img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vašington

Upaljen fitilj na američkoj bombi

02. februar 2011, 18:05 Der Standard
Copied

Usaglašena zajednička akcija industrijskih zemalja protekle dve decenije bila je od pomoći: države Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država dale su milijarde za programe za oživljavanje konjunktura i spasavanje banaka. Sada treba da se vrate dugovi i stabilizuju ekonomski oštećene države.

Dok svi gledaju u pravcu država na periferiji Evrope, u Sjedinjenim Američkim Državama upaljen je fitilj bombe: tamošnji dugovi su daleko veći nego u evrozoni. SAD se kreću u pravcu rekordnog deficita od 1,1 biliona evra – gotovo 40 procenata više od poslednje procene iz avgusta.

Ako ih zahvati vir, SAD bi uskoro mogle da prođu kao Grčka: nesigurnost na tržištima dovodi do povećavanja kamata i skupljeg otplaćivanja dugova. U petak su mogli da se čuju signali upozorenja: agencija za merenje rejtinga „Moody’s“ nije isključila da bi srednjoročno mogla da smanji kreditnu verodostojnost SAD; Međunarodni monetarni fond zahteva od SAD da brzo prikažu planove za saniranje budžeta, jer bi u protivnom finansijska tržišta mogla da izgube strpljenje.

Opravdana je sumnja da će predsednik SAD Barak Obama, suočen sa ojačanim republikancima, pristati na strogi program štednje kao u Grčkoj i Velikoj Britaniji, jer je suočen i sa privredom SAD koja je zavisna od potrošnje. Ali ako SAD izgube kontrolu na državnim dugovima, to bi bio šok za svetsku privredu.

Kao spas u nuždi sigurno će ponovo uskočiti Kina. Ta zemlja sedi na rezervama valuta od preko dva biliona evra. To je gotovo kao ceo nemački bruto unutrašnji proizvod prošle godine. Kina je uložila 907 milijardi dolara u državne obveznice SAD.

Ali Kina je takođe i neka vrsta banke za Evropu. Kinezi su prošlih nedelja u velikom stilu ulagali u državne obveznice na rubu evrozone – Grčke, Irske, Portugala i Španije.

Radi se takođe i o nemačkom izvozu. Ako zemlje evrozone i SAD ne budu mogle da kupe toliko nemačkih proizvoda, uskoro će doći i do kraja buma izvoza.

Peking će priskočiti u pomoć, ali iskoristiće slabost da bi Kina izvozila više. Nije nikakvo čudo što su Kinezi u Davosu nastupili tako samosvesno. Narodna Republika ovog časa može samo da dobije.

Alexandra Federl Šmit

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar
Aleksandar Vučić oko koga gusto lete konfete sa bojama srpske zastave

Komentar

Vučićevo friziranje Platona ili kako je staleška država pretvorena u mafijašku

Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same

Ivan Milenković
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1838
Poslednje izdanje

Propagandne strategije režima

Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati se
Beograd, Priština, Brisel

Svaki poraz nazvaćemo pobedom

Hoće li Crna Gora ispuniti uslove za ulazak u EU 2028. godine

Ko pritiska gas, a ko kočnicu

Južnoafrička Republika

Trougao bez nade

Intervju: Dejan Drobac, “Virvel”

Autentičnost se ne pronalazi na internetu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure