img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zrnce u katranu duše

26. septembar 2018, 20:30 Dragan Ilić
Foto: Krokodil
Copied

Prvo veče Hate poetry održano je u prostorijama Krokodila u utorak 18. septemtbra

Bilo je to veče Zvezdine premijere u Ligi šampiona i plašio sam se da će ljudi ostati kod kuće, ali je ipak sala bila dupke puna.

Kao moderator večeri, želeo sam da napravimo svoju verziju ovog panel formata jer su u Nemačkoj ugledne ličnosti sa levog političkog spektra čitali hate poruke poslate uglavnom sa pozicije simpatizera ekstremne desnice. Naša javna scena odavno je doživela incestuozne veze levice i desnice, te bi takva ideološka podela ovde bila nepotpuna i netačna. Nadalje, za razliku od Nemačke koja, bez obzira na kontroverze i populizam, ima jasno uređen javni prostor gde su pravila polemike isključiva po pitanju jezika mržnje, kod nas se mržnja izlila iz medija koji su bez ove regulacije – iz rijaliti programa, i iz neprekidnog predizbornog političkog marketinga i poruka mržnje sa najviših mesta moći.

Takođe, čini mi se da je upotreba društvenih mreža olakšala da se mržnja distribuira i pojavi u gotovo svakoj situaciji, pa se pitam da li je uopšte moguće zamisliti HATE FREE sadržaj. Prvo veče hate poezije u Krokodilu uz Borku i Nedima je pokazalo da je ipak u pitanju mehanizam koji uporno i perfidno u društvu dijalog i polemiku, koji su možda najvažniji princip demokratije, zamenjuje vređanjem i mržnjom, sa logikom da je broj lajkova ili dislajkova na mreži pokazatelj stepena slaganja odnosno osvojenih procenata na izborima.

Na mrežama je mržnju lako kvantifikovati i pretvoriti u podršku vlasti, odnosno osudu neistomišljenika.

Za čitanje zaista gnusnih poruka bila je potrebna značajna doza hrabrosti, na čemu bih zahvalio učesnicima, ali je takođe bilo moguće osetiti katarzično dejstvo javnog čitanja. Poruke mržnje dobijate u svom domu, kada ste sami ili u intimnom, privatnom prostoru. To mešanje privatnog i javnog je takođe osobenost hate poruka, pa sam vođen tom idejom emitovao snimak pisama Željka Mitrovića svojim političkim protivnicima, koji su, gle čuda, i protivnici vlasti.

Ta kontaminiranost mržnjom je bila očigledna pa je veče delovalo proročki, jer se narednih dana razvila afera sa Mitrovićem, ministrom kulture i premijerkom oko regulisanja emitovanja rijaliti programa.

Hate poetry mučne poruke mržnje prevodi i transponuje u poeziju, u jedan privatni format izražavanja, koji je opet, po mom dubokom uverenju, u stanju da prenese univerzalna ljudska stanja duše i duha.

Moglo se takođe osetiti kako poruke mržnje u sebi sadrže u psihološkom smislu dva načina mišljenja: iracionalni, jer su uvrede, pretnje i vizije mučenja ponekad strašnija od slika iz logora smrti ili Danteovog pakla, a zatim se pojave elementi racionalnog, kauzalnog, gde se govori o savetima onome ko se mrzi kako bi mogao „da se popravi“.

Ukratko, imao sam čast da u Beogradu, u Krokodilu, prisustvujem jednoj isceljujućoj večeri, koju će pratiti još mnoge, jer je u pitanju svojevrsno oslobađanje od nagomilanih slojeva toksične komunikacije u našem društvu.

Za kraj, dugo sam razmišljao da li poruke mržnje imaju u sebi bilo kakav nagoveštaj smisla i ipak sam pronašao jedno zrnce u tom katranu duše.

Poruke mržnje, ma kako strašne ili opasne bile, pokazuju u patološkom obliku jednu univerzalnu ljudsku potrebu za komunikacijom.

U društvima gde ona ne postoji, odnosno ne gaji se kao razmena i rasprava argumentima već vlada zakon sile brojnijeg, mržnja ostaje jedina, patološka forma. Ako se nje oslobodimo pretvarajući je u poeziju, onda smo učinili nešto, ne samo za lično oslobađanje od straha, već i za društvo.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

22.novembar 2026. S. Ć.

Izložba „Ćirilica u pokretu“ je dobra praksa čuvanja nacionalnog pisma

U Galeriji Grafički kolektiv počinje izložba o ćirilici, što je pravi način kako zainteresovati javnost za nacionalno pismo – lepotom, a ne presijom i kaznama kao što je to radila dosadašnja vlast

Kultura

22.novembar 2026. S. Ć.

Vanja Ejdus i Igor Đorđević odbili da prime nagrade Narodnog pozorišta

Glumci Narodnog pozorišta Vanja Ejdus i Igor Đorđević odbili su da prime godišnje nagrade Narodnog pozorišta zato što je Uprava "pogazila kriterijume za dodeljivanje nagrade glumcima"

Kultura

21.novembar 2026. S. Ć.

Kamerna scena „Studio“: Predstave za mlade, mladih autora

„Studio Centar“ otvara Kamernu scenu. Na repertoaru su predstave za mlade, mladih autora. A toga u Beogradu nema

Kultura

21.novembar 2026. Sonja Ćirić

Ašhen Ataljanc: Zašto me UBUS nije predložilo za nacionalnu penziju

Ministarstvo kulture je prošle godine odbilo balerinu Ašhen Ataljanc za nacionalnu penziju, a ove godine je Udruženje baletskih umetnika Srbije nije ni kandidovalo

Otvaranje Festivala autorskog filma

Kultura

21.novembar 2026. S. Ć.

FAF: Konačno festival koji je napunio salu

Pred krcatom salom i sa Kanskim pobednikom, počeo je Festival autorskog filma - onako kako nisu počinjali prethodni ovogodišnji festivali u prestonici

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure