img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

30. јануар 2008, 19:29 Redakcija Vremena
Copied

Vašington: Podrška Kenedijevih

Senator Edvard Kenedi najavio je podršku kandidatu Baraku Obami povezujući zaostavštinu Džona F. Kenedija sa obećanjima kandidata iz Ilinoisa. „Ova trka je od izuzetnog značaja i sa enormnim posledicama po našu zemlju“, kaže senator Kenedi i dodaje da izuzetno poštuje Klintonove, ali da ovde zapravo nije reč o „trci za predsednika Klintona“. On kaže da je ulog izuzetno visok pogotovo ako se uzmu u obzir „izazovi kod kuće i u ostalim delovima sveta“, te da je zbog toga doneo odluku da podrži Baraka Obamu, „izvor inspiracije za našu zemlju u ovom trenutku“, sposobnog čoveka koji stvarno može da donese promenu kao predsednik Sjedinjenih Američkih Država. Pretpostavlja se da će ova podrška doneti nove glasače Obami, koji je prokomentarisao da je „Ted Kenedi očigledno omogućio nekim ljudima da čuju ono što ranije nije bilo moguće“. Tokom mitinga održanog u ponedeljak na Američkom univerzitetu, gde je JFK govorio 1963. godine, Ted Kenedi je evocirao uspomene. „Bio jednom jedan drugi kandidat koji se kandidovao za predsednika i koji je želeo da Amerika dosegne nove granice“, rekao je senator. „Suočio se sa kritikom demokratskog predsednika Harija Trumana, koji je imao veliku podršku u svojoj stranci, na šta mu je Džon Kenedi odgovorio: ‘Svet se menja. Stari putevi više neće funkcionisati.’ Takođe, rekao je da je došlo vreme za novu generaciju lidera koja počinje sa Barakom Obamom. Oko ovog političkog projekta okupila se gotovo cela porodica Kenedi – osim Teda, Obamu podržavaju i Tedov sin Patrik Kenedi kao i nećeka Karolina, ćerka pokojnog predsednika Kenedija.


Najrobi: Crni dan

„Ovo je crni dan za našu zemlju. Ubijeno je više od 1000 ljudi i ovo poslednje ubistvo poslanika podiže stepen nasilja na drugi nivo“, rekao je Salim Leone, portparol opozicionog Demokratskog narandžastog pokreta, kad je čuo vest da je u glavnom gradu Kenije prethodne noći u svojoj kuću ubijen Mugabe Vere, opozicioni poslanik ODM-a. Leone je pozvao narod da bude miran i da „ne odgovara nasiljem na nasilje“, budući da su, kad se pročula vest o ubistvu, stotine pristalica opozicije izašle na ulice u siromašnim predgrađima Najrobija i u više gradova u Keniji. U gradu Kisumu na zapadu zemlje, policija je pucala u vazduh i bacala suzavac da rastera demonstrante koji su se okupili da protestuju zbog ubistva poslanika, prvog političara nastradalog u postizbornim obračunima. Kenijski predsednik Mvai Kibaki pozvao je Kenijce da stišaju strasti, dok je opozicioni lider Rail Odinga upozorio da zemlja klizi u anarhiju nakon ubistva jednog od opozicionih lidera. Više od 900 ljudi je ubijeno i 250.000 raseljeno usled nasilja u poslednjih mesec dana koje je preraslo u etničke sukobe između pristalica opozicije i predsednika Kibakija. U poslednjim stravičnim međuplemenskim sukobima u dolini Rift ubijeno je na surov način najmanje 19 ljudi, pripadnika plemena Kikuju (pleme predsednika Kibakija) i plemena Luos i Kalendžis (pleme opozicionara Odinge). Bivši generalni sekretar UN-a Kofi Anan počeo je pregovore sa opozicionim liderom Railom Odingom, koji tvrdi da je pravi pobednik izbora i odbija da pregovara sa Kibakijem, koji odbija optužbe da je krao na izborima i smatra sebe legitimno izabranim predsednikom.


Moskva: Kasjanov odbijen

Mihail Kasjanov, jedini kandidat koji je mogao ozbiljno da ugrozi Dimitrija Medvedeva, izabranog naslednika Vladimira Putina, izbačen je iz predsedničke trke. Naime, ruska Centralna izborna komisije odbila je njegovu kandidaturu uz obrazloženje da ima mnogo lažnih potpisa onih koji podržavaju njegovu kandidaturu. Kasjanov je tim povodom rekao da je Rusija na „klizavom putu ka totalitarizmu“. Iako analitičari smatraju da Rusija nije mnogo odmakla od tog klizavog totalitarističkog puta, Vladimir Putin uživa ogromnu popularnost zbog novog imidža Rusije u svetu. Ono čemu se obični ljudi najviše dive jeste njegova „snaga“ i stoga nije jasno zašto je Kasjanov izbačen iz trke. Da je Putin odlučio da menja Ustav kako bi se kandidovao treći put, glasači verovatno ne bi imali ništa protiv, kao što je gotovo sigurno i da će njegov izabranik Medvedev pobediti na izborima u martu. Ukoliko Kasjanovu ne bude dozvoljeno da uđe u izbornu trku, pobeda Dimitrija Medvedeva biće svakako manje legitimna. U tom slučaju, deo domaće i svetske političke javnosti smatraće da se Putin plaši političkih izazova, što može biti protumačeno kao nasleđe iz doba totalitarizma.


Džakarta: Sahranjen Suharto

Bivši indonežanski diktator Suharto preminuo je u nedelju u 86. godini, a dan posle u Džakarti i centralnom delu Jave okupilo se na desetine hiljada Indonežana da bi mu odali poslednju poštu. Kovčeg sa posmrtnim ostacima bivšeg predsednika krenuo je u konvoju iz njegove kuće u rezidencijalnom delu Džakarte, uz pratnju policije i nadletanje helikoptera. Agencije javljaju da je na stotine đaka i desetine hiljada stanovnika izašlo na ulice kako bi ispratilo bivšeg predsednika. Suhartovo telo je posle ispraćaja prebačeno na Javu gde će biti sahranjen u mestu Matesih, kod Soloa, u porodičnoj grobnici. Kovčeg je bio prekriven crveno-crnom zastavom, a u skladu s običajima te zemlje o pod je razbijeno nekoliko zemljanih posuda kako bi se odagnale zle čini. Bivšeg indonežanskog generala i predsednika koji se smatra najkorumpiranijim liderom savremenog doba, optuživanog za mnogobrojne zločine i kršenja ljudskih prava, Indonežani su nazivali „ocem razvoja“ zemlje. Njegova vladavina trajala je od 1965. godine, kada je došao na vlast uz progon i ubijanje političkih neistomišljenika, do 1998. kada je nakon masovnih studentskih demonstracija svrgnut sa vlasti.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.јул 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.јун 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.јун 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.јун 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.јун 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure
en Englishde Deutschru Русскийsr Српски језик
sr sr