img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zrnce u katranu duše

26. septembar 2018, 20:30 Dragan Ilić
Foto: Krokodil
Copied

Prvo veče Hate poetry održano je u prostorijama Krokodila u utorak 18. septemtbra

Bilo je to veče Zvezdine premijere u Ligi šampiona i plašio sam se da će ljudi ostati kod kuće, ali je ipak sala bila dupke puna.

Kao moderator večeri, želeo sam da napravimo svoju verziju ovog panel formata jer su u Nemačkoj ugledne ličnosti sa levog političkog spektra čitali hate poruke poslate uglavnom sa pozicije simpatizera ekstremne desnice. Naša javna scena odavno je doživela incestuozne veze levice i desnice, te bi takva ideološka podela ovde bila nepotpuna i netačna. Nadalje, za razliku od Nemačke koja, bez obzira na kontroverze i populizam, ima jasno uređen javni prostor gde su pravila polemike isključiva po pitanju jezika mržnje, kod nas se mržnja izlila iz medija koji su bez ove regulacije – iz rijaliti programa, i iz neprekidnog predizbornog političkog marketinga i poruka mržnje sa najviših mesta moći.

Takođe, čini mi se da je upotreba društvenih mreža olakšala da se mržnja distribuira i pojavi u gotovo svakoj situaciji, pa se pitam da li je uopšte moguće zamisliti HATE FREE sadržaj. Prvo veče hate poezije u Krokodilu uz Borku i Nedima je pokazalo da je ipak u pitanju mehanizam koji uporno i perfidno u društvu dijalog i polemiku, koji su možda najvažniji princip demokratije, zamenjuje vređanjem i mržnjom, sa logikom da je broj lajkova ili dislajkova na mreži pokazatelj stepena slaganja odnosno osvojenih procenata na izborima.

Na mrežama je mržnju lako kvantifikovati i pretvoriti u podršku vlasti, odnosno osudu neistomišljenika.

Za čitanje zaista gnusnih poruka bila je potrebna značajna doza hrabrosti, na čemu bih zahvalio učesnicima, ali je takođe bilo moguće osetiti katarzično dejstvo javnog čitanja. Poruke mržnje dobijate u svom domu, kada ste sami ili u intimnom, privatnom prostoru. To mešanje privatnog i javnog je takođe osobenost hate poruka, pa sam vođen tom idejom emitovao snimak pisama Željka Mitrovića svojim političkim protivnicima, koji su, gle čuda, i protivnici vlasti.

Ta kontaminiranost mržnjom je bila očigledna pa je veče delovalo proročki, jer se narednih dana razvila afera sa Mitrovićem, ministrom kulture i premijerkom oko regulisanja emitovanja rijaliti programa.

Hate poetry mučne poruke mržnje prevodi i transponuje u poeziju, u jedan privatni format izražavanja, koji je opet, po mom dubokom uverenju, u stanju da prenese univerzalna ljudska stanja duše i duha.

Moglo se takođe osetiti kako poruke mržnje u sebi sadrže u psihološkom smislu dva načina mišljenja: iracionalni, jer su uvrede, pretnje i vizije mučenja ponekad strašnija od slika iz logora smrti ili Danteovog pakla, a zatim se pojave elementi racionalnog, kauzalnog, gde se govori o savetima onome ko se mrzi kako bi mogao „da se popravi“.

Ukratko, imao sam čast da u Beogradu, u Krokodilu, prisustvujem jednoj isceljujućoj večeri, koju će pratiti još mnoge, jer je u pitanju svojevrsno oslobađanje od nagomilanih slojeva toksične komunikacije u našem društvu.

Za kraj, dugo sam razmišljao da li poruke mržnje imaju u sebi bilo kakav nagoveštaj smisla i ipak sam pronašao jedno zrnce u tom katranu duše.

Poruke mržnje, ma kako strašne ili opasne bile, pokazuju u patološkom obliku jednu univerzalnu ljudsku potrebu za komunikacijom.

U društvima gde ona ne postoji, odnosno ne gaji se kao razmena i rasprava argumentima već vlada zakon sile brojnijeg, mržnja ostaje jedina, patološka forma. Ako se nje oslobodimo pretvarajući je u poeziju, onda smo učinili nešto, ne samo za lično oslobađanje od straha, već i za društvo.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

Evropska nagrada Novosadskom džez festivalu

Novosadski džez festival dobio je evropsko priznanje za muzičke festivale, jednoglasnom odlukom žirija

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

FAF: Prvi ovogodišnji festival u Beogradu koji izgleda kao festival

Festival autorskog filma se medijski dočekuje kako dolikuje velikom festivalu, a i selektovani filmovi odgovaraju njegovoj odrednici da prikazuje nagrađene filmove. Fest, Bitef, Bemus i Oktobarac nisu dostigli svoje odrednice

Kultura

19.novembar 2026. S.Ć.

Nova galerija SANU: Izložen izbor radova akademika dobijenih na poklon

SANU otvara prvi od tri nova prostora izložbom radova Zore Petrović, Ljubice Sokić, Predraga Peđe Milosavljevića, Stojana Ćelića, Mladena Srbinovića, Milice Stevanović, Save Halugina i Miodraga Tabačkog - izbor od 250 radova dobijenih akvizicijom

Pozorište

18.novembar 2026. Marina Milivojević Mađarev

Razgradnja malograđanskog uma

Kabuki, Ansambl Bele Pintara, Festival “Desiré Central Station”

Knjige

18.novembar 2026. Goran Stojanović

Politička anatomija jedne iščezle mogućnosti

Dejan Jović, Otpor intelektualaca, Akademska knjiga, Novi Sad, 2025.

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure