img
Loader
Beograd, -2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novi album: Piter Gebrijel – i/o

Zavet Velikog majstora

14. decembar 2023, 03:00 Uroš Mitrović
foto: promo
Copied

Eteričan, dubok i višeslojan, novi album Pitera Gebrijela otkriva najtananija umetnikova osećanja i pruža sofisticiran, gotovo spiritualan pogled na međusobnu povezanost svih aspekata života, složenost društvenih prilika i neumitnu prolaznost vremena

Whatever mess you find
yourself within
Regardless how you got there
Love can heal

Da su muzičari, kojim slučajem, nekakvo bratstvo hijerarhijski ustrojeno poput lože Slobodnih zidara, titula Velikog majstora nesumnjivo bi pripala Piteru Gebrijelu. Ovaj muzički mistik, koji je kao malo ko u industriji uticao na globalni muzički pejzaž kakav poznajemo danas, podario je svetu i slušaocima još jedno važno delo, kodnog naziva – i/o.

Ovo izdanje, koje je stvarano bezmalo tri decenije, već sada može da se svrsta u sam vrh Gebrijelovog opusa, a emotivna lirika i vibrirajući zvučni talasi koji dopiru sa novog albuma stavljaju ga u red najboljih izdanja objavljenih u svetu u prethodnih ko-zna-koliko godina.

Okupivši u svom studijskom kompleksu Real World proverenu ekipu saradnika, među kojima su basista Toni Levin, gitarista Dejvid Rouds i bubnjar Manu Kače, engleski muzičar upustio se u kreiranje još jednog tipično “gebrijelovskog” muzičkog univerzuma: i/o (koji može da se čita i kao in/out) njegov je prvi studijski album sa originalnim materijalom još od izdanja Up iz 2002. iako je rad na novom projektu Piter Gebrijel započeo još sredinom 90-ih godina prošlog veka.

Deluje neverovatno da čovek koji je u februaru napunio 73 godine pravi tako potentnu, rezonujuću i ohrabrujuću muziku, koja dubinski korespondira sa aktuelnim duhom vremena i turbulentnim dešavanjima u svetu. Pesme sa i/o nude neobično visoku dozu empatije i kao da žele da pruže utehu i nadu svima onima koji pokušavaju da u sveopštom haosu i rasulu pronađu svoju vertikalu i smisao.

Već uvodna numera Panopticum metaforično ukazuje na problem prekomernog nadzora i sveopšti nedostatak privatnosti u digitalnom dobu i kao da priziva da upravo moćnici i njihove sumnjive rabote budu, za promenu, pomno “praćeni” od strane običnih ljudi. Sa druge strane, tema-vodilja naslovne pesme i/o ukazuje na povezanost i međuzavisnost čovečanstva i prirode koja ga okružuje.

Piter Gebrijel je, u svom stilu, objavljivao po jedan novi singl sa ploče svakog punog meseca tokom 2023. godine, a i sâm album zapravo je muzička “kovanica sa dva lica”: slušaoci mogu da biraju koju verziju albuma od 12 numera žele da slušaju – Bright–Side ili Dark–Side miks – od kojih svaka verzija sadrži iste pesme u istom redosledu, ali sa malim, nijansiranim razlikama među njima.

Iz numere u numeru, album i/o teče poput potoka u živopisnoj dolini; muzika vijuga i menja brzinu i tempo, a širu sliku dopunjuju znalački ukomponovani slojevi prelepih zvučnih detalja – gitara, sintisajzera, violina i hipnotišućih ritmova. Jedan od vrhunaca ploče dolazi sa pesmom Four Kinds of Horses, čijoj transcendentalnoj atmosferi je doprineo legendarni producent i muzičar Brajan Ino svojim prepoznatljivim ambijentalnim lupovima i sintisajzerima. Upečatljiva je i eterična balada Love Can Heal, kao i meditativna So Much, u kojoj Gebrijel – po svim kriterijumima uspešan, ostvaren i ispunjen čovek – svoju možda i najličniju pesmu sa ploče započinje gorkim introspektivnim stihom So much unfinished business…

Unutrašnja snaga ovog albuma ne počiva samo na virtuoznosti umetnika koji su ga sačinili. Ključ je u toj dimenziji duha, koju je Gebrijel instiktivno suprotstavio rastućem osećaju sveopšte otuđenosti i besmisla u svetu. Zato o vrednosti ploče i/o govori i spoznaja da čitave generacije “savremenih” pop-rok muzičara više nisu u stanju da naprave delo koje će imati tu vrstu dubine, koherentnosti, iskonskih vrednosti i simbolike. Svih onih važnih stvari, dakle, koje ne mogu biti tek puko sredstvo u ispunjenju profanih komercijalnih ciljeva i želje za slavom ambicioznih pojedinaca u muzičkoj industriji. Potpisniku ovih redova zbog toga je i odlazak na njegov koncert pre trideset godina delovao kao retko inicijacijsko iskustvo; kao ulazak u nekakav očaravajući Skriveni svet, sasvim u skladu sa nazivom tada aktuelne turneje britanskog umetnika.

I kao autor, i kao javna ličnost i aktivista, Piter Gebrijel uvek je glasno govorio o važnim društvenim i političkim pitanjima. Zalagao se, recimo, za rešenje izraelsko-palestinskog sukoba po modelu dveju država; pozivao je na ostanak Britanije u EU; protivio se britanskoj podršci Americi u ratu u Iraku, glasno je govorio protiv aparthejda u Južnoafričkoj Republici i bio je jedna od prvih svetski poznatih ličnosti koja je 2014. pozvala na pomoć Srbiji i zemljama regiona pogođenim katastrofalnim poplavama.

Piter Gebrijel je u karijeri dva puta bio uvršten u Rokenrol kuću slavnih i dobitnik je brojnih Gremi i MTV nagrada. Kao jedan od poslednjih giganata i inovatora rok muzike, albumom i/o napravio je svoj muzički zavet za budućnost, a čak i da više nikada ne objavi ni jedan jedini singl, Gebrijelov doprinos globalnoj muzičkoj arhitekturi ostaće trajan i nemerljiv.

Tagovi:

Muzika Novi album rok Rokenrol
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Filharmoničari

17.januar 2026. S. Ć.

Beogradska filharmonija na rođendanu Zubina Mehte u Indiji

Beogradska filharmonija je koncertima u Indiji otvorila svetsku proslavu rođendana maestra Zubina Mehte. Jedno od iznenađenja na proslavi bio je i ajvar

Kadrovi

17.januar 2026. S. Ć.

Promene na čelu Pozorišta na Terazijama i Teatra Vuk

Aleksandar Stamatović i Milan Stojković imenovani su za v.d. direktore Pozorišta na Terazijama i Teatra Vuk

Država i umetnici

16.januar 2026. Sonja Ćirić

Zašto su članovi komisije za nacionalnu penziju anonimni

Ne zna se ko je birao kandidate za nacionalnu penziju, ali ni još mnogo toga u vezi ovog priznanja kojim se država zahvaljuje umetnicima za vrhunski doprinos kulturi

Lazar Ristovski

Premijera

16.januar 2026. Đorđe Bajić

Da li filmom „Saučesnici“ Lazar Ristovski „pumpa“?

Film „Saučesnici“ čiji je producent Lazar Ristovski, razgolićuje koruptivni sistem u kome živimo. Da li je Ristovski odlučio da „pumpa“?

Plate u kulturi

16.januar 2026. Sonja Ćirić

Sindikati: Macut i Selaković su potpisali uravnilovku za zaposlene u kulturi

Novom Uredbom o koeficijentima koju potpisuju premijer Macut i ministar Selaković, gotovo da su izjednačene plate umetnika i radnika u tehničkim službama

Komentar
Kolaž Aleksanfar Vučić i Ana Bekuta

Pregled nedelje

Đavolu bih dušu dala za merak

Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom

Filip Švarm    

Komentar

Dubina dna Partizana i nekuženja Ostoje Mijailovića

Teško je izračunati ko je koliko kriv za ponor u kojem je košarkaški klub Partizan. Ali predsednik Ostoja Mijailović volontira za najvećeg krivca time što ne razume da mora da ode i tako otvori šansu za novi početak

Nemanja Rujević
Pešak na potpuno zaleđebnom trotoaru prolazi pored parkiranih automobila

Komentar

Proklizavanje Srbije

Pa šta ako je na trotoarima debeli sloj leda!? Nemojte da ste diletanti koji kukaju i kude vlast zbog više sile

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1828
Poslednje izdanje

Novi Trampov poredak (I)

Najpoželjnija nekretnina za američkog predsednika Pretplati se
Novi Trampov poredak (II)

Hronika najavljene smrti

Intervju: Predrag Petrović, Beogradski centar za bezbednosnu politiku

Kako su naprednjaci upropastili vojsku i policiju

Elektroprivreda

Struja našeg nezadovoljstva

Intervju: Milan Glavaški, grupa “Vashy”

Ne mogu da pobegnem od sebe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure