img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Morski Srbi

Aligator na Krfu

28. jun 2006, 14:54 Ozren Tošić
Copied

Nekoliko milja posle starta produžetak rudera (deo kormila koji se drži u ruci) pukao je, s neizbežnim naglim zavlačenjem jedrilice u vetar, leganjem jarbola na površinu mora i zamalo izbegnutim gubitkom jednog člana posade

REGATA: Start u Brindziju,…

U nezaboravnoj noćnoj trci od Brindizija u Italiji, kroz Otrantska vrata do Krfa u Grčkoj, po jakoj (pet do sedam bofora) buri u krmu, posada Aligatora, sastavljena od članova četiri beogradska jedriličarska kluba, ostvarila je veliki uspeh: prošli su treći kroz cilj prešavši 104 nautičke milje za 11 sati i pet minuta, prosečnom brzinom od 9,98 i maksimalnim brzinama od preko 15 čvorova. Od 124 učesnika 111 je završilo trku, a slava prvog i drugog na cilju pripala je dvema italijanskim jedrilicama.

…“Aligator“ pozira,…

Regata je startovala u tri i trideset posle podne, pa je već na pola puta pala noć. Oblacima pokriveno noćno nebo značajno je smanjilo vidljivost, a talasi viši od četiri metra i jak vetar zahtevali su veliki stepen veštine, snage, izdržljivosti i koncentracije. Posade su morale da vrše izmene na kormilu i kontrolnim konopcima (škotama) jedara svakih pola sata, jer je bilo nemoguće duže održati pažnju. Uz grmljavinu talasa i neprestano glisiranje broda, po rečima jednog člana posade, „bilo je zastrašujuće lepo juriti kroz noć i više osećati nego videti gde silazimo niz ogromne talase“. Marina „Guvia“ na Krfu bila je puna ljudi sa povredama, zavijenih glava, polomljenih ruku, jarbola i pocepanih jedara.

…teško more,…

I Aligator je imao pet havarija na brodu. Posle nekoliko milja od starta produžetak rudera (deo kormila koji se drži u ruci) pukao je, s neizbežnim naglim zavlačenjem jedrilice u vetar, leganjem jarbola na površinu mora i zamalo izbegnutim gubitkom jednog člana posade. Posle samo nekoliko minuta postalo je jasno da je ovaj incident ostavio veće posledice nego što je u prvi mah izgledalo – spoj rudera s osovinom kormila je pukao i jedrilica se opet zavukla u vetar. Veći deo posade je mislio da je to kraj trke kada su videli kapetana Voju kako drži ruder u ruci, a na podu kokpita vrh osovine kormila koja je virila i okretala se kako joj talasi i vetar zapovedaju. Ali, posada Aligatora se na ovoj, u normalnim prilikama konačnoj havariji, zadržala samo minut. Ruder je vraćen na osovinu, a junak regate Filip presedeo je ostatak trke na spoju rudera i osovine kormila kako se ovaj ne bi izvlačio, te je beogradska posada nastavila trku jurcajući po talasima ka noći koja je sa sobom nosila slabiju vidljivost i još jači vetar. Tri pucanja škote genakera, velikog jedra koje liči na balon, i prskanje koloturnika podizača genakera na vrhu jarbola usred noći posle ovoga su izgledali kao dečja igra.

…“Aligator“ odmiče,…

Ipak, ove nevolje su zaustavljale i usporavale brod, pogotovo kada je čitava posada morala da iz mora vadi genaker površine 160 kvadratnih metara, dodatno otežan desetinama tona vode. Kako se veliki genaker tom prilikom pocepao, podignut je manji, rezervni, i Aligator je nastavio da pršti niz talase, a posada da vrišti od oduševljenja, straha i ko zna čega još – neke je i bolelo, Nikola je povredio nogu, a svi članovi posade su izašli iz trke s modricama i drugim manjim povredama. „Imali smo sreće koliko i znanja“, kažu članovi posade, koji se, pod pokroviteljstvom Naftne industrije Srbije, već godinu dana takmiče. „Posle samo dvanaest meseci treninga i učestvovanja na regatama u Italiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, razlika u našoj brzini je primetna“, izjavio je kapetan Voja Radivojević odmah posle trke i naveo da su „timski rad, borbenost i rad sa poznatim vrhunskim jedriličarima iz Hrvatske i Slovenije doprineli da opravdamo poverenje sponzora. Velike količine adrenalina su nam još uvek u krvi.“

…ćerkina poruka članu posade

Kako je trka imala pravac ka istoku, posada Aligatora je očekivala da vidi izlazak sunca među prvima. Trka je bila brza, Aligator je prošao kroz cilj mnogo pre izlaska sunca, u 2.45 posle ponoći, odmah posle italijanskih jedrilica Moonshine i Pegaz.

Šta boli

Lep dan za umiranje je počeo rano, poslednjim proverama broda, jedara i ostale opreme pred trku, nabavkom minimuma hrane i tečnosti, ohlađen jakom burom (na italijanskom burresca) i nekom strepnjom da neće sve da ide kako treba. A noć? U noći koja je čekala nas, jedriličare, vetar je trebalo, prema prognozama meteorologa, da se pojača. Ukupno 124 jedrilice su tog popodneva izašle u luku italijanskog grada Brindizija na jugu Jadrana da pojure u tamu, nošene kretanjem vazdušne mase ka jugoistoku, kroz Otrantska vrata, da stignu „tamo daleko“, na Krf.

Ne mogu da se otmem osećanju da sam privilegovan, prepušten prelepom, plavom, ali ne baš prijateljski raspoloženom moru. Ne znam šta je smisao života, ali znam da nije da dođemo do kraja nedodirnuti, čisti, bez ožiljaka, odmorni, spokojni i zdravi. Adrenalin mi još ne da da spavam posle noći u kojoj smo imali lomljenje opreme, povrede, glisiranje kroz Otrantska vrata, uz zaglušujuću grmljavinu talasa, vetra, vikanje zbog oduševljenja, straha, bola… Nadam se da ću na kraju svega, kao i danas kada sam umoran, kada me boli sve što imam i ona koju više nemam, kada još uvek osećam leptirove u grudima i stomaku, kada ne znam da li još uvek želim da živim, moći da kažem: kako je ovo bila dobra vožnja!


„ALIGATORI“: Slaviša, Nikola, Truki, Ozren, kapetan Voja, Mario, Filip, Peca, Dragan i Kole

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Branje kupina

Sezonski posao

29.jul 2025. Marijana Maksimović

Ispovest jednog berača: Koža od kupina

Zvuči kao preporuka travara za lečenje reume, ali prekrivenost sokom od kupine jednostavno je posledica berbe ovog voća i utrke da gazda što više nabranih kilograma upiše pored vašeg imena

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Komentar

Komentar

Čistka sudija i tužitelja: Vraćanje paste u tubu

Da li iko veruje, osim možda Vučića, da bi čistka tužilaca i sudija uspela? Da li on zaista veruje da može da pronađe dovoljan broj Bokana, jer, ako ćemo pravo, Bokan je ipak biser među biserima

Ivan Milenković

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure