img
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vašington

Upaljen fitilj na američkoj bombi

02. februar 2011, 18:05 Der Standard
Copied

Usaglašena zajednička akcija industrijskih zemalja protekle dve decenije bila je od pomoći: države Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država dale su milijarde za programe za oživljavanje konjunktura i spasavanje banaka. Sada treba da se vrate dugovi i stabilizuju ekonomski oštećene države.

Dok svi gledaju u pravcu država na periferiji Evrope, u Sjedinjenim Američkim Državama upaljen je fitilj bombe: tamošnji dugovi su daleko veći nego u evrozoni. SAD se kreću u pravcu rekordnog deficita od 1,1 biliona evra – gotovo 40 procenata više od poslednje procene iz avgusta.

Ako ih zahvati vir, SAD bi uskoro mogle da prođu kao Grčka: nesigurnost na tržištima dovodi do povećavanja kamata i skupljeg otplaćivanja dugova. U petak su mogli da se čuju signali upozorenja: agencija za merenje rejtinga „Moody’s“ nije isključila da bi srednjoročno mogla da smanji kreditnu verodostojnost SAD; Međunarodni monetarni fond zahteva od SAD da brzo prikažu planove za saniranje budžeta, jer bi u protivnom finansijska tržišta mogla da izgube strpljenje.

Opravdana je sumnja da će predsednik SAD Barak Obama, suočen sa ojačanim republikancima, pristati na strogi program štednje kao u Grčkoj i Velikoj Britaniji, jer je suočen i sa privredom SAD koja je zavisna od potrošnje. Ali ako SAD izgube kontrolu na državnim dugovima, to bi bio šok za svetsku privredu.

Kao spas u nuždi sigurno će ponovo uskočiti Kina. Ta zemlja sedi na rezervama valuta od preko dva biliona evra. To je gotovo kao ceo nemački bruto unutrašnji proizvod prošle godine. Kina je uložila 907 milijardi dolara u državne obveznice SAD.

Ali Kina je takođe i neka vrsta banke za Evropu. Kinezi su prošlih nedelja u velikom stilu ulagali u državne obveznice na rubu evrozone – Grčke, Irske, Portugala i Španije.

Radi se takođe i o nemačkom izvozu. Ako zemlje evrozone i SAD ne budu mogle da kupe toliko nemačkih proizvoda, uskoro će doći i do kraja buma izvoza.

Peking će priskočiti u pomoć, ali iskoristiće slabost da bi Kina izvozila više. Nije nikakvo čudo što su Kinezi u Davosu nastupili tako samosvesno. Narodna Republika ovog časa može samo da dobije.

Alexandra Federl Šmit

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar
Počele predizborne debate na N1

Komentar

Brnabić vs. Nikolić: Košmarom protiv dijaloga

Pokušaj debate Ane Brnabić i prof. Mirjane Nikolić na TV N1 pokazao je još jednom ono, što se slutilo: funkcioneri SNS-a ne žele, ili nisu sposobni da vode civilizovan dijalog

Ivan Milenković
Vučić

Komentar

Silovanje zdrave pameti

Kako su studenti od „izdajnika“ i „terorista“ već na početku zvanične naprednjačke predizborne kampanje postali „silovatelji“? Hoće li do 25. oktobra biti preimenovani u pedofile i ubice, recimo?

 Andrej Ivanji
Milenko Jovanov ispred

Pregled nedelje

Crni Milenko u crnoj kutiji

Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je  govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš

Filip Švarm  
Vidi sve
Vreme 1864
Poslednje izdanje

Intervju: Milan Marić, glumac

Neće se završiti pukom promenom vlasti Pretplati se
Izbori ’26

Šta čeka Srbiju ako on postane premijer

Izbori ’26: Iz Rusije s ljubavlju

Predizborno treće oko

Mediji

Ima li života posle televizije

Požarevac pred izbore

Početak buđenja iz debele letargije

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure