Novak Đoković pobedio je deset godina mlađeg Aleksandra Zvereva sa 3:1 u setovima (4:6, 6:3, 6:2, 6:4) i plasirao se u polufinale Rolan Garosa. I to posle preokreta, nadmoćno, kao u najboljim danima
Da li je titula u Ženevi bila izuzetak, ili se 38-godišnji Novak Đoković vratio u šampionsku formu? To pitanje je mučilo sve navijače najboljeg tenisera svih vremena. Odgovor su dobili u sredu uveče u četvrtfinalu Rolan Garosa u okršaju sa deset godina mlađim, trećim teniserom sveta Aleksandrom Zverevim: jeste, Nole ponovo igra kao u najboljim danima.
Plasirao se u polufinale gde ga čeka trenutno prvoplasirani na ATP listi Janik Siner. I to na takav način, da će mlađani Italijan (23 godine) morati da se zamisli.
Jer Đoković ne samo da je nadigrao Zvereva, već je i fizički bio superiorniji, nije pokazivao nikakvu slabost. Njegove atletske sposobnosti u za profesionalnog sportistu poodmaklom dobu su zaista neverovatne. Pomisao je bila kada je dobio jedan poen nakon preko 40 razmena udaraca da je čudo prirode.
French Open TennisKao u najboljim danima: Novak Đoković / Foto: AP Photo/Lindsey Wasson
Mnogi šampioni koji su sa trideset i kusur godina i dalje bili aktivni uglavnom su pred kraj karijere bili topovsko meso za generacije koje dolaze, tek bleda senka sebe samih. To je bio slučaj i sa Federerom i sa Nadalom. Na početku ove sezone je izgledalo da je i Đoković krenuo tim putem, da će se povući u jednom trenutku prosto zato što više nije u stanju da dobija mečeve.
Samo što je posle katastrogfalnog starta na početku sezone pre nepune dve nedelje osvojio svoju 100. master titulu, a sada ovo sa Zverevim.
Šampionski mod
Nakon što je izgubio prvi set, Đoković je pronašao šampionski mod i počeo da igra onako, kako je i postao najtrofejniji teniser svih vremena: krenuo je da lomi protivnika udarac po udarac, da ga šeta levo-desno, napred-nazad, da vraća nemoguće, da ga dovodi do očajanja – prvo je Rusu obuzeo telo, a potom i dušu, tako da u jednom trenutku nije više znao šta da radi.
„Igram igru baziranu na trčanju. Sa mojih 38 godina to je teško, nije lako trčati ovoliko, pogotovo u ovakvim mečevima. Ovo je jedna od noći zbog kojih još uvek igram“, rekao je Đoković posle meča.
Smešno je što su neki počeli da otpisuju Noleta
French Open TennisNemoćan protiv Đokovića: Saša Zverev / Foto: AP Photo/Aurelien Morissard
A Rus je bio vidno razočaran.
„Nisam video da igra ovako ove godine, bio je veoma visok nivo igre“, izjavio je Zverev posle meča.
I nastavio: „U nekom momentu nisam znao kako da osvojim poen na osnovnoj liniji protiv njega, imao je rešenje za sve što sam probao. Zasluge idu njemu, igrao je bolje nego ja danas“.
Rekao je i da je smešno što su neki već počeli da otpisuju Đokovića, jer on i dalje dobija one najbolje.
Polufinale Rolan Garosa se igra u petak. Dosadašnji odnos pobeda i poraza Noleta i Sinera je 5:4 u korist srpskog tenisera.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Beogradska filharmonija je prošle nedelje u Mumbaju imala dva koncerta pod upravom Zubina Mehte kojima je, u maestrovom rodnom gradu, otvorila svetsku proslavu njegovog 90. rođendana. Tim povodom, premijerno je prikazan dokumentarni filma Da capo o Mehti i Beogradskoj filharmoniji, autora Borisa Miljkovića.
Beogradski orkestar je bio prvi koji je mladom Mehti još 1958. pružio profesionalnu šansu. Ispostavilo se da u arhivi koja bogato dokumentuje sve dosadašnje zajedničke koncerte i gostovanja, nedostaje materijal o početku tog višedecenijskog prijateljstva. To je bio povod Jeleni Milašinović, dugogodišnjoj PR menadžerki Beogradske filharmonije, koja je i producent filma, da se dokumentarnim filmom svetu prikaže višedecenijsko prijateljstvo maestra Mehte i Filharmonije.
Naslov filma Da capo, muzički izraz koji znači “od početka”, izabran je da naglasi kontinuitet i veliku emociju između Beogradske filharmonije i Zubina Mehte. Tekst Borisa Miljkovića, autora filma, o danima nastajanja Da capo-a koji je napisao za “Vreme”, potvrda je te priče
U novoj knjizi Strahoćutnja, nemački filozof Rihard David Preht sažima šta sve u modernom, krhkom svetu ograničava slobodu govora – od uzbuđivanja na društvenim mrežama do polucenzure u klasičnim medijima. Iako je Srbija u drukčijoj galaksiji od Prehtove publike, neke poente važe univerzalno
Mentalno zdravlje se danas najčešće predstavlja kao lični problem koji treba „popraviti“, ali se pritom uporno izbegava pitanje zašto je patnja postala gotovo opšte stanje. Upravo u tom izbegavanju krije se ključni problem
Saopštavanjem prvih tačaka programa – da se narodu vrate otete pare – studenti su izabrali popularne teme da njima započnu finalnu pripremu za izbore. Ona će biti mahom tiha i dalje od očiju javnosti, ali je najvažnija
Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!