img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nikozija

Dve države, jedna vlast

03. фебруар 2010, 19:38 Hurriyet Daily News
Copied
POSREDNIK: Ban Ki Mun na Kipru

Poslednja runda kiparskih neposrednih razgovora između turskog lidera Mehmeta Alija Talata i njegovog direktnog protivnika grčkog porekla Dimitrisa Kristofijasa, započetih pre 18 meseci, ne obećava. Nisu postignuti nikakvi, čak ni delimični dogovori makar o jednoj od šest tačaka pregovora – upravljanje zemljom i podela vlasti, ekonomija, EU pitanja, imovina, teritorija, bezbednost i garancije. A postojala je nada da će se rešiti ponešto od ovih, 45 godina dugih problema između ova dva naroda istočnomediteranskog ostrva.

Uprkos izvesnim naporima predsednika turskog dela Kipra Alija Talata, izvesnom trudu specijalnog izaslanika UN-a za Kipar Aleksandra Daunera i, najzad, značajnoj poseti i posredovanju Ban Ki Muna, generalnog sekretara UN-a, nema još dogovora o dve najznačajnije stvari – upravljanju državom i podeli vlasti. Na osnovu mišljenja uglednih kiparskih političara grčkog porekla iznetih u medijima, šef UN-a je umanjio značaj predsednika Kristofijasa tako što je govorio o „dve države“ i „dva predsednika“ na ostrvu, čime je izjednačio Talata i Kristofijasa. Posle višedecenijskih pregovora i naročito posle intenzivnih osamnaestomesečnih razgovora, čini se da grčki Kiprani i dalje pate od opsesije da oni predstavljaju državu i vlast na celoj teritoriji i da su Kiprani turskog porekla manjina, kojoj treba dati privilegovana prava u grčkoj državi.

Ova zamorna mentalna opsesija grčkih Kiprana mora nekako da se prevlada ukoliko planiramo nešto da uradimo u slučaju ponovnog ujedinjenja partnerskih država i dva naroda po principu jednakosti suvereniteta i nezavisnosti ostrva. Bez obzira na eventualno postignut stepen konvergencije između ove dve strane o podeli vlasti i moći, otpor Grčke koči proces zabeležen zajedničkim saopštenjem lidera oba naroda i šefova UN-a. U uvodnom tekstu dnevnog lista grčkih Kiprana Filelefteros, objavljenom u ponedeljak, piše da grčka strana „ne može da prihvati konvergenciju, registrovanu u izveštaju UN-a i eventualnim saopštenjima Saveta bezbednosti, a da ne zna kakvi su konkretni dogovori o teritoriji, stepenu bezbednosti, ilegalnim doseljenicima i imovini“, dok se u severnom delu Kipra šef UN-a dočekuje na mitinzima podrške“.

Možemo da pretpostavimo da će biti održano još sastanaka do zajedničkog saopštenja o pregovorima lidera dva naroda i šefova i izaslanika UN-a u Nikoziji. Međutim, nije potrebno biti vidovit da bi se zaključilo da će generalni sekretar UN-a pokušati da ohrabri dvojicu lidera da „pokažu hrabrost, fleksibilnost i viziju, kao i duh tolerancije i kompromisa“ u vezi sa gorućim problemima upravljanja i podelom vlasti na teritoriji Kipra. Umesto da zaključi dijalog, šef UN-a radije će pozvati na produženje rokova za pregovore do, na primer, 10. marta, kada će Talat morati da se koncentriše na reizbornu kampanju uoči predstojećih predsedničkih izbora zakazanih za 18. april.

Turski kiparski zvaničnici smatraju da bi Kipar mogao da postane druga Čehoslovačka, podeljena na dve odvojene države ukoliko Britanija i njeni međunarodni partneri ne učine nešto da spreče kolaps ključnih razgovora o ponovnom ujedinjenju. Kiprani turskog porekla pesimistični su u vezi s pregovorima, što pokazuje skorašnji rezultat istraživanja javnog mnjenja – 85 odsto njih veruje da uspešni pregovori o ponovnom ujedinjenju Kipra nisu mogući. Osim toga, ministar spoljnih poslova Severnog Kipra Husein Ozgurgun pita se zašto „Britanija ne čini više, s obzirom da ona, kao bivša kolonijalna sila, dobro zna šta se dešava“.

Jusuf Kanli

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.јул 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.јун 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.јун 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.јун 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.јун 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Komentar

Kosjerićki apsurd

Zakleo se Vučić u vlast i u med da će u Kosjeriću da zavede red, mogla bi da glasi pesmica o apsurdno brutalnoj funkcionerskoj kampanji koja se vodi u ovoj malenoj opštini

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure