img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

London

Uvrnuta nauka

29. april 2009, 16:05 Financial Times Germany
Copied

Protekle dve godine nisu baš poboljšale reputaciju ekonomista. Uglavnom su propustili da ukažu na fundamentalne slabosti finansijskih tržišta i nisu predvideli krizu. Sada se svađaju šta bi mogla da bude primerena politika i o budućem razvoju privrede.

Iako je u toku proteklih 25 godina bilo više naučnih istraživanja na polju ekonomije nego ikada ranije, ekonomisti, na čija se imena svi najviše pozivaju, potiču iz prethodnih generacija. To su, na primer, Hajman Minski i Mejnard Kejns.

Još od sedamdesetih godina ekonomisti su radili na jednom velikom projektu. Cilj je bio da makroekonomija dobije utemeljenje u mikroekonomiji. Prevedeno na normalni jezik, to znači da sve što govorimo o krupnim pitanjima ekonomske politike – dakle o rastu i inflaciji, bumu i krizi – treba da počiva na ispitivanju individualnog ponašanja pojedinca. Zvuči veoma poželjno.

Većina ekonomista tvrdi da je taj projekat bio uspešan. Međutim, kriteriji su im obično samo kriteriji modernog toka nauke koja je referentna sama za sebe. Najveći kompliment koji se danas može dati nekom ekonomskom argumentu glasi da je formulisan strogo logično. Današnji makroekonomski modeli sasvim sigurno odgovaraju tom zahtevu.

Međutim, politika i javnost s pravom nisu uopšte zainteresovani za to da li su modeli strogo formulisani. Oni žele da znaju da li su korisni i jasni. A u tom pogledu ti modeli ne izgledaju nimalo dobro. U jednoj ranijoj fazi projekta Robert Lukas, jedan od njegovih arhitekata i docniji dobitnik Nobelove nagrade, razvio je takozvanu Lukasovu kritiku: on je argumentovao da normalni standardi statističkog važenja ne bi trebalo da se primene na predviđanja projekta. Rečima njegovog kolege Tomasa Sargenta, Lukas se brinuo da će takvi testovi „odbiti isuviše veliki broj dobrih modela“.

Ekonomisti su, baš kao i fizičari, pre svega tragali za nekom svetskom formulom, za teorijom o svemu. Da takva teorija uopšte postoji, za nju bi došao u obzir samo jedan kandidat: teorija koja bi počivala na ekstremnoj racionalnosti i eficijentnim tržištima. Svaka druga teorija morala bi da uzme u obzir evoluciju ličnih uverenja i napredak ljudskog znanja, a niko ne veruje da postoji jedna jedinstvena teorija za ljudsko ponašanje. Neki uvrnuti saradnici na različitim projektima su zaista mislili da njihova teorija objašnjava sve i da su koncepcije dobroga, lepoga i istinitoga samo aljkave sociološke konstrukcije. Tu se polazi od toga da ljudi uvek racionalno reaguju i da se u cenama tržišta kriju informacije o čitavom svetu.

Međutim, saznanje kome možemo da se nadamo u ekonomskoj nauci uvek se tiče samo malenih delova i uvek je privremeno. Razne teorije moći će da osvetle pojedine, ali uvek specifične situacije.

Trebalo bi da obratimo pažnju na empirijske pravilnosti. Onda ćemo kao kod drugih primenjenih nauka kao što su medicina ili inženjerstvo naći pragmatična rešenja koja funkcionišu, iako ćemo samo nepotpuno shvatati zašto funkcionišu.

Fizičar Maks Plank je jednom rekao da je izbegavao da se bavi ekonomijom, jer je isuviše teška. Džon Mejnard Kejns je tim povodom rekao da bi Plank za nekoliko dana izašao na kraj sa matematičkom ekonomijom – danas bi mu možda bilo potrebno nekoliko nedelja.

Ali Kejns je zatim naveo da je za shvatanje ekonomije potreban amalgam logike, intuicije i širokog znanja o činjenicama, koje uglavnom nisu čak ni precizne. To je zahtev, koji je „nadasve težak za sve one, čiji se dar pretežno sastoji od intelektualne snage, koja ume da zamisli implikaciju i pretpostavke relativno jednostavnih činjenica, koje su poznate u visokom stepenu preciznosti, pa da ih promisli koliko god je to moguće.“

U tom pogledu, kao i u mnogo čemu drugom, Kejns je bio u pravu.

Džon Kej, Financial Times Germany

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Komentar

Srbija i EU: Šamar u Strazburu nakon packi u Beogradu

Da li je Aleksandar Vučić ozbiljno shvatio poruku najoštrije Rezolucija Evropskog parlamenta ikada o Srbiji potkrepljenu upozorenjem Evropske komisije

Andrej Ivanji

Komentar

Šta se desilo u Ćacilendu?

Goruće pitanje nije zašto se šator u Ćacilendu zapalio, već šta šta to šatorsko naselju ima da traži ispred Narodne skupštine već pola godine

Davor Lukač

Komentar

Otkud Bule Goncić među blokaderima

Svetislav Bule Goncić, koji podržava SNS i Vučića, solidarisao se sa zaposlenima Narodnog pozorišta koji traže smenu Dragoslava Bokana, uprave, i ministra kulture Nikole Selakovića

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1815
Poslednje izdanje

Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja I: Srbija–SAD

Pet znakova neuzvraćene Trampove ljubavi Pretplati se
Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja II: Srbija i Nemačka

Jesen jednog stabilokrate

Cena i posledice politike vrdanja III: Srbija i Turska

Pevanje Osman age uz zujanje dronova na Kosovu

Lokalni izbori na Kosovu 2025.

Šta čeka pobednike

Intervju: Aleksandra Savić Parojčić

Nesrećna deca u “srećnim” porodicama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure