

Nagrada
Nagradu „Pavle Vasić“ dobila je Una Popović za tekst o Goranki Matić
Nagradu „Pavle Vasić“ dobila je Una Popović za tekst u monografiji „Goranka Matić“




Prethodnu zaštitu okoline Žiče ukinulo je Ministarstvo kulture a ne kraljevački Zavod za zaštitu spomenika kulture, kako tvrdi ministar Selaković. I nema tamo nikakvog bazena, kaže direktorka ove institucije
Ministar kulture Nikola Selaković je na poslednjoj sednici Skupštine Srbije upozorio poslanike i javnost da država ima problem sa službama zaštite kulturnih spomenika, i to ilustrovao primerom manastira Žiča.
Naveo je da je kraljevački Zavod za zaštitu spomenika kulture dobio nalog od Republičkog zavoda da odredi granice zaštićenog područja manastira Žiče.
Šta je rekao Selaković
„Da li znate šta su oni uradili? Kraljevački zavod je kulturno dobro, koje je Narodna skupština proglasila za kulturno dobro od izuzetnog značaja, stavio pod prethodnu zaštitu, ukinuo područje zaštite de facto, koje je desetinama hektara veliko, sveo samo na portu manastira, manastirsku crkvu, umesto pod stalnu zaštitu kao dobra od izuzetnog značaja, stavili su pod prethodnu zaštitu“, rekao je Selaković.
Dodao je da je to urađeno kako bi određenim licima bila data dozvola za podizanje turističkog kompleksa sa olimpijskim bazenom, akvaparkom, bungalovima, salom za veselja.
Bazen ne postoji
„Radim u kraljevačkom Zavodu od 2001. godine i tvrdim da nikakav olimpijski bazen niti turistički kompleks ne postoji u blizini Žiče“, kaže za „Vreme“ Katarina Grujović Brković, direktorka.
„Postoji samo manastirski ribnjak koji koriste monahinje. Žiča je u selu i ovde su samo privatna domaćinstva koja postoje decenijama unazad. Sećam se da kad sam došla u Zavod, da je ispod manastira bio nekakav restoran sa diskontom, ali je odavno uklonjen“, dodaje Katarina Grujović Brković.


Informacija koju je ministar preneo iz skupštinske sale da je kraljevački Zavod ukinuo status zaštite Žiči je, kaže, netačna.
Mi smo svoj posao uradili
„Kao što svi znaju, to nije u našoj nadležnosti već Vlade Srbije. Vlade Srbije može da donese takvu odluku, ali na predlog Republičkog zavoda, a ne kraljevačkog.“
Katarina Grujović Brković pretpostavlja da je ministar mislio na određivanje zaštićene okoline, za šta jeste nadležan teritorijalni zavod.
„Po nalogu Republičkog zavoda parcelisali smo okolinu oko manastira kako bi se odredila njena zaštita. Po Zakonu o planiranju i izgradnji, neophodno je zaštiti i okolinu oko nepokretnog kulturnog dobra kao što je Žiča.“
Direktorka kraljevačkog Zavoda objašnjava da je, dok se to radi, zaštićena okolina Žiče pod prethodnom zaštitom koja je u procesu pretvaranja u stalnu zaštitu. Prethodna zaštita okoline manastira Žiča određena je maja 2024. godine. Po zakonu, prethodna zaštita ima snagu kao i stalna: na tom području nije dozvoljena gradnja.
„Mi smo svoj deo posla završili. Parcelisali smo okolinu Žiče, uradili evidencioni list, i oglasili ga u Službenom glasniku. Nakon toga smo iz Ministarstva kulture dobili dopis da ga ne prihvataju.“
Zaštitu je ukinulo Ministarstvo
Time je, jula 2024. poništena prethodna zaštita okoline Žiče. To znači da okolina Žiče sada nema status prethodne zaštite zato što ju je ukinulo Ministarstvo kulture a ne kraljevački Zavod, kao što je rekao ministar Selaković.
U toku je izrada te odluke, a radi je Republički zavod za zaštitu spomenika kulture. Oktobra prošle godine dat je javni oglas kojim se obaveštavaju vlasnici i zainteresovane strane šta će biti pod režimom zaštite, što govori da je izrada revizije pri kraju.
„Vreme“ je poslalo Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture upit o ovome, ali odgovor nismo dobili.
Zanimali su nas i detalji o predstojećim radovima na crkvi Sv. Spasa u Žiči, na primer, da li je za njih zadužen Republički zavod, kao i da li je dobijen novac za te radove.
Jer ako nije, bio bi to nagoveštaj da predlog koji se čuo u Skupštini, da zavode za zaštitu spomenika treba ukinuti, nije bezazlen.


Nagradu „Pavle Vasić“ dobila je Una Popović za tekst u monografiji „Goranka Matić“


Do kraja marta a od početka godine, biće deset jubilarnih izvođenja pozorišnih predstava. Od toga u dve glumi Voja Brajović, a tri su u „Zvezdara teatru“


Skupština grada Beograda je odlučila da u novom Odboru Sajma knjiga ne budu izdavači, kao što je to bilo do sad. Jelena Medaković, sekretarka za kulturu grada, kaže da je samo smanjen broj članova radi boljeg funkcionisanja. Udruženje izdavača i knjižara Srbije traži nov izbor Odbora


“Gara je postala Prometej u borbi sa silama i ona je to prepoznala kad je rekla da je srećna što njena priča priziva priče mnogih žena kroz vjekove. Meni je posebno bilo značajno to što iz kulture junaka i ratnika iz koje dolazim donosimo priču o ženama, koje istorija po pravilu zaboravlja”


Mačji krik, režija Sanja Živković, scenario Goran Paskaljević i Đorđe D. Sibinović, igraju Jasmin Geljo, Andrijana Đorđević, Sanja Mikitišin, Denis Murić
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve