img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vreme nauke

Četiri

29. jul 2009, 12:41 S. B
slika: igor smolić, scl
Copied

Prošlo je četiri veka otkad je istinski rodonačelnik modernih prirodnih nauka Galileo Galilej u jesen 1609. godine prvi put pogledao ka nebu kroz teleskop, da bi sa njim nekoliko meseci kasnije otkrio četiri Jupiterova satelita. U ovom na četiri dela podeljenom krugu Igora Smolića iz Laboratorije za primenu računara u nauci, Io, Evropa, Kalisto i Ganimed složeni su, u tačnoj razmeri njihovih prečnika, prema sjaju koji raste u smeru kazaljke na satu. Broj četiri se, nalik prečnicima ovog kruga, u indijskoj tradiciji označavao znakom krsta, iz čega je kasnije izrasla i arapska cifra četiri. U judejskoj monoteističkoj tradiciji tetragramaton, ime Boga, Jahve, sastojalo se od četiri magijska slova, kao što se u najtvrđoj tradiciji moderne naučne dogme sa četiri Maksvelove jednačine opisuje svetlost i svako drugo zračenje. Idući prirodnom brojevom osom nakon trojke kojom smo delili apstraktne predstave, četvorka možda najbolje opisuje galilejevsko, relativno poimanje prostora gde svaki posmatrač može da sa svakog mogućeg raskršća krene na četiri strane sveta. No, svet najtačnije opisujemo kroz Ajnštajnovo poimanje odnosa prostor-vreme sa četiri dimenzije, ili kao standardni model sa četiri fundamentalne sile, gravitacionom, slabom, jakom i elektromagnetnom. Nešto, mada malo, možda možemo postići i sa grubom, alhemijskom slikom sveta sa četiri elementa koja je prvi dao Empedokle iz Agrigenta – vatrom, vazduhom, vodom i zemljom. Kako god, sa brojem četiri, kvadratom dvojke, prvim koji ne pripada Fibonačijevom nizu i prvim koji je jednak zbiru svojih prostih činilaca, gotovo da imamo dovoljno za nauku. Prema saznajnoj teoriji filozofa Karla Popera, naučne teorije nastaju kroz četiri faze – postavljanje problema, probna teorija, eliminacija greške i definisanje novog problema, što se može preslikati i na evolutivni razvoj novih organizama. I život se, igrom slučaja, u tim previranjima zadovoljio sa četiri kombinacije baznih nukleotida u DNK molekulu, adeninom, citozinom, guaninom i timinom. Ključni životni element na Zemlji je četvorovalentan – ugljenik, i gradi tetraedarske strukture u svojim kristalima. A ljude, od njih najsloženiju i najnesrećniju strukturu, možemo podeliti na četiri temperamenta, kao što imamo četiri dela dana i četiri godišnja doba. Četiri fiskalna perioda, sa prihodima ili bez njih. I četiri jahača apokalipse – rat, glad, kugu i smrt.

VREME NAUKEu broju 4 donosi

SUPERKOMPJUTERI
Ptica trkačica iz Nju Meksika
Piše: Marija Vidić
Kada bi svi ljudi na svetu imali digitrone i zajedno radili na nekom proračunu 24 sata dnevno 365 dana u godini, trebalo bi im 46 godina da izračunaju ono što RoadRunner može da izračuna za jedan dan

GODINA ASTRONOMIJE
Medičijeve zvezde
Godina 1609. nije samo zbog Galileja značajna za astronomiju –nemački astronom Johan Kepler (1571-1630) te godine je formulisao prva dva zakona planetarne rotacije i objavio svoju «Novu astronomiju»

TELESKOPI
Godina posmatrača neba
Piše: Igor Smolić
Teleskopi su napunili 400 godina od kako posmatraju nebo. Koji teleskopi čine listu značajnih otkrića u astronomiji ili su doprineli razrešenju privremene misterije vezane za neki objekat?

PROSTOR I VREME
Duboko polje
Piše: Nikola Božić
Najdalja oblast u univerzumu do koje danas dopire „pogled“ ljudske civilizacije nalazi se u sazvežđu Veliki medved i udaljena je oko 12 milijardi svetlosnih godina

GALILEO GALILEJ
Glavni okrivljeni
Piše: Slobodan Bubnjević
Mada se u mladosti obrazovao u samostanu nedaleko od Firence, Galileo de Vinćenco Bonaiuti de Galilei po svemu sudeći nije bio dobar katolik, budući da je imao troje vanbračne dece

VREME ZABLUDA
Bliski susret marskovske vrste
Ako ste od poznatih ili nepoznatih prijatelja poslednjih nedelja dobili poruku da posmatrate Mars zbog „izuzetnog astronomskog fenomena u kome će Mars biti najbliži Zemlji u poslednjih 5000 godina“, najbolje da je ignorišete


PDF

Preuzmite Vreme nauke 4 u PDF formatu: klik.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure