Kulturna politika
Kultura je u 2025. dokazala da može i iz kamena da izraste
Uprkos praznog budžeta i nebrojenih prepreka, kulturna scena je ove godine imala mnoge uspehe. To je dokaz da kultura u Srbiji može i iz kamena da izraste

Roman „NGDL“ krasi vedar humor što i odudara od mračnog talasa u kojem je bilo nekoliko istaknutih romana, a koji su temu obrađivali u domenu odurnog, groteskno ružnog i neugodnog – obrazložio je žiri Ninove nagrade razloge zbog kojih je nagradio ovaj roman Marinka Arsića Ivkova
Najnoviji dobitnik NIN-ove nagrade je Marinko Arsić Ivkov, čiji je roman NGDL žiri kritike proglasio najboljim na srpskom jeziku u 2024- godini.
Na sajtu izdavača ovog romana, Niškog kulturnog centra, još uvek nema nikakve objave o proglašenju pobednika koje je bilo u ponedeljak podne, ali ni bilo kakvog podatka o knjizi. U odeljku Izdavaštvo, na sajtu Niškog kulturnog centra su knjige iz starijih godina.
O romanu je medijima Marinko Arsić Ivkov rekao: „Pisac ne može da pobegne ni iz svog vremena ni iz prostora, pa sam pokušao da nađem neki nov ugao da to ne bude tipična tema rata, nego da bude i malo sarkastično i da se nasmeje čitalac.“
Objasnio je i značenje naslova svog romana: to je skraćenica za „Ne daj golubu da leti“, koja se odnosi na oznaku koju granična policija stavlja na dosije glavnog junaka i njegovog goluba.
NGDL pripada specifičnom obliku, komičnom romanu i krasi ga vedar humor – bilo je ono što je Milenku Arsiću Ivkovu donelo Ninovu nagradu.
Žiri je utvrdio da komponente vedrog humora, sarkazma, cinizma i odnos prema nasleđu 90-ih, koji je takođe dragocen, proširuje paletu i odudara od mračnog talasa u kojem je bilo nekoliko istaknutih romana, a koji su temu obrađivali u domenu odurnog, groteskno ružnog i neugodnog.
„Knjiga je šaljiva, zanimljiva, prati dugu istoriju servantesovskog i gogoljevskog pripovedanja i izrugivanja. Pokušava da nađe jednu strahovito lepu i neverovatno uspelu metaforu sa golubom“, naveo je obrazlažući odluku žirija, njegov predsednik Aleksandar Jerkov.
Jerkov je rekao i da u istoriji svetske književnosti postoji jedna nit koja se razvijala od Antike do danas i kojoj pripada specifični oblik romana, koji bi nazvali komični roman, a kojem pripada i nagrađeni roman.
„Vrlo malo takvih romana ima u srpskoj književnosti i na prste se mogu izbrojati romani koji imaju takvu vrstu komične dispozicije i koji su ostavili pečat i trag u srpskoj književnoj istoriji“, izjavio je Jerkov.
U žiriju su, osim Aleksandra Jerkova i Tamare Mitrović, bili i Adriana Marčetić, Vladimir Gvozden i Mladen Vesković.
U užem izboru za nagradu bili su i romani „Duž oštrog noža leti ptica“ Tanje Stupar Trifunović, „Lutam sad mrtav svetom“ Borivoja Gerzića i „Limeni lijes za Zaimović Zejnu“ Muharema Bazdulja.
Po jedan glas žirija dobili su i Gerzić i Bazdulj.
Nagrada nedeljnika NIN dodeljuje se od 1954. godine i predstavlja jedno od najprestižnijih odlikovanja na Balkanu u oblasti književnosti. Marinko Arsić Ivkov je 71. dobitnik ove nagrade.
Uprkos praznog budžeta i nebrojenih prepreka, kulturna scena je ove godine imala mnoge uspehe. To je dokaz da kultura u Srbiji može i iz kamena da izraste
Zvaničan razlog za otkaz dvoje konzervatora Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture je nedostatak novca, a nezvanični bi mogao da bude potpis za smenu v.d. direktora Gorana Vasića. „Nije mi krivo“, kaže jedan od otpuštenih Tihomir Dičić,

Molina Udovički Fotez je potvrdila da zbog odlaska u penziju neće više biti umetnička direktorka Drame Narodnog pozorišta. Ko će je zameniti?

Izbor najvažnijih tekstova velikih svetskih pisaca objavljen je u „Knjizi o Danilu Kišu“ povodom njegovog 90. rođendana

Devet decenija B. B. svetlokose seks-bombe francuskog filma pedesetih, pionirke bikinija, egzistencijalističke ikone „apsolutne slobode“ kojoj je dosadilo da se skida
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve