img
Loader
Beograd, 38°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

.yu Internet

Daleko je Amerika

20. februar 2002, 19:16 Z. Stanojević
Copied

Internet u Srbiji razvija se sporo, toliko sporo da nije moguće utvrditi ni da li ide u dobrom pravcu

Do kraja godine svi korisnici interneta u Jugoslaviji moći će da pristupaju mreži preko jedinstvenog pozivnog broja (042) i po jedinstvenoj ceni. Ova više puta ponavljana najava čula se i 12. februara na tribini Društva informatičara Srbije pod nazivom „Stanje i perspektive Interneta u Srbiji“. Ideja ove i sličnih tribina, koje društvo dosta redovno organizuje, jeste da podstakne brži razvoj interneta i elektronske trgovine u Srbiji. Nažalost, živost koja postoji na internetu i oko interneta u ovoj zemlji slabo se i sporo prenosi na infrastrukturu i zakonsku regulativu. Iako se internet nalazi visoko na listi prioriteta vlade i vladinih agencija, malo se šta uradilo, a Slobodan Marković, moderator liste Internodium, primećuje da se do sada, kada je razvoj u pitanju, najdalje otišlo u formiranju raznih saveta i radnih grupa, dok je ekspeditivni rad sa konkretnim rezultatima u rešavanju ključnih i bolnih problema izostao.

A problema ima na sve strane. Počelo se s problemima oko početka rada Udruženja internet provajdera, koje tek treba da se konstituiše i koje bi trebalo da uvede standarde u ovaj posao. U izvesnoj meri nastavljena je „partija tenisa“ između provajdera i Telekoma. Tako je Simo Ivaneža iz YUBC-ja naveo da pravih uslova za razvoj internet provajdinga u ovoj zemlji nema, naročito po pitanju infrastrukture, a kao bitne prepreke naveo je monopol Telekoma i sporost u rešavanju zahteva provajdera, koji bi mogli da budu nosioci dinamičnog razvoja mreže.

Sa svoje strane, Dragan Kovačević iz Telekoma naveo je da uz sadašnju nisku cenu telefonskog impulsa nije realno očekivati ozbiljno ulaganje u razvoj infrastrukture i sve primedbe je „forvardovao“ na adresu Vlade Srbije. Od svih najava, Telekom je do sada delimično ispunio samo onu o proširenju svog „bekbouna“, odnosno glavnog linka ka internetu tako da sada prema svetu „šibamo“ brzinom od 36 megabita u sekundi (sve ukupno). Da podsetimo, u najavi su bila dva linka od po 32 megabita u sekundi.

Među interesantnije stvari sa ove tribine spada i kritika na račun provajdera koji i dalje trguju podacima o svojim internet linkovima, broju ulaznih linija i broju korisnika koji se preko njih priključuju. Ove cifre su uglavnom preterane, odnosno provajderi često navode brojke koje bi samo teoretski mogli da ostvare, dok ih praksa prilično ubedljivo demantuje. Neki od njih ove podatke i dalje smatraju poslovnom tajnom i odbijaju da ih iznesu u javnost.

Svoje mesto na tribini našla je i akademska mreža o kojoj je pričao Zoran Jovanović, najavljujući skoro povezivanje većine fakulteta. Univerzitet je jedva, ali ipak nekako, povezan i s evropskom akademskom mrežom GEANT.

Posebno interesantne podatke iznela je Tatjana Mamula iz Masmi Researcha koja tvrdi da je njihovo nedavno istraživanje tržišta pokazalo da u Srbiji internet koristi 13 odsto stanovnika od 15 do 65 godina, što je oko 700.000 ljudi. Većina eksperata misli da je ova brojka duplo veća od realne koja se procenjuje na između trista i četiristo hiljada. Takođe, objavljeni su i podaci o razmerama elektronske trgovine i, prema istraživanju, u kupovinu preko interneta do sada se upustio „jednocifren procenat“ korisnika, trošeći u proseku manje od tri hiljade dinara.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure