Kultura
Bitef, Fest i drugi: Opstanak festivala u 2026. nije izvestan
Iskustvo iz 2025. dozvoljava bojazan da u ovoj godini verovatno neće biti nekih uobičajenih festivala, a da je održavanje većine pod znakom pitanja

Roman „NGDL“ krasi vedar humor što i odudara od mračnog talasa u kojem je bilo nekoliko istaknutih romana, a koji su temu obrađivali u domenu odurnog, groteskno ružnog i neugodnog – obrazložio je žiri Ninove nagrade razloge zbog kojih je nagradio ovaj roman Marinka Arsića Ivkova
Najnoviji dobitnik NIN-ove nagrade je Marinko Arsić Ivkov, čiji je roman NGDL žiri kritike proglasio najboljim na srpskom jeziku u 2024- godini.
Na sajtu izdavača ovog romana, Niškog kulturnog centra, još uvek nema nikakve objave o proglašenju pobednika koje je bilo u ponedeljak podne, ali ni bilo kakvog podatka o knjizi. U odeljku Izdavaštvo, na sajtu Niškog kulturnog centra su knjige iz starijih godina.
O romanu je medijima Marinko Arsić Ivkov rekao: „Pisac ne može da pobegne ni iz svog vremena ni iz prostora, pa sam pokušao da nađem neki nov ugao da to ne bude tipična tema rata, nego da bude i malo sarkastično i da se nasmeje čitalac.“
Objasnio je i značenje naslova svog romana: to je skraćenica za „Ne daj golubu da leti“, koja se odnosi na oznaku koju granična policija stavlja na dosije glavnog junaka i njegovog goluba.
NGDL pripada specifičnom obliku, komičnom romanu i krasi ga vedar humor – bilo je ono što je Milenku Arsiću Ivkovu donelo Ninovu nagradu.
Žiri je utvrdio da komponente vedrog humora, sarkazma, cinizma i odnos prema nasleđu 90-ih, koji je takođe dragocen, proširuje paletu i odudara od mračnog talasa u kojem je bilo nekoliko istaknutih romana, a koji su temu obrađivali u domenu odurnog, groteskno ružnog i neugodnog.
„Knjiga je šaljiva, zanimljiva, prati dugu istoriju servantesovskog i gogoljevskog pripovedanja i izrugivanja. Pokušava da nađe jednu strahovito lepu i neverovatno uspelu metaforu sa golubom“, naveo je obrazlažući odluku žirija, njegov predsednik Aleksandar Jerkov.
Jerkov je rekao i da u istoriji svetske književnosti postoji jedna nit koja se razvijala od Antike do danas i kojoj pripada specifični oblik romana, koji bi nazvali komični roman, a kojem pripada i nagrađeni roman.
„Vrlo malo takvih romana ima u srpskoj književnosti i na prste se mogu izbrojati romani koji imaju takvu vrstu komične dispozicije i koji su ostavili pečat i trag u srpskoj književnoj istoriji“, izjavio je Jerkov.
U žiriju su, osim Aleksandra Jerkova i Tamare Mitrović, bili i Adriana Marčetić, Vladimir Gvozden i Mladen Vesković.
U užem izboru za nagradu bili su i romani „Duž oštrog noža leti ptica“ Tanje Stupar Trifunović, „Lutam sad mrtav svetom“ Borivoja Gerzića i „Limeni lijes za Zaimović Zejnu“ Muharema Bazdulja.
Po jedan glas žirija dobili su i Gerzić i Bazdulj.
Nagrada nedeljnika NIN dodeljuje se od 1954. godine i predstavlja jedno od najprestižnijih odlikovanja na Balkanu u oblasti književnosti. Marinko Arsić Ivkov je 71. dobitnik ove nagrade.
Iskustvo iz 2025. dozvoljava bojazan da u ovoj godini verovatno neće biti nekih uobičajenih festivala, a da je održavanje većine pod znakom pitanja
Uprkos praznog budžeta i nebrojenih prepreka, kulturna scena je ove godine imala mnoge uspehe. To je dokaz da kultura u Srbiji može i iz kamena da izraste
Zvaničan razlog za otkaz dvoje konzervatora Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture je nedostatak novca, a nezvanični bi mogao da bude potpis za smenu v.d. direktora Gorana Vasića. „Nije mi krivo“, kaže jedan od otpuštenih Tihomir Dičić,

Molina Udovički Fotez je potvrdila da zbog odlaska u penziju neće više biti umetnička direktorka Drame Narodnog pozorišta. Ko će je zameniti?

Izbor najvažnijih tekstova velikih svetskih pisaca objavljen je u „Knjizi o Danilu Kišu“ povodom njegovog 90. rođendana
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve