milana 1988. i 1989) . Prvi put su to 1965. uspeli Faketi i Suarez (Inter), sada su ponovili Deko i Ronaldinjo (Barselona), s tim što „pola“ drugog mesta Deka pripada Portu za prvi deo sezona.

Ševčenko je konačno stao na tron najboljeg Evropljanina posle dva treća mesta, osvojena 1999. i 2000. Treći je Ukrajinac sa „Zlatnom loptom“, mada se prethodna dvojica, Oleg Blohin 1975. i Igor Belanov 1986, vode pod SSSR. Rođen je u mestašcu Dvirkivšćina, pored Černobila, 29. septembra 1976. Tri godine kasnije njegova familija se preselila u Kijev gde je mali Andrej brzo zapao za oko Aleksandru Čapkovu, lovcu na talente najpopularnijeg ukrajinskog kluba, Dinama iz Kijeva. Odmah je doveden i strpljivo čekan kao „dečko koji obećava“. U prvom timu debitovao je 28. oktobra 1994. Prvu šansu među seniorima dao mu je Jozef Sabo, ali Andrej je uvek kao svog fudbalskog oca isticao pokojnog Valerija Lobanovskog, trenera Dinama i selektora Ukrajine. U narednih pet godina odigraće 118 prvenstvenih mečeva i dati 60 golova za svoj tim. U Ligi šampiona debitovao je 23. novembra 1994. protiv Spartaka iz Moskve, dve nedelje kasnije Bajernu je dao prvi gol, a meč koji ga je definitivno izbacio u orbitu odigrao je 5. novembra 1997. na Nou Kampu protiv Barselone. Bilo je neverovatnih 0:4, a „Ševa“ je dao tri gola… Bio sam na toj utakmici i otišao s uverenjem da sam video buduću zvezdu evropskog fudbala.

Milan je prvi imao „tri čiste“ da za dvadesettrogodišnjeg Ukrajinca 1999. plati ondašnja 42 miliona maraka. Bio je to jedan od najvećih transfera na kraju XX veka, pre nego što su Mančester junajted i posebno Real počeli da probijaju sve granice. „Ševa“ je došao u Milan i tamo je i danas. Zanimljivo je da je Ševčenko bio očajan na utakmici protiv Panatinaikosa na kojoj su ga gledali Braida i Galiani, čelnici Milana, ali njihov zaključak je bio nepogrešiv:

„Na minus 17 niko ne može da igra dobro, uzimamo momka…“

Andrej je odgovorio sa 104 gola u seriji A na 164 utakmice opravdavajući svakim danom sve više nadimak „novi Van Basten“. Fizički ne liči na slavnog Holanđanina koji je bio viši, bolje je igrao glavom, bio je fizički jači, imao je jači šut, ali Andrej mu je sličan u onome što je u fudbalu najvažnije i najteže: u golovima. Ševčenko ih daje na razne načine, a ako treba posebno istaći neki od njegovih kvaliteta, onda bi to mogla biti brzina koja mu omogućava da se često nađe u šansi, a sve ostalo je stvar tehnike u kojoj ne oskudeva. Podjednako koristi obe noge, zna da postigne i gol glavom. Za deset godina profesionalne karijere bio je pet puta prvak Ukrajine, tri puta je osvajao kup svoje zemlje a sa Milanom ima jedan „skudeto“ (titulu prvaka), jednu Ligu šampiona, jedan Kup Italije, jedan Superkup Evrope i jedan Superkup Italije. Impresivno, ali ima i jednu veliku neostvarenu želju:

„Želo bih da sa mojom Ukrajinom zaigram na jednom Mundijalu ili evropskom prvenstvu. Nadam se da će mi se želja ispuniti 2006. u Nemačkoj“, kaže Ševčenko, koji je na 58 mečeva za nacionalni tim dao 26 golova.

Trofej je posvetio narodu Ukrajine koji preživljava „delikatnu situaciju“. Nedavno je dobio naslednika, sina sa dvosmislenim imenom Jordan. S obzirom na to da Andrej Ševčenko ima samo 28 godina, Jordan će stići da zapamti oca, velikog strelca koji je sasvim zasluženo upisao svoje ime na listu evropskih fudbalskih besmrtnika.

"Zlatna lopta" 1956–2004.

1956 – Metjus (Blekpull) Di Stefano (Real) Kopa (Real)
1957 – Di Stefano (Real) Rajt (Vulverhmpton) Kopa (Real)
1958 – Kopa (Real) Ran (Rot Vajš Esen) Fonten (Rems)
1959 – Di Stefano (Real) Kopa (Real) Džon Čarls (Juventus)
1960 – Suarez (Barselona) Puškaš (Real) Zeler (Hamburger)
1961 – Sivori (Juventus) Suarez (Inter) Hejns (Fulam)
1962 – Masopust (Dukla) Eusebio (Benfika) Šnelinger (Keln)
1963 – Jašin (Dinamo Moskva) Rivera (Milan) Grivs (Totenham)
1964 – Lou (M. Junajted) Suarez (Inter) Amansio (Real)
1965 – Eusebio (Benfika) Faketi (Inter) Suarez (Inter)
1966 – B. Čarlton (M.U.) Eusebio (Benfika) Bekenbauer (Bajern)
1967 – Albert (Ferencvaroš) B. Čarlton (M.U.) Džonston (Seltik)
1968 – Best (M.U.) B. Čarlton (M.U.) Džajić (CZ)
1969 – Rivera (Milan) Riva (Kaljiari) G. Miler (Bajern)
1970 – G. Miler (Bajern) Mur (Vest Hem) Riva (Kaljari)
1971 – Krojf (Ajax) Macola (Inter) Best (M.U.)
1972 – Bekenbauer (Bajern) G. Miler (Bajern) Necer (Bor. Menš.)
1973 – Krojf (Ajax) Zof (Juventus) G. Miler (Bajern)
1974 – Krojf (Barselona) Bekenbauer (Bajern) Deina (Legia, Vars.)
1975 – Blohin (Din. Kijev) Bekenbauer (Bajern) Krojf (Barselona)
1976 – Bekenbauer (Bajerrn) Rensenbrink (Anderl) Viktor (Dukla)
1977 – Simonsen (Bor. Men.) Kigan (Hamburger) Platini (Nanci)
1978 – Kigan (Hamburger) Krankl (Barselona) Rensenbrink (Anderl. )
1979 – Kigan (Hamburger) Rumenige (Bajern) Krol (Ajax)
1980 – Rumenige (Bajern) Šuster (Barselona) Platini (St. Etien)
1981 – Rumenige (Bajern) Brajtner (Bajern) Šuster (Barselona)
1982 – Rosi (Juventus) Žires (Bordo) Bonjik (Juventus)
1983 – Platini (Juventus) Dalgliš (Liverpul) Simonsen (Vejle)
1984 – Platini (Juventus) Tigana (Bordo) Elkjaer-Larsen(Verona)
1985 – Platini (Juventus) Elkjaer-Larsen (Verona) Šuster (Barselona)
1986 – Belanov (Dinamo Kijev) Lineker (Barselona) Butraguenjo (Real)
1987 – Gulit (Milan) Futre (Atl. Madrid) Butraguenjo (Real)
1988 – Van Basten (Milan) Gulit (Milan) Rajkard (Milan)
1989 – Van Basten (Milan) Barezi (Milan) Rajkard (Milan)
1990 – Mateus (Inter) Skillaći (Juventus) Breme (Inter)
1991 – Papen (Marsej) Mateus (Inter)
Pančev (CZ)
Savićević (CZ)
1992 – Van Basten (Milan) Stoičkov (Barselona) Bergkamp (Ajaks)
1993 – R. Bagio (Juventus) Bergkamp (Inter) Kantona (M.U.)
1994 – Stoičkov (Barselona) R. Bagio (Juventus) Maldini (Milan)
1995 – Vea (Milan) Klinsman (Bajern) Litmanen (Ajaks)
1996 – Samer (Bor. Dort.) Ronaldo (Barselona) Širer (Njukasl)
1997 – Ronaldo (Inter) Mijatović (Real Madrid) Zidan (Juventus)
1998 – Zidan (Juventus) Šuker (Real Madrid) Ronaldo (Inter)
1999 – Rivaldo (Barselona) Bekam (M.U.) Ševčenko (Milan)
2000 – Figo (Real ) Zidan (Juventus) Ševčenko (Milan)
2001 – Oven (Liverpool) Raul (Real) Kan (Bajern)
2002 – Ronaldo (Real Madrid) R.Karlos (Real Madrid) Kan (Bajern)
2003 – Nedved (Juventus) Tjeri Anri (Arsenal) P. Maldini (Milan)
2004 – Ševčenko (Milan) Deko (Porto/Barcelona) Ronaldinjo (Barc.)

Zanimljivosti:

Klub sa najviše osvajača Zlatne lopte je Juventus – 8: Platini 3, Sivori, P. Rosi, R. Bađo, Zidan i Nedved. Sledi Milan sa 7: Van Basten 3, Rivera, Gulit, Vea, Ševčenko, pa Barselona (Krojf, Suarez, Stoičkov, Rivaldo) i Real Madrid (Di Stefano 2, Kopa, Figo, Ronaldo) i Bajern (Bekenbauer 2, Rumenige 2) po 4, Mančester junajted sa 3 (Lou, B. Čarlton, Best)

Po zemljama: Nemačka 7 (G. Muler, Bekenbauer 2, Rumenige 2, Mateus, Samer), Holandija 7 (Krojf 3, Gulit, Van Basten 3), Francuska 6 (Kopa, Platini 3, Papen, Zidan), Engleska 5 (Metjus, B. Čarlton, Kigan 2, Oven), Italija 4 (Sivori, Rivera, P. Rosi, R. Bađo), 3 Spanija (Di Stefano 2, Suarez), SSSR (Jašin, Blohin, Belanov), Brazil (Ronaldo 2, Rivaldo) 2 Portugal (Eusebio i Figo), Čehoslovačka (Masopust), Škotska (Lou), Mađarska (Albert), Severna Irska (Best), Danska (Simonsen), Bugarska (Stoičkov), Liberija (Vea), Češka (Nedved), Ukrajina (Ševčenko).

Na listi se pojavljuju samo tri golmana: Lav Jašin (pobednik 1963), Viktor (treći 1976) i Oliver Kan (treći 2001).

Milan je 1988. i 1989. imao prvu trojicu plasiranih.

Po ligama, najuspešnija je italijanska sa 16 osvajača, slede Nemačka sa 10, Spanija sa 9, Engleska sa 5, itd.

Po nacionalnosti osvajača trofeja, najuspešniji su Nemci i Holanđani sa po 7 igrača, slede Francuzi (6), Englezi (5), Italijani (4), Brazil, Španija i SSSR imali su po 3, Portugal i Češka Republika po 2, Škotska, Mađarska, Severna Irska, Danska, Bugarska, Liberija i Ukrajina po jednog.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Toplotne pumpe

Energetika

17.jul 2026. B. B.

Procvat toplotnih pumpi u Nemačkoj: Najmanji troškovi za grejanje i hlađenje, a još i ekološki čiste

Toplotne pumpe su 2025. godine bile najčešći instaliran tip sistema grejanja u Nemačkoj - em najviše smanjuju račune za grejenje, em mogu i da hlade, em su ekološki čiste. Nemačka država je davala ogromne subvencije za njihovu ugradnju. Kakva je situcija u Srbiji

Fudbaleri Argentine sa spornim transparentom

Fudbal

17.jul 2026. B. B.

„Malvini su argentinski“: FIFA će možda kazniti Argentinu i to tek nakon finala SP

FIFA bi mogla da kazni argentinske igrače i fudbalski savez zbog transparenta „Malvini su argentinski“ na utakmici sa Engleskom, jer njen kodeks zabranjuje na stadionima bilo kakvu „poruku koja nije prikladna za sportski događaj“. Foklandska ostrva (Malvini), zbog kojih su dve države ratovale, su pod britanskom upravom

Žene u haljinama, moda

Moda

16.jul 2026. Katarina Abel (DW)

„Smrtonosne pantalone“ iz Zare nisu prvi opasan trend, u istoriji mode bilo je i mnogo gorih

„Smrtonosne pantalone Zara" postao je izuzetno viralan trend na društvenim mrežama, ali moda je i ranije umela da bude surova, pa čak i smrtonosna

Klimatske promene

16.jul 2026. A.I.

Fizički fakultet: Toplotni talas u Srbiji 55 puta verovatniji nego sredinom 20. veka

Toplotni talas koji je krajem juna pogodio Srbiju usled klimatskih promena danas je čak 55 puta verovatniji nego sredinom 20. veka, pokazuje studija naučnika sa Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu

Naravoučenije

15.jul 2026. Sonja Ćirić

Kad nevaljalci i neznalice dođu na vlast

U Andrićevom prevodu, Političke i društvene napomene Frančeska Gvičardinija čitaju se kao zbirka pouka i saveta savremenom čoveku, i to ne samo u Srbiji

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure