img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Euro 2008

„Anacionalni“ fudbal

11. jun 2008, 16:41 Vladimir Stanković
Copied

Malo je reprezentacija koje nemaju nekog nacionalizovanog igrača što je, valjda, doprinos najpopularnijeg sporta opštoj globalizaciji

Od specijalnog izveštača „Vremena“

PORAZ SVETSKOG PRVAKA OD HOLANDIJE: Italijanski navijač

Slika Lukasa Podolskog, strelca dva gola za Nemačku u meču protiv Poljske, kako sklopljenih ruku traži oproštaj zbog dva gola koja je dao Poljskoj, zemlji u kojoj je rođen, najbolja je ilustracija nove tendencije u svetskom fudbalu: nacionalizacija igrača. Doduše, da budemo iskreni, toga je bilo još pre prvog svetskog rata, Italijani su za „svoj“ Mundijal 1934. koji su po naređenju Musolinija morali da osvoje kako znaju i umeju, uzeli dvojicu Argentinaca koji su imali italijansko poreklo… Posle Drugog svetskog rata Alfredo di Stefano, Argentinac po rođenju, dobio je špansko državljanstvo, političke prilike uticale su da Ferenc Puškaš posle mađarskog ponese i španski nacionalni dres, Ladislav Kubala, Slovak po rođenju, postavio je svetski rekord: igrao je za Čehoslovačku, Mađarsku i na kraju Španiju čiji je kasnije bio i selektor….Međutim, radilo se o izuzecima koji su danas postali pravilo a izuzeci su etnički čiste reprezentacije (bez negativnog kontesta reči koja na našim prostorima ne izaziva nikakvu lepu asocijaciju). U Austriji i Rumuniji sa svojim snagama igraju Rusi (zato imaju za selektora stranca, Holanđanina Gusa Hidinka), Rumuni, Grci, Česi, Hrvati (mada Klasnić ima i nemački pasoš a nedostaje im glavni igrač, povređeni Brazilac Eduardo da Silva)… Teoretski, „čisti“ su i Francuzi i Holanđani, ali u njihovim redovima je mnogo igrača koji potiču iz bivših kolonija ili su im roditelji došli kao ekonomski emigranti. I Šveđani su po tom principu okej, iako prezimena Majstorović i Ibrahimović ne liče ni na jedno skandinavsko… Momci su rođeni u Švedskoj. Najmanje tridesetak igrača nastupa za zemlju iz koje nije poreklom. U nekim papirima kao jedan od nacionalizovanih igrača u timu Švajcarske pojavljuje se i izvesni Valon Behrami, rođen 19. 4. 1985. u Kosovskoj Mitrovici. Iza njegovog imena, kao zemlja porekla, piše „Kosovo“…

ITALIJA U NOKDAUNU: Kada Svetski prvak izgubi sa 0:3, moguća su samo dva zaključka. Ili je taj šampion jako slab, ali je onaj koji ga je pobedio jako dobar. Zapravo, moguća je i kombinacija ove dve krajnosti… Italija, šampion sveta iz Nemačke pre dve godine, razbijena je u startnom duelu protiv Holandije sa 0:3 i to je rezultat koji je obeležio prve dane šampionata. Madridski novinari, tradicionalno skloni Real Madridu, doživeli su početak šampionata kao neku vrstu „trijumfa Reala“ jer su njegovi igrači bili protagonisti i strelci: Van Nilsteroj i Snajder dali su golove za Holandiju, Pepe za Portugal.

Italijani su igrali slabo, selektor Donadoni bukvalno je razapet na krst, ali da golman Holanđana Van der Sar nije odbranio ono što je odbranio, da Luika Toni nije promašio ono što je promašio, priča bi bila drugačija. Ali, sva lepota fudbala je upravo u njegovoj nepredvidivosti, inspiraciji pojedinaca, sreći….

INVAZIJA SA ISTOKA: Ono što je na prvi pogled upadljivo jeste ogroman broj navijača iz istočnoevropskih zemalja. Ako su Hrvatima Austrija i Švajcarska blizu, Rusima i Rumunima baš i nisu pa ih ima kao nikad na velikom takmičenju. Isto važi i za Poljake. Kao da je ulazak u EU Poljacima i Rumunima, osim popravljanja standarda, doneo i onaj veličanstveni osećaj slobode putovanja samo sa ličnom kartom… U Insbruku smo videli čak i automobile sa ruskom registracijom!

Atmosfera je, uglavnom, prijateljska. U utorak u podne u centru Insbruka ruski i španski navijači imali su mali javni čas iz pacifističkog suživota. Zajednički imenitelj bilo je čuveno austrijsko pivo uz koje su se zastave lakše vezivale a navijači slikali do iznemoglosti. U Klagenfurtu, na meču Nemačka–Poljska, zvanični izveštaj kaže da je uhapšeno 157 osoba od kojih 144 Nemaca, 10 Poljaka, dva Austrijanca a jedan Slovenac… Razlozi su bili različiti, od neonacističkih obeležja koje su nosili Nemci, do pijanstva u čemu su opet prednjačili Nemci, ali ni Poljaci nisu zaostajali. Grad je čitav dan bio pod opsadom, policija je zatvorila sve moguće prilaze stadionu i trebalo je mnogo snalažljivosti za probijanje autom do stadiona.

Najgori deo organizacije, bar prema onome što smo videli u Klagenfurtu i Insbruku, jeste signalizacija. Izaći iz blokiranog Klagenfurta (i posle meča!) bilo je prava avantura, kao da za Pančevo idete preko Beške, ali neko je tako naredio a policajci su tu da to izvrše… Kao anegdota ostalo je zabeleženo da su tokom meča Austrija–Hrvatska dva lovca austrijske avijacije presreli jedan helikopter koji nije ispoštovao zabranu ulaska u određeni vazdušni prostor. Pilot je bio priveden do najbližeg aerodroma a u redovnom postupku utvrdiće se stepen odgovornosti, austrijski mediji ne isključuju mogućnost gubitka letačke dozvole. U vezi sa tom utakmicom zabeležena je i arogantna izjava Slavena Bilića, selektora Hrvatske, upućena novinarima koji su kritikovali igru protiv Austrije, uprkos pobedi.

„Kada je Hrvatska poslednji put pobedila na Evropskom prvenstvu, vi ste još imali cucle u ustima“, rekao je Bilić koji je, prema hrvatskim medijima, svoje pulene za pobedu „nagradio“ puštanjem u svlačionici neke od pesama Marka Perkovića Tompsona, čiji su koncerti zabranjeni u mnogim državama zbog poznatih ustaških stavova…

„Dečki su bili malo tužni, kao da smo izgubili, pa sam ih nastojao malo oraspoložiti“, rekao je Bilić.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Zaštita od poplava

18.mart 2026. M. L. J.

„Berlinski zid“ u Vlasotincu: Šta radi vlast, a šta traže studenti i opozicija

Više od 2.000 građana Vlasotinca potpisalo je peticiju protiv betoniranja obale Vlasine. Studenti su pokušali da spreče radove, ali ih je policija udaljila

Na licu mesta

18.mart 2026. Katarina Stevanović

„Ajde bre“ u Talinu: Srpska kafana bez srpskih sastojaka u digitalnoj Estoniji

U Talinu, prestonici jedne od tehnološki najnaprednijih država Evrope, otvoren je restoran sa srpskom hranom, muzikom i enterijerom. Pomalo paradoksalno, iza njega stoji ruski preduzetnik, recepti stižu iz Zemuna, a sastojci iz Evropske unije od koje se Srbija sve više udaljava

Psi lutalice

Reportaža

18.mart 2026. Milica Srejić

Mitrovica: Kako Srbi i Albanci igraju ping-pong psima

Severna Mitrovica vrvi od pasa lutalica. Kao i u drugim gradovima, ovde ima ljudi koji napuštaju pse ili koji ih truju… ali ovde postoji još nešto – Albanci izbacuju nesretne pse u srpski deo grada, i obratno

Oskar 2026

16.mart 2026. M. L. J.

Holivud protiv Trampa: Ko su ovogodišnji dobitnici Oskara

Najprestižnije filmske nagrade prošle su u znaku politike, američke policijske države i kritika Donalda Trampa i autokratije. Ko su dobitnici Oskara

Dva crvena bolida Formule 1

Rat na Bliskom istoku

16.mart 2026. A.I.

Otkazane trke Formule 1 u Bahreinu i Saudijskoj Arabiji

Zašto su otkazane trke Formule 1 u Bahreinu i Saudijskoj Arabiji koje su bile zakazane za april

Komentar
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1836
Poslednje izdanje

Režimska propaganda i njene žrtve

Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati se
Lokalni izbori u Srbiji

Naprednjaci, studenti i lažni Rusi

Intervju: Radomir Lazović

Niko ne može da pobedi sam

Javno zdravlje

Malo ubistvo među apotekama

Napad na Iran i Mosad (1)

Duga ruka Izraela

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure