img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Tripoli

Gadafijeva godišnjica

26. avgust 2009, 18:23 Financial Times
Copied

U jeku priprema za proslavu 40-godišnjice od kada je pučem preuzeo vlast u Libiji, pukovnik Moamer Gadafi dobio je prvi poklon. Povratak u zemlju Abdelbaseta Alija Mohameda al Megrahija, bivšeg obaveštajca osuđenog za eksploziju aviona iznad Lokerbija, pružilo je Gadafiju priliku da se još jednom naruga Zapadu, što mu uvek pričinjava zadovoljstvo. Izblamirao je britanskog premijera, pohvalivši svog „prijatelja Brauna i njegovu vladu, kraljicu Britanije Elizabetu i princa Endrjua“ što su omogućili oslobađanje Megrahija iz škotskog zatvora. Osuđenik, koji je oboleo od raka i kome je prema procenama lekara ostalo svega nekoliko meseci života, pušten je na slobodu iz humanitarnih razloga.

foto: reuters
ČETIRI DECENIJE NA VLASTI:
Muamer Gadafi

Uprkos tome što je premijer Braun u pismu Gadafiju zatražio da se njegov povratak u Libiju tretira kao strogo privatna stvar koja se tiče porodice osuđenika, bombaš je na aerodromu dočekan kao heroj. Već sledećeg dana je bio Gadafijev gost, koji ga je pozdravio srdačnim zagrljajem. Pri tom se prećutkuje da je Libija javno prihvatila odgovornost za slučaj Lokerbi, što je bio uslov njene međunarodne rehabilitacije. Zvanični libijski mediji označili su Megrahija kao „političkog taoca“. Ovo je izazvalo gnev zvaničnika u Vašingtonu kao i porodica 270 žrtava eksplozije aviona.

Ni prilikom nedavne posete Italiji, nakon što je od Rima već izdejstvovao izvinjenje i odštetu od pet milijardi dolara zbog svireposti koju su počinili italijanski kolonizatori u prošlosti, Gadafi nije propustio priliku da natrlja nos svojim domaćinima. Prilikom dolaska na grudima je nosio fotografiju koja je prikazivala hapšenje vođe pokreta otpora Omara al Moktara, koji je potom i pogubljen 1931. godine. Gadafi sme da se ne obazire na diplomatske protokole i ne preza od prilike da se izruguje Zapadu jer zna da on ima nešto što je Zapadu veoma potrebno. Libija je izvor snabdevanja Evrope naftom i gasom i privlači naftne kompanije koje se utrkuju za pravo da istražuju još neotkrivena nalazišta. Zemlja uz to pliva u parama, i mora da uvozi praktično sve, od čokolade do elektrana.

Iako će ova poslednja pobeda nesumnjivo nakratko nahraniti nacionalni ponos Libijaca, teško da će izbrisati nezadovoljstvo građana što je libijsko rukovodstvo propustilo priliku da im omogući da žive u skladu sa velikim potencijalima koje ova zemlja pruža. Sa neizmernim naftnim bogatstvom i relativno malobrojnim stanovništvom od šest miliona ljudi, Libija bi trebalo da stoji rame uz rame sa bogatijim arapskim zemljama. Umesto toga, mnoge ulice Tripolija još čekaju asfalt dok Bengazi, drugi po veličini grad u državi, sve brže propada, što ukazuje na to da država ima druge prioritete kad je o trošenju novca reč. Libijski vođa kao da se još nije odlučio da dozvoli privatnom sektoru da procveta jer privatnicima čas brani čas dozvoljava da posluju, starajući se istovremeno o tome da se ne ukorene.

Većina Libijaca radi u državnom sektoru za skromne plate. Obrazovanje je slabo, kao i kvalifikacije većine građana, dok je državni aparat glomazan i neefikasan. Još je važnije da u zemlji nije dozvoljeno osnivanje političkih partija niti stvaranje bilo kakve opozicije, pa građani nemaju uticaja na to kako se državno bogatstvo troši. Tokom četrdeset godina vladavine libijski vođa je milijarde trošio na pomaganje različitih oružanih pobunjeničkih pokreta i frakcija u svetu. Iako je a pomoć smanjena od kada je Libija stekla izvesnu dozu ugleda u svetu krajem 90-ih, građani se i dalje pitaju zbog čega se milijarde i dalje slivaju ka afričkim režimima čiji će se lideri okupiti na proslavi četiri decenije Gadafijeve vladavine. To će Gadafiju pružiti još jednu priliku da svetu pokaže da on igra po sopstvenim pravilima.

Heba Saleh

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.jul 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.jun 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.jun 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.jun 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.jun 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Komentar

Izbora biti neće

Klecavo vrhovno biće uzda se u lokalne izbore u Kosjeriću i Zaječaru. Ne sme se zaboraviti da on 13 godina teškim otrovima zasipa naročito u provinciji, te da je detoksikacija dug i mučan proces

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Mrači i muti, čaršijski rode

Ukoliko različiti oponenti Vučićevog režima nisu u stanju pomoći studentskoj omladini, mogli bi makar da ne odmažu. Suviše dugo su radili na isti način i sa istim poraznim rezultatima da bi mogli očekivati da ih itko išta pita

Filip Švarm

Komentar

Zašto sad želimo izbore

Nema više studenti napred, a mi za njima. Sad smo svi u istom sosu: isterali smo zver na čistinu. Znamo kako dalje ide

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1792
Poslednje izdanje

Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Istorijska šansa Srbije Pretplati se
Paralelni univerzum Aleksandra Vučića

Padobranac na Floridi i ostala brukanja

Intervju: Veran Matić

Nepravda je ugrađena u sistem

Lični stav

Univerziteti i vlast – poslednja runda

Kultura sećanja

Dan pobede u Berlinu, 8/9. maj 1945.

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.
Vreme 1780 13.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure