
EXIT
Kraj EXIT-a uz više desetina hiljada „pumpaj“
Bez obzira da li će večeras biti kraj ovogodišnjeg ili celog EXIT festivala, njegovo zatvaranje će se pamtiti po uzvicima „pumpaj“ desetine hiljada ljudi na Petrovaradinskoj tvrđavi
Roman „NGDL“ krasi vedar humor što i odudara od mračnog talasa u kojem je bilo nekoliko istaknutih romana, a koji su temu obrađivali u domenu odurnog, groteskno ružnog i neugodnog – obrazložio je žiri Ninove nagrade razloge zbog kojih je nagradio ovaj roman Marinka Arsića Ivkova
Najnoviji dobitnik NIN-ove nagrade je Marinko Arsić Ivkov, čiji je roman NGDL žiri kritike proglasio najboljim na srpskom jeziku u 2024- godini.
Na sajtu izdavača ovog romana, Niškog kulturnog centra, još uvek nema nikakve objave o proglašenju pobednika koje je bilo u ponedeljak podne, ali ni bilo kakvog podatka o knjizi. U odeljku Izdavaštvo, na sajtu Niškog kulturnog centra su knjige iz starijih godina.
O romanu je medijima Marinko Arsić Ivkov rekao: „Pisac ne može da pobegne ni iz svog vremena ni iz prostora, pa sam pokušao da nađem neki nov ugao da to ne bude tipična tema rata, nego da bude i malo sarkastično i da se nasmeje čitalac.“
Objasnio je i značenje naslova svog romana: to je skraćenica za „Ne daj golubu da leti“, koja se odnosi na oznaku koju granična policija stavlja na dosije glavnog junaka i njegovog goluba.
NGDL pripada specifičnom obliku, komičnom romanu i krasi ga vedar humor – bilo je ono što je Milenku Arsiću Ivkovu donelo Ninovu nagradu.
Žiri je utvrdio da komponente vedrog humora, sarkazma, cinizma i odnos prema nasleđu 90-ih, koji je takođe dragocen, proširuje paletu i odudara od mračnog talasa u kojem je bilo nekoliko istaknutih romana, a koji su temu obrađivali u domenu odurnog, groteskno ružnog i neugodnog.
„Knjiga je šaljiva, zanimljiva, prati dugu istoriju servantesovskog i gogoljevskog pripovedanja i izrugivanja. Pokušava da nađe jednu strahovito lepu i neverovatno uspelu metaforu sa golubom“, naveo je obrazlažući odluku žirija, njegov predsednik Aleksandar Jerkov.
Jerkov je rekao i da u istoriji svetske književnosti postoji jedna nit koja se razvijala od Antike do danas i kojoj pripada specifični oblik romana, koji bi nazvali komični roman, a kojem pripada i nagrađeni roman.
„Vrlo malo takvih romana ima u srpskoj književnosti i na prste se mogu izbrojati romani koji imaju takvu vrstu komične dispozicije i koji su ostavili pečat i trag u srpskoj književnoj istoriji“, izjavio je Jerkov.
U žiriju su, osim Aleksandra Jerkova i Tamare Mitrović, bili i Adriana Marčetić, Vladimir Gvozden i Mladen Vesković.
U užem izboru za nagradu bili su i romani „Duž oštrog noža leti ptica“ Tanje Stupar Trifunović, „Lutam sad mrtav svetom“ Borivoja Gerzića i „Limeni lijes za Zaimović Zejnu“ Muharema Bazdulja.
Po jedan glas žirija dobili su i Gerzić i Bazdulj.
Nagrada nedeljnika NIN dodeljuje se od 1954. godine i predstavlja jedno od najprestižnijih odlikovanja na Balkanu u oblasti književnosti. Marinko Arsić Ivkov je 71. dobitnik ove nagrade.
Bez obzira da li će večeras biti kraj ovogodišnjeg ili celog EXIT festivala, njegovo zatvaranje će se pamtiti po uzvicima „pumpaj“ desetine hiljada ljudi na Petrovaradinskoj tvrđavi
Na ovogodišnjem Pulskom festivalu nagrada „Fabijan Šovagović“ dodeljena je legendarnom glumcu Bogdanu Dikliću, Konstraktin koncert je bio atrakcija, a na raznim programima je i desetak hrvatsko-srpskih koprodukcija
Reagovanje Evrope Nostre i njene organizacije u Srbiji, povodom dokumenta koje je objavilo "Vreme", prema kome je i direktor Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture Beograda doprineo odluci da se poruši Generalštab. Donosimo hronologiju dosadašnjih odbijanja srpske vlasti da spase Generalštab
Zaposleni Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda su iz „Vremena“ saznali da je njihov direktor Aleksandar Ivanović poslao Ministarstvu kulture nezakonit dokument kojim predlaže da se kompleksu Generalštab ukine status spomenika kulture. Sad se ograđuju od tog dokumenta
Pitam se koliko je umetnost bitna, koliko je bilo šta važno u odnosu na ovo što se dešava. Trenutno u Muzeju savremene umetnosti imamo izložbu Dejvida Hoknija, jednog od najvećih slikara današnjice. To je izložba godine. Baš sam razmišljao kako i dalje nisam otišao da je vidim, ali sam shvatio da je potrebna određena vrsta mira da bi se otišlo na izložbu. Da budeš tamo tri sata i da ne pogledaš na telefon kako bi proverio da li je ispred policija
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve