img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

London

Matrijarhat je pitanje ekonomije

23. mart 2011, 12:33 Politics
Copied

Da li je ženama pružena jednaka mogućnost da ravnopravno sa muškarcima učestvuju u upravnim odborima i zauzimaju značajne pozicije u svetskom biznisu, često je pitanje kada se govori o rodnoj ravnopravnosti. Međutim, problem ne bi trebalo posmatrati samo kroz muško-ženske naočari. Žena na čelnim pozicijama u svim granama britanske ekonomije i biznisa je zapravo tema koja se više odnosi na poslovnu efikasnost.

Kompanije koje imaju rodno ravnopravni balans su stabilnije, održivije i profitabilnije. One donose bolje odluke kada je reč o ljudima, rizicima i poslovnim partnerima ili mušterijama. Kada bismo naučili da delimo osobine koje razlikuju muškarce i žene, bili bismo društveno i ekonomski kompletnija bića.

Univerzitet Krenfild nedavno je pokrenuo temu nedostatka žena na rukovodećim položajima u vodećim kompanijama u Britaniji, saopštivši da u prvih 100 kompanija na FTSE listi samo 12,2 odsto žena zauzima direktorska mesta. Lord Dejvis od Abersoka, predstavnik vlade kome je poveren ovaj izveštaj Univerziteta, prošlog meseca je izneo preporuku kompanijama na FTSE listi – da do kraja 2015. godine prvih 100 firmi treba da postave najmanje 25 odsto žena u svoje upravne odbore. Lord Dejvis je takođe predložio da se 350 kompanija sa liste jasno postavi prema ovom pitanju i odredi koliki bi procenat žena u upravnim odborima oni voleli da vide u periodu od 2013. do 2015.

Lordove preporuke su dobre i mogle bi da imaju uspeha. Kompanije ne mogu da izgube, već mogu samo da dobiju ukoliko pomešaju muško-ženske karte. Ali, tema je mnogo veća i trebalo bi je pogledati iz više uglova. Mnoge žene izbegavaju odgovorne pozicije zbog neadekvatnih i neodgovarajućih obdaništa, te su prinuđene da ostanu kod kuće i čuvaju decu. Ukoliko bi se ovaj problem rešio, mnoge sposobne žene vratile bi se u zonu radne ekonomije kao preduzetnice, poreske obveznice i – kreatorke bogatstva zemlje. A to je upravo ono što je zemlji potrebno u teškom finansijskom trenutku.

Helen Grant

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar
Aleksandar Vučić

Pregled nedelje

Da li se Vučić nudi za svedoka-saradnika

Zašto je Vučić muški opaučio po svojim poslušnicima? Je li mu dobro? I šta to znači za studente i njihovu listu

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićev plan: Vi da radite više, mi da se bahatimo manje

Predsednik Vučić piše programe i „autorske tekstove“ kako bi obodrio i zaplašio birače da će zanavek ostati na vlasti

Nemanja Rujević
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure