img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Euro 2008

„Anacionalni“ fudbal

11. jun 2008, 16:41 Vladimir Stanković
Copied

Malo je reprezentacija koje nemaju nekog nacionalizovanog igrača što je, valjda, doprinos najpopularnijeg sporta opštoj globalizaciji

Od specijalnog izveštača „Vremena“

PORAZ SVETSKOG PRVAKA OD HOLANDIJE: Italijanski navijač

Slika Lukasa Podolskog, strelca dva gola za Nemačku u meču protiv Poljske, kako sklopljenih ruku traži oproštaj zbog dva gola koja je dao Poljskoj, zemlji u kojoj je rođen, najbolja je ilustracija nove tendencije u svetskom fudbalu: nacionalizacija igrača. Doduše, da budemo iskreni, toga je bilo još pre prvog svetskog rata, Italijani su za „svoj“ Mundijal 1934. koji su po naređenju Musolinija morali da osvoje kako znaju i umeju, uzeli dvojicu Argentinaca koji su imali italijansko poreklo… Posle Drugog svetskog rata Alfredo di Stefano, Argentinac po rođenju, dobio je špansko državljanstvo, političke prilike uticale su da Ferenc Puškaš posle mađarskog ponese i španski nacionalni dres, Ladislav Kubala, Slovak po rođenju, postavio je svetski rekord: igrao je za Čehoslovačku, Mađarsku i na kraju Španiju čiji je kasnije bio i selektor….Međutim, radilo se o izuzecima koji su danas postali pravilo a izuzeci su etnički čiste reprezentacije (bez negativnog kontesta reči koja na našim prostorima ne izaziva nikakvu lepu asocijaciju). U Austriji i Rumuniji sa svojim snagama igraju Rusi (zato imaju za selektora stranca, Holanđanina Gusa Hidinka), Rumuni, Grci, Česi, Hrvati (mada Klasnić ima i nemački pasoš a nedostaje im glavni igrač, povređeni Brazilac Eduardo da Silva)… Teoretski, „čisti“ su i Francuzi i Holanđani, ali u njihovim redovima je mnogo igrača koji potiču iz bivših kolonija ili su im roditelji došli kao ekonomski emigranti. I Šveđani su po tom principu okej, iako prezimena Majstorović i Ibrahimović ne liče ni na jedno skandinavsko… Momci su rođeni u Švedskoj. Najmanje tridesetak igrača nastupa za zemlju iz koje nije poreklom. U nekim papirima kao jedan od nacionalizovanih igrača u timu Švajcarske pojavljuje se i izvesni Valon Behrami, rođen 19. 4. 1985. u Kosovskoj Mitrovici. Iza njegovog imena, kao zemlja porekla, piše „Kosovo“…

ITALIJA U NOKDAUNU: Kada Svetski prvak izgubi sa 0:3, moguća su samo dva zaključka. Ili je taj šampion jako slab, ali je onaj koji ga je pobedio jako dobar. Zapravo, moguća je i kombinacija ove dve krajnosti… Italija, šampion sveta iz Nemačke pre dve godine, razbijena je u startnom duelu protiv Holandije sa 0:3 i to je rezultat koji je obeležio prve dane šampionata. Madridski novinari, tradicionalno skloni Real Madridu, doživeli su početak šampionata kao neku vrstu „trijumfa Reala“ jer su njegovi igrači bili protagonisti i strelci: Van Nilsteroj i Snajder dali su golove za Holandiju, Pepe za Portugal.

Italijani su igrali slabo, selektor Donadoni bukvalno je razapet na krst, ali da golman Holanđana Van der Sar nije odbranio ono što je odbranio, da Luika Toni nije promašio ono što je promašio, priča bi bila drugačija. Ali, sva lepota fudbala je upravo u njegovoj nepredvidivosti, inspiraciji pojedinaca, sreći….

INVAZIJA SA ISTOKA: Ono što je na prvi pogled upadljivo jeste ogroman broj navijača iz istočnoevropskih zemalja. Ako su Hrvatima Austrija i Švajcarska blizu, Rusima i Rumunima baš i nisu pa ih ima kao nikad na velikom takmičenju. Isto važi i za Poljake. Kao da je ulazak u EU Poljacima i Rumunima, osim popravljanja standarda, doneo i onaj veličanstveni osećaj slobode putovanja samo sa ličnom kartom… U Insbruku smo videli čak i automobile sa ruskom registracijom!

Atmosfera je, uglavnom, prijateljska. U utorak u podne u centru Insbruka ruski i španski navijači imali su mali javni čas iz pacifističkog suživota. Zajednički imenitelj bilo je čuveno austrijsko pivo uz koje su se zastave lakše vezivale a navijači slikali do iznemoglosti. U Klagenfurtu, na meču Nemačka–Poljska, zvanični izveštaj kaže da je uhapšeno 157 osoba od kojih 144 Nemaca, 10 Poljaka, dva Austrijanca a jedan Slovenac… Razlozi su bili različiti, od neonacističkih obeležja koje su nosili Nemci, do pijanstva u čemu su opet prednjačili Nemci, ali ni Poljaci nisu zaostajali. Grad je čitav dan bio pod opsadom, policija je zatvorila sve moguće prilaze stadionu i trebalo je mnogo snalažljivosti za probijanje autom do stadiona.

Najgori deo organizacije, bar prema onome što smo videli u Klagenfurtu i Insbruku, jeste signalizacija. Izaći iz blokiranog Klagenfurta (i posle meča!) bilo je prava avantura, kao da za Pančevo idete preko Beške, ali neko je tako naredio a policajci su tu da to izvrše… Kao anegdota ostalo je zabeleženo da su tokom meča Austrija–Hrvatska dva lovca austrijske avijacije presreli jedan helikopter koji nije ispoštovao zabranu ulaska u određeni vazdušni prostor. Pilot je bio priveden do najbližeg aerodroma a u redovnom postupku utvrdiće se stepen odgovornosti, austrijski mediji ne isključuju mogućnost gubitka letačke dozvole. U vezi sa tom utakmicom zabeležena je i arogantna izjava Slavena Bilića, selektora Hrvatske, upućena novinarima koji su kritikovali igru protiv Austrije, uprkos pobedi.

„Kada je Hrvatska poslednji put pobedila na Evropskom prvenstvu, vi ste još imali cucle u ustima“, rekao je Bilić koji je, prema hrvatskim medijima, svoje pulene za pobedu „nagradio“ puštanjem u svlačionici neke od pesama Marka Perkovića Tompsona, čiji su koncerti zabranjeni u mnogim državama zbog poznatih ustaških stavova…

„Dečki su bili malo tužni, kao da smo izgubili, pa sam ih nastojao malo oraspoložiti“, rekao je Bilić.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Redakcija

28.jul 2026. R. V.

Stižu dvobroj „Vremena“ i poklon-članak za sve!

„Vreme“ ovog četvrtka (30. jul) izlazi kao dvobroj, a to znači više dobrih tekstova za iste pare

CERN

Ekspo 2027

28.jul 2026. A.I.

CERN potvrdio učešće na specijalizovanoj izložbi u Beogradu

Evropska organizacija za nuklearna istraživanja (CERN) će na specijalizovanoj izložbi Ekspo 2027 u Beogradu imati sopstveni izložbeni prostor

Reno beli parkiran ispred kuće

Automobilska industrija

28.jul 2026. A.I.

„Dizelgejt“: Zašto je protiv Renoa pokrenut krivični postupak

Prvo je Folksvagen uhvaćen da vara sa emisijama izduvnih gasova. Sada je u okviru afere „dizelgejt“ u Francuskoj pokrenut krivični postupak i protiv Renoa. Tužbe su teške više desetina milijardi evra

Nova regulativa EU za modne kompanije

27.jul 2026. Jelena Kozbašić (Klima 101)

H&M, Zara, Dior, Šanel, Adidas…: Zašto modne kompanije pale stotine hiljada tona robe

Svake godine u EU se uništi između 264.000 i 594.000 tona odeće i obuće, a da ih prethodno niko nije nosio. Neke firme to čine jer im se ne isplati da skladišti suvišnu robu, neki da bi sačuvali dizajnersku ekskluzivnost. Velikim modnim kompanijama nije padalo na pamet da odeću i obuću, recimo, ustupe Crvenom krstu

Psihologija

27.jul 2026. Dragan Radovančević

Strah od kozlića: Da li deca baš moraju da idu u školu?

Kao što bacanje dece u vodu češće stvara doživotne strahove nego plivače, tako i primoravanje na učenje može od škole da stvori moru. Ali, ako postoji izbor, onda postoji i izlaz

Komentar
Ana Brnabić, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić sa policajcima

Pregled nedelje

Režim protiv naroda i države

Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu

Filip Švarm
Predsednik Srbije Aleklsandar Vučić sa uzdignutom pesnicom ispred transparenta

Komentar

I naš predsednik je sirotinja

Voženo lice Aleksandar Vučić će u predizbornoj kampanji voziti staru škodu. Dok traje odmazda prema svakome ko pisne, paradni deo kampanje biće otužniji nego ikad jer se Vučić obraća svom hardkor biračkom telu

Nemanja Rujević
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1855
Poslednje izdanje

Srbija pred raspletom

Kako se kuje Studentska lista Pretplati se
Intervju: Miroslav Aleksić

Nijedan glas ne sme da se baci

Odmazda vlasti: Primer iz života

Pojedinac protiv režimskog sadizma

Rat na Bliskom istoku

Ormuz kao atomska bomba

DUH VREMENA: Devet decenija od ubistva Federika Garsije Lorke, pesnika bez groba (2)

Prolaze crni konji i jezivi ljudi dubokim putevima gitare

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure