img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

"Zlatna lopta" 2004.

Gazela iz Kijeva

15. decembar 2004, 18:20 Vladimir Stanković
Copied

Nije bilo mnogo dileme: dvadesetosmogodišnji Ukrajinac koji od 1999. igra za Milan dobio je 36 glasova više od drugoplasiranog Deka (Barselona) i trećeg Ronaldinja (takođe Barselona)

Ako se gledaju samo trofeji, najuspešniji je bio Deko. Brazilac sa portugalskim pasošem osvojio je Ligu šampiona sa Portom, titulu prvaka Portugala sa istom ekipom i igrao u finalu prvenstva Evrope za selekcije. Potom je letos prešao u Barselonu u kojoj igra veoma zapaženu ulogu. Međutim, žiri „Frans fudbala“, dopisnici ovog uglednog fudbalskog nedeljnika iz 52 zemlje Evrope, odlučili su da je 2004. godine najbolji bio Andrej Ševčenko, dvadesetosmogodišnji Ukrajinac koji od 1999. igra u dresu Milana. Čak 36 poena prednosti pokazuju da mnogo dilema nije bilo, golovi i način na koji ih postiže bili su dovoljno jaki argumenti da nadmaše Dekove titule. Ronaldinjo je ostao treći sa 133 poena, 42 manje od Ševčenka. Za utehu će mu, po svemu sudeći, pripasti titula igrača godine u organizaciji FIFA. Ševčenko je čak 27 puta stavljen na prvo mesto, Deko deset, a Ronaldinjo devet.

Drugi put u četrdesetdevetogodišnjoj istoriji trofeja dešava se da drugu i treću poziciju zauzimaju igrači istog kluba (ne računajući, naravno, dva „het-trika“ igrača Milana 1988. i 1989) . Prvi put su to 1965. uspeli Faketi i Suarez (Inter), sada su ponovili Deko i Ronaldinjo (Barselona), s tim što „pola“ drugog mesta Deka pripada Portu za prvi deo sezona.

Ševčenko je konačno stao na tron najboljeg Evropljanina posle dva treća mesta, osvojena 1999. i 2000. Treći je Ukrajinac sa „Zlatnom loptom“, mada se prethodna dvojica, Oleg Blohin 1975. i Igor Belanov 1986, vode pod SSSR. Rođen je u mestašcu Dvirkivšćina, pored Černobila, 29. septembra 1976. Tri godine kasnije njegova familija se preselila u Kijev gde je mali Andrej brzo zapao za oko Aleksandru Čapkovu, lovcu na talente najpopularnijeg ukrajinskog kluba, Dinama iz Kijeva. Odmah je doveden i strpljivo čekan kao „dečko koji obećava“. U prvom timu debitovao je 28. oktobra 1994. Prvu šansu među seniorima dao mu je Jozef Sabo, ali Andrej je uvek kao svog fudbalskog oca isticao pokojnog Valerija Lobanovskog, trenera Dinama i selektora Ukrajine. U narednih pet godina odigraće 118 prvenstvenih mečeva i dati 60 golova za svoj tim. U Ligi šampiona debitovao je 23. novembra 1994. protiv Spartaka iz Moskve, dve nedelje kasnije Bajernu je dao prvi gol, a meč koji ga je definitivno izbacio u orbitu odigrao je 5. novembra 1997. na Nou Kampu protiv Barselone. Bilo je neverovatnih 0:4, a „Ševa“ je dao tri gola… Bio sam na toj utakmici i otišao s uverenjem da sam video buduću zvezdu evropskog fudbala.

Milan je prvi imao „tri čiste“ da za dvadesettrogodišnjeg Ukrajinca 1999. plati ondašnja 42 miliona maraka. Bio je to jedan od najvećih transfera na kraju XX veka, pre nego što su Mančester junajted i posebno Real počeli da probijaju sve granice. „Ševa“ je došao u Milan i tamo je i danas. Zanimljivo je da je Ševčenko bio očajan na utakmici protiv Panatinaikosa na kojoj su ga gledali Braida i Galiani, čelnici Milana, ali njihov zaključak je bio nepogrešiv:

„Na minus 17 niko ne može da igra dobro, uzimamo momka…“

Andrej je odgovorio sa 104 gola u seriji A na 164 utakmice opravdavajući svakim danom sve više nadimak „novi Van Basten“. Fizički ne liči na slavnog Holanđanina koji je bio viši, bolje je igrao glavom, bio je fizički jači, imao je jači šut, ali Andrej mu je sličan u onome što je u fudbalu najvažnije i najteže: u golovima. Ševčenko ih daje na razne načine, a ako treba posebno istaći neki od njegovih kvaliteta, onda bi to mogla biti brzina koja mu omogućava da se često nađe u šansi, a sve ostalo je stvar tehnike u kojoj ne oskudeva. Podjednako koristi obe noge, zna da postigne i gol glavom. Za deset godina profesionalne karijere bio je pet puta prvak Ukrajine, tri puta je osvajao kup svoje zemlje a sa Milanom ima jedan „skudeto“ (titulu prvaka), jednu Ligu šampiona, jedan Kup Italije, jedan Superkup Evrope i jedan Superkup Italije. Impresivno, ali ima i jednu veliku neostvarenu želju:

„Želo bih da sa mojom Ukrajinom zaigram na jednom Mundijalu ili evropskom prvenstvu. Nadam se da će mi se želja ispuniti 2006. u Nemačkoj“, kaže Ševčenko, koji je na 58 mečeva za nacionalni tim dao 26 golova.

Trofej je posvetio narodu Ukrajine koji preživljava „delikatnu situaciju“. Nedavno je dobio naslednika, sina sa dvosmislenim imenom Jordan. S obzirom na to da Andrej Ševčenko ima samo 28 godina, Jordan će stići da zapamti oca, velikog strelca koji je sasvim zasluženo upisao svoje ime na listu evropskih fudbalskih besmrtnika.

"Zlatna lopta" 1956–2004.

1956 – Metjus (Blekpull) Di Stefano (Real) Kopa (Real)
1957 – Di Stefano (Real) Rajt (Vulverhmpton) Kopa (Real)
1958 – Kopa (Real) Ran (Rot Vajš Esen) Fonten (Rems)
1959 – Di Stefano (Real) Kopa (Real) Džon Čarls (Juventus)
1960 – Suarez (Barselona) Puškaš (Real) Zeler (Hamburger)
1961 – Sivori (Juventus) Suarez (Inter) Hejns (Fulam)
1962 – Masopust (Dukla) Eusebio (Benfika) Šnelinger (Keln)
1963 – Jašin (Dinamo Moskva) Rivera (Milan) Grivs (Totenham)
1964 – Lou (M. Junajted) Suarez (Inter) Amansio (Real)
1965 – Eusebio (Benfika) Faketi (Inter) Suarez (Inter)
1966 – B. Čarlton (M.U.) Eusebio (Benfika) Bekenbauer (Bajern)
1967 – Albert (Ferencvaroš) B. Čarlton (M.U.) Džonston (Seltik)
1968 – Best (M.U.) B. Čarlton (M.U.) Džajić (CZ)
1969 – Rivera (Milan) Riva (Kaljiari) G. Miler (Bajern)
1970 – G. Miler (Bajern) Mur (Vest Hem) Riva (Kaljari)
1971 – Krojf (Ajax) Macola (Inter) Best (M.U.)
1972 – Bekenbauer (Bajern) G. Miler (Bajern) Necer (Bor. Menš.)
1973 – Krojf (Ajax) Zof (Juventus) G. Miler (Bajern)
1974 – Krojf (Barselona) Bekenbauer (Bajern) Deina (Legia, Vars.)
1975 – Blohin (Din. Kijev) Bekenbauer (Bajern) Krojf (Barselona)
1976 – Bekenbauer (Bajerrn) Rensenbrink (Anderl) Viktor (Dukla)
1977 – Simonsen (Bor. Men.) Kigan (Hamburger) Platini (Nanci)
1978 – Kigan (Hamburger) Krankl (Barselona) Rensenbrink (Anderl. )
1979 – Kigan (Hamburger) Rumenige (Bajern) Krol (Ajax)
1980 – Rumenige (Bajern) Šuster (Barselona) Platini (St. Etien)
1981 – Rumenige (Bajern) Brajtner (Bajern) Šuster (Barselona)
1982 – Rosi (Juventus) Žires (Bordo) Bonjik (Juventus)
1983 – Platini (Juventus) Dalgliš (Liverpul) Simonsen (Vejle)
1984 – Platini (Juventus) Tigana (Bordo) Elkjaer-Larsen(Verona)
1985 – Platini (Juventus) Elkjaer-Larsen (Verona) Šuster (Barselona)
1986 – Belanov (Dinamo Kijev) Lineker (Barselona) Butraguenjo (Real)
1987 – Gulit (Milan) Futre (Atl. Madrid) Butraguenjo (Real)
1988 – Van Basten (Milan) Gulit (Milan) Rajkard (Milan)
1989 – Van Basten (Milan) Barezi (Milan) Rajkard (Milan)
1990 – Mateus (Inter) Skillaći (Juventus) Breme (Inter)
1991 – Papen (Marsej) Mateus (Inter)
Pančev (CZ)
Savićević (CZ)
1992 – Van Basten (Milan) Stoičkov (Barselona) Bergkamp (Ajaks)
1993 – R. Bagio (Juventus) Bergkamp (Inter) Kantona (M.U.)
1994 – Stoičkov (Barselona) R. Bagio (Juventus) Maldini (Milan)
1995 – Vea (Milan) Klinsman (Bajern) Litmanen (Ajaks)
1996 – Samer (Bor. Dort.) Ronaldo (Barselona) Širer (Njukasl)
1997 – Ronaldo (Inter) Mijatović (Real Madrid) Zidan (Juventus)
1998 – Zidan (Juventus) Šuker (Real Madrid) Ronaldo (Inter)
1999 – Rivaldo (Barselona) Bekam (M.U.) Ševčenko (Milan)
2000 – Figo (Real ) Zidan (Juventus) Ševčenko (Milan)
2001 – Oven (Liverpool) Raul (Real) Kan (Bajern)
2002 – Ronaldo (Real Madrid) R.Karlos (Real Madrid) Kan (Bajern)
2003 – Nedved (Juventus) Tjeri Anri (Arsenal) P. Maldini (Milan)
2004 – Ševčenko (Milan) Deko (Porto/Barcelona) Ronaldinjo (Barc.)

Zanimljivosti:

Klub sa najviše osvajača Zlatne lopte je Juventus – 8: Platini 3, Sivori, P. Rosi, R. Bađo, Zidan i Nedved. Sledi Milan sa 7: Van Basten 3, Rivera, Gulit, Vea, Ševčenko, pa Barselona (Krojf, Suarez, Stoičkov, Rivaldo) i Real Madrid (Di Stefano 2, Kopa, Figo, Ronaldo) i Bajern (Bekenbauer 2, Rumenige 2) po 4, Mančester junajted sa 3 (Lou, B. Čarlton, Best)

Po zemljama: Nemačka 7 (G. Muler, Bekenbauer 2, Rumenige 2, Mateus, Samer), Holandija 7 (Krojf 3, Gulit, Van Basten 3), Francuska 6 (Kopa, Platini 3, Papen, Zidan), Engleska 5 (Metjus, B. Čarlton, Kigan 2, Oven), Italija 4 (Sivori, Rivera, P. Rosi, R. Bađo), 3 Spanija (Di Stefano 2, Suarez), SSSR (Jašin, Blohin, Belanov), Brazil (Ronaldo 2, Rivaldo) 2 Portugal (Eusebio i Figo), Čehoslovačka (Masopust), Škotska (Lou), Mađarska (Albert), Severna Irska (Best), Danska (Simonsen), Bugarska (Stoičkov), Liberija (Vea), Češka (Nedved), Ukrajina (Ševčenko).

Na listi se pojavljuju samo tri golmana: Lav Jašin (pobednik 1963), Viktor (treći 1976) i Oliver Kan (treći 2001).

Milan je 1988. i 1989. imao prvu trojicu plasiranih.

Po ligama, najuspešnija je italijanska sa 16 osvajača, slede Nemačka sa 10, Spanija sa 9, Engleska sa 5, itd.

Po nacionalnosti osvajača trofeja, najuspešniji su Nemci i Holanđani sa po 7 igrača, slede Francuzi (6), Englezi (5), Italijani (4), Brazil, Španija i SSSR imali su po 3, Portugal i Češka Republika po 2, Škotska, Mađarska, Severna Irska, Danska, Bugarska, Liberija i Ukrajina po jednog.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Fudbal

03.novembar 2025. I.M.

Trener Radničkog Mladen Žižović preminuo tokom utakmice u Lučanima

U 22. minutu susreta između Mladosti i Radničkog došlo je do tragedije – trener gostiju Mladen Žižović kolabirao je pored terena i preminuo uprkos pokušajima reanimacije

Evroliga

29.oktobar 2025. Novak Marković

Evroliga kao bolnica: Zašto se igrači toliko povređuju?

Košarkaška sezona samo što je počela, a evroligaški klubovi se suočavaju sa brojnim povredama. Za „Vreme" o razlozima govori čuveni kondicioni trener Vladimir Koprivica

Pripreme za EXIT

Muzika

28.oktobar 2025. I.M.

Novo poglavlje Egzita: Festival kreće na svetsku turneju iz Istre

Egzit je najavio globalnu turneju kojom počinje novo poglavlje svoje istorije. Nakon 25 godina u Novom Sadu, prvi međunarodni nastup biće u Istri, a zatim u Makedoniji, na Malti, u Egiptu, Mumbaju i Beogradu

Zabrana mobilnih telefona u školama: Funkcionalno ili ne?

Obrazovanje

28.oktobar 2025. M. L. J.

Zagrebačke osnovne škole zabranile upotrebu mobilnih telefona

Stotinu zagrebačkih osnosvnih škola zabranilo je učenicima upotrebu mobilnih telefona. Efekti su se pokazali veoma pozitivni. Kakvo je po tom pitanju stanje u Srbiji

Šengen

28.oktobar 2025. M. L. J.

Ulazak u Šengen: Mađaraska danas počinje da primenjuje novi sistem

Na graničnom prelazu Tompa-Kelebija danas počinje da se primenjuje novi sistem za ulazak u zonu Šengena EES

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gleda u visinu ispred Narodne Skupštine

Komentar

Predsednik Ćacilenda

Aleksandar Vučić misli da u utorak putuje za Brisel u svojstvu predsednika Republike Srbije, ali zapravo odlazi kao predsednik Ćacilenda. Na to je sam sebe sveo, samo što toga još uvek nije svestan

Andrej Ivanji
U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra.

Komentar

Besmisleno prebrojavanje na pomenu

U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra

Nemanja Rujević

Dijana Hrka: Štrajk glađu

Bol zajednice

Bol Dijane Hrke od ovog trenutka bol je svakog građanina Srbije, koji je sačuvao u sebi jezgro ljudskosti u neljudskom režimu Aleksandra Vučića

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure