img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

27. април 2005, 16:43 Priredio: M. Savić
Copied

Kito: Beg Gutijeresa

Smenjeni ekvadorski predsednik Lusio Gutijeres (48) uspeo je da se u ponedeljak izvuče iz brazilske ambasade u Ekvadoru i pobegne u Brazil, gde je četiri dana ranije dobio azil. Gutijeres se sklonio u brazilsku ambasadu u Kitu, posle odluke nacionalnog parlamenta da ga zbaci s vlasti nakon velikih antivladinih protesta. Ekvadorske vlasti bile su u nedoumici da li da dozvole Gutijeresu da ode iz zemlje, bojeći se očigledno reakcije demonstranata koji zahtevaju da mu se sudi zbog zloupotrebe ovlašćenja, korupcije i nasilnog onemogućavanja mirnih protesta. Ipak, bivši predsednik je uspeo da pobegne zahvaljujući pomoći koju je dobio od specijalnih jedinica policije, koje su uspele da ga helikopterom prebace do lokalnog aerodroma, zajedno sa ženom i dve kćerke. Gutijeres je došao na vlast u januaru 2003, kao pobornik borbe protiv korupcije i reformator, ali je ubrzo izazvao bes mnogih Ekvadoraca usvajanjem strogih ekonomskih mera. Njegova kratkotrajna vladavina bila je takođe predmet optužbi za korupciju i nepotizam. Prošle nedelje pokušao je da utiče na vrhovni sud, ne bi li mu dozvolio da umiri demonstracije protiv njega, ali su posle toga protesti postali još masovniji.

Brazilska vlada obećala je Gutijeresu dve godine azila. Inače, on je treći ekvadorski predsednik koji je zbačen i koji je pobegao iz zemlje u poslednjih osam godina. Za jednog od njegovih prethodnika, Abdalu Bukarama, predsednika od 1996. do 1997, tvrdi se da se krije u Venecueli. On je proglašen mentalno nepodobnim da vlada, a vrhovni sud Ekvadora suspendovao je sve optužbe protiv njega ovog meseca.

Tokio: Voz iskočio iz šina

Poginula je 71 osoba, a više od 440 je povređeno u najvećoj nesreći koja je zadesila japansku železnicu u poslednje 42 godine. Voz sa sedam vagona i 580 putnika iskočio je iz šina u ponedeljak ujutru, u blizini Amagasakija, predgrađa Osake. Prvo je udario u automobil, a zatim u devetospratnu zgradu. Smatra se da su nesreću izazvali neprilagođena brzina i neiskustvo mašinovođe, ali pravi uzroci još nisu utvrđeni. Mašinovođa, identifikovan kao Rjujiro Takami, dobio je dozvolu u maju prošle godine i do sada je već bio opominjan zbog propusta ili prekršaja u vožnji. ’’To je tragično, ispitaćemo zašto se ova strašna nesreća dogodila’’, izjavio je japanski ministar za transport Kazuo Kitagava. On je najavio i opsežne bezbednosne inspekcije na prugama širom Japana. Japanska železnica poznata je kao jedna od najbezbednijih, najmodernijih i najefikasnijih u svetu i ovakve nesreće se zaista retko dešavaju. Neki vozovi imaju bezbednosne sisteme projektovane tako da zaustave voz na najmanji znak problema, nezavisno od reakcije vozača. U ovom slučaju, kako je saopšteno, bezbednosni sistem bio je jedan od najstarijih u Japanu. To je najveća nesreća od 1963, kada je 161 osoba poginula u sudaru tri voza u blizini Tokija.

Vašington: Oslobođeni komandanti

Visoki američki oficiri, optuženi za propuste u komandovanju, vezane za zlostavljanje iračkih zatvorenika u zatvoru Abu Graib u jesen 2003, oslobođeni su svih optužbi i neće im se suditi. Posle skandala sa iračkim zatvorenicima, u oktobru prošle godine formirana je desetočlana komisija armije koja je sprovela istragu. Komisija je zaključila da visoki oficiri, među kojima i general-pukovnik Rikardo Sančez i još trojica njegovih kolega, nisu odgovorni za optužbe koje im se pripisuju. Veliku pažnju izazvala je presuda general-majoru Dženis Karpinski, koja je komandovala policijskom brigadom i zatvorom u vreme kada se incident dogodio. Ona je dobila ukor i „oslobođena“ je komande, ali neće biti krivično gonjena. U trenutku kada je optužena, ona je izjavljivala da je postala ’’žrtveno jagnje’’ zbog izvršavanja naređenja koja su došla odozgo. Inače, general-pukovnik Rikardo Sančez, komandant američke vojske u Iraku od juna 2003. do leta 2004, i sam je odobravao ’’strože’’ metode ispitivanja zatvorenika. Sančez se branio navodima da su strože tehnike ispitivanja dozvoljene u Iraku, dok su drugi tvrdili da je za korišćenje takvih metoda bila potrebna njegova lična dozvola. Presuda je izazvala gnev organizacija za zaštitu ljudskih prava, poput Hjuman rajts voča (HRV), koje zahtevaju da se imenuje specijalni tužilac, koji bi ispitao komandnu odgovornost državnog sekretara za odbranu Donalda Ramsfelda i bivšeg šefa CIA Džordža Teneta. Donald Ramsfeld je u više navrata pokušavao da ’’ublaži’’ postupke američkih vojnika prema iračkim zatvorenicima, pa čak i da opravda malo strože postupanje sa njima. HRV je proširio istragu za zlostavljanje i na druge zatvore gde se nalaze muslimanski zatvorenici i tvrdi da postoje nepobitni dokazi da se i tu sprovodi tortura.

Ipak, američke vlasti i dalje odbijaju da imenuju specijalnog tužioca i nisu pokazale interesovanje za pokretanje nezavisne istrage.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.јул 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.јун 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.јун 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.јун 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.јун 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Komentar

Može se biti ćaci, ali to ima cenu

Miloš Pavlović je napadnut jer nije shvatio da u naprednjačkoj Srbiji učešće u javnom životu ima neformalnu cenu. I da nju sada plaćaju i ćaciji

Nemanja Rujević

Komentar

Rašrafljivanje diktatora: Politička remek-dela pobunjenih studenata

Malim političkim remek-delima studenti su prizemili Aleksandra Vučića. Šta su oni shvatili, a mi stariji nismo razumeli svih ovih godina

Ivan Milenković

Komentar

Kosjerićki apsurd

Zakleo se Vučić u vlast i u med da će u Kosjeriću da zavede red, mogla bi da glasi pesmica o apsurdno brutalnoj funkcionerskoj kampanji koja se vodi u ovoj malenoj opštini

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure