img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

15. новембар 2007, 14:58 Redakcija Vremena
Copied

Ljubljana: Tirk predsednik

Novi predsednik susedne Slovenije je Danilo Tirk (55), bivši slovenački ambasador pri Ujedinjenim nacijama, koji je u drugom krugu predsedničkih izbora pobedio pritivkandidata Lojzea Peterlea. Profesor prava i lider opozicionih partija Danilo Tirk osvojio je poverenje 68,3 odsto biračkog tela, dok je Peterle uz podršku vladajuće koalicije premijera Janeza Janše osvojio 31,7 odsto glasova. Tirk nasleđuje Janeza Drnovšeka, koji nije želeo da se kandiduje po drugi put, i položiće zakletvu krajem decembra. Politički komentatori smatraju da je Tirk pobedio zato što su birači bili nezadovoljni radom vlade, što znači da premijer Janez Janša nema šanse da osvoji drugi mandat na izborima za godinu dana. Prema navodima nacionalne novinske agencije STA, premijer Janez Janša izjavio je da slovenačka vlada razmatra sve opcije, uključujući i raspuštanje vlade, što je izazvalo šok u maloj, bogatoj zemlji EU-a, koja bi u januaru trebalo da preuzme predsedavanje Evropskom unijom. „Novonastale okolnosti veoma otežavaju rad vlade, čak i u rutinskim, stvarima, a pogotovo oko priprema za predsedavanje EU-om“, rekao je Janša. Prema izveštajima slovenačkih medija, Peterle je priznao poraz rekavši da je „to bilo glasanje protiv vlade“, a tako misle i ugledni politički komenatori. U prvom krugu predsedničkih izbora takmičilo se sedam kandidata, i tada je Peterle imao prednost nad Tirkom od bezmalo četiri procenta. Izlaznost birača na predsedničkim izborima je, prema još nezvaničnim izveštajima, bila 57,5 odsto, dok se zvanični rezultati izborne komisije očekuju 19. novembra 2007. godine.

Gaza: Nasilje na mitingu

U centru Gaze, na skupu pristalica pokreta Fatah, ubijeno je najmanje sedmoro ljudi, dok je 55 osoba ranjeno (među njima jedan Hamasov policajac), dok su odavali poštu pokojnom palestinskom lideru Jaseru Arafatu povodom treće godišnjice njegove smrti. Skupu je pristustvovalo oko 100.000 ljudi, a kako je nastao sukob i ko je prvi počeo, predmet je međusobnog optuživanja – pripadnici Hamasa kažu da su prvi pripucali naoružani pripadnici Fataha, koji, opet, tvrde da su sukob izazvali ovi drugi. S obzirom na napetost uoči skupa, tragičan ishod bio je gotovo neizbežan. Naime, Hamas je zabranio skupove opozicije u Gazi, ali ovaj posvećen sećanju na Arafata nije bilo moguće zabraniti, jer je Arafat za mnoge Palestince ostao simbol jedinstva. „Danas smo se svi podigli i jednog dana agresori Hamasa biće isterani“, rekao je jedan od sledbenika Fataha na skupu. Hamas je podigao najmanje deset kontrolnih punktova na glavnom putu koji spaja sever i istok Gaze. Prema rečima jednog zvaničnika Fataha, Hamas je odmah po završetku skupa počeo sa hapšenjem aktivista rivalskog Fataha. Palestinski predsednik Mahmud Abas, vođa Fataha, okrivio je Hamas za nasilje, a akcije bezbednosnih snaga Hamasa, koje su, navodno, prve otvorile vatru na učesnike mitinga, nazvao „gnusnim zločinom“. Dan posle, u Gazi je bilo mirno, ali napeto, uobičajeni broj policajaca Hamasa patrolira ulicama dok su škole zatvorene zbog žalosti za poginulima.

Rim: Deset zapovesti

Nakon hapšenja Salvatora lo Pikola, čoveka za koga se sumnja da je bio šef sicilijanske mafije Koza nostra, „desna ruka“ šefa italijanske mafije Bernarda Provencana i njegov budući naslednik, policija je među dokumentima pronašla i dokument „Deset mafijaških zapovesti“. Mafijaški „kodeks ponašanja“, koji mnogi porede sa vojničkim, pronađen je u kući u blizini Palerma gde je uhapšen navodni šef Koza nostre, sa sinom Sandrom i još dvojicom mafijaških bosova, Gašpareom Pulicijem i Andreom Adamom. Po drugoj verziji, Lo Pikola je uhapšen prošle nedelje u raciji na skupu mafijaških glavešina na Siciliji, a potom i četvorica njegovih saradnika koji su trgovali drogom i „reketirali“ u Palermu. Prema prvoj verziji, policija je zajedno sa zapovestima pronašla i sliku s opisom mafijaškog rituala inicijacije. „Kunem se da ću biti veran Koza nostri. Ako je izdam, neka moje meso izgori kao ova slika“, piše navodno u „priručniku za mafijaše“ od kojeg se Lo Pikolo, navodno, nikad nije odvajao uvek ga nosio u smeđoj kožnoj torbi. Sadržina kodeksa dospela je u javnost, pa tako saznajemo da je „časnim ljudima“ strogo zabranjeno kašnjenje i smucanje po barovima i pabovima, ne daj bože sa suprugama i devojkama drugih mafijaša; da se „niko ne sme sam predstavljati nekom od naših prijatelja, već to uvek mora da uradi treća osoba“; da „ne smeš biti viđen s policajcima“ i „uvek budi na raspolaganju Koza nostri, čak i kada ti se porađa supruga“; da se prema ženama mora odnositi s poštovanjem, kao i da „odgovori na pitanja o informacijama moraju biti istiniti“. Posebno su zanimljive deveta i deseta zapovest: da „novac koji pripada drugim ljudima ili drugim porodicama ne može se uzeti“ i da „ljudi čiji bliski rođak radi u policiji, koji se ponašaju loše i ne drže do moralnih vrednosti, ne mogu biti članovi Koza nostre“.

Bandžul: Brodolom emigranata

Brod prepun ilegalaca iz Gambije namerenih da se domognu španske obale prevrnuo se nedaleko od Bandžula i povukao u morske dubine najmanje 20 osoba, javila je gambijska državna televizija. Pretpostavlja se da je brod potonuo zbog lošeg vremena, a uz to je, kako navodi španska policija, na brodu izbio požar. U prevrnutom brodu su pronađena tela sedmorice nesretnika rodom iz Gambije, a pretpostavlja se da su se ostali putnici utopili. Preživeli se nalaze u bolnici gde se leče od posledica opekotina. Za samo tri nedelje desile su se tri tragedije u kojima su nastradali afrički emigranti koji pokušavaju da se domognu evropskog tla. Preživeli putnik Lamin Fati rekao je da se na brodu nalazilo 50 ljudi: „Verujem da je 30 preživelo. Kapetan broda je još na slobodi. On nam je tražio 1000 evra da nas prebaci u Španiju“, rekao je Fati. Dvoje ljudi je uhapšeno zbog ove tragedije, a policija sumnja da su požar izazvali emigranti koji su pušili cigarete na brodu punom goriva za put ka Španiji. Prema podacima španske policije, prošle godine je više od 30.000 ilegalnih imigranata iz Afrike stiglo na Kanarska ostrva vozeći se u otvorenim brodovima. Veruje se da se na stotine njih utopilo, a hiljade imigranata vraćeno je u zemlje porekla.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.јул 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.јун 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.јун 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.јун 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.јун 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković

Komentar

Ko priziva krvavi sukob

Ruska Spoljna obaveštajna služba optužila je mene da guram ćerke u krvavi srpski Majdan. Ko poveruje nije normalan, a ko se na to poziva je ološ

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure