Zbog dinamike radnog procesa ali i novca, većina beogradskih pozorišta u decembru ima dve premijere. Kod nekih su to i jedine nove predstave u ovoj sezoni
Decembarski repertoar beogradskih pozorišta pun je premijera, gotovo sva će završiti godinu sa dva nova naslova. Mnogima će to biti i jedini novi naslovi od početka aktuelne 2023/24 sezone, dakle od septembra.
Otkud ovolika gužva u decembru, da li zbog dinamike radnog procesa ili, moguće, zbog ritma kojim im osnivač, a to je Grad Beograd, uplaćuje sredstva za realizovanje programa?
U „Ateljeu 212“ je ovog meseca bilo dve premijere: „Vanja, Sonja, Maša i ostali” američkog pisca Kristofera Djuranga u režiji Ksenije Krnajski i „Mama” komad savremene britanske spisateljice Morgan Lojd u režiji Nebojše Bradića.
To su ujedno i jedine premijere od septembra, od početka sezone 2023/24. Do njenog kraja, do juna, najavljuju još četiri.
Direktor „Ateljea 212“ Novica Antić kaže za „Vreme“ da je ovakav raspored uslovljen isključivo „dinamikom rada. Probe novih predstava počinju polovinom septembra, a pošto je za novu predstavu neophodno dva do dva i po meseca, premijera je moguća u decembru. Nekad, zbog zauzetosti glumaca drugim angažmanima, probe nove predstave traju i do tri meseca.“
Objašnjava da su „decembar, februar, mart i april meseci velikog interesovanja publike za pozorište, pa je i zato logično da im u decembru ponudimo nove predstave“. Kaže da su kraj septembra i početak oktobra rezervisani za Bitef, a da se tokom ostatka tog meseca i u novembru gledaju predstave iz prošle sezone.
Novica Antić kaže da priliv sredstava nije razlog brojnijim premijerama u decembru u odnosu na prethodna tri meseca.
„Dobijamo godišnji budžet od Grada Beograda u skladu sa našim planom koji odobrava Upravni odbor. Mesec dana pre početka rada na novoj predstavi pišemo zahtev da nam se u kvoti za taj mesec uplati i novac za rad na novoj predstavi, a sredstva se uplaćuju do početka proba“, kaže Novica Antić.
Dodaje da se „nije dogodilo, barem ne od kako sam ja u Ateljeu, da novac za programe ne bude uplaćen“.
Bojana Karajović, direktor Malog pozorišta „Duško Radović“ kaže za „Vreme“ da su „sredstva namenjena za realizaciju novih produkcija ove godine bila na istorijskom minimumu, a i sam program poslovanja je podrazumevao realizaciju dve nove produkcije“.
Vreme 1145Iz predstave „Beskrajna priča“
Ali, ističe „da je osnivač zaista imao sluha i da je, po mom imenovanju na mesto direktora (jun ove godine) uložen veliki napor da se obezbede dodatna sredstva za realizaciju „Beskrajne priče“, veoma zahtevne produkcije po romanu Mihaela Endea u režiji Ane Tomović čija je premijera bila krajem novembra, oko koje je bilo neophodno potpuno posvećenje kako ansambla, tako i radionica i sektora tehnike, te mogu konstatovati da smo realizovali planirane aktivnosti“.
Sem toga, napominje Bojana Karajović, „analizirajući naš učinak u prethodna četiri meseca, mogu sa ponosom istaći da godinu završavamo uspešno u smislu ispunjenja svih definisanih ciljeva i jasnim planom rada do kraja sezone, do juna 2024. godine. Posvetili smo se temeljnoj analizi aktuelnog repertoara, već smo obnovili četiri naslova i imamo definisan plan za obnovu još osam naslova, nadam se na radost naše publike.“
„Pripremili smo uslove za veliku promenu u poslovanju koja podrazumeva kreiranje tromesečnih repertoara“, kaže Bojana Karajović, i napominje da „indirektni korisnici budžetskih sredstava moraju poslovati u skladu sa zakonodavnim okvirima koje diktira budžetski sistem.“
Kaže da je u tom smislu „dugoročno planiranje u vidu definisanja finansijskih okvira onemogućeno, ali je ostavljen prostor da se kreiraju preliminarni dogovori sa umetnicima i da se definišu vremenski okviri i rasporedi rada. Važno je da postoji razumevanje članova upravnog tela, koje je donosilac odluke o planu i programu rada. Samim tim je moguće i bez jasno određenih finansijskih mogućnosti praviti planove rada na višegodišnjem nivou. U tom smislu, u Malom pozorištu ’Duško Radović’ se već uveliko obavljaju razgovori sa umetnicima koji bi potencijalno bili angažovani u 2026. i 2027. godini.“
Jugoslovensko dramsko pozorište je u decembru imalo dve premijere, i po jednu u novembru i septembru.
Vreme 1146Iz predstave „Limeni doboš“
Najnovija je, navode za „Vreme“ iz ovog pozorišta, predstava „Limeni doboš“ u režiji Vasila Hristova iz Makedonije koji je prvi put gostovao u Srbiji, a ranije u decembru je odigrana predstava „Disko svinje“ mladog reditelja Sima Đukića.
U ovom pozorištu ističu da su mladi obeležili ovu sezonu, pa nabrajaju da su i prethodne dve premijere „Bolest mladosti“ i „Incident na granici“ režirali mladi reditelji Jovana Tomić odnosno Stefan Gajić.
Istiću da su „ove premijere na scenu dovele mlade talentovane glumce koji sve ove predstave nose sa svežim mladalačkim poletom ali i sa izvanrednom glumačkom zrelošću. Imena kao što su Miodrag Dragičević, Jovana Belović, Sanja Marković, Joakim Tasić, Lazar Đukić publika je već imala priliku da gleda u predstavama JDP-a i svi oni su članovi našeg ansambla. Pored njih, u spomenutim predstavama su i njihove mlade kolege Milica Sužnjević, Teodor Vinčić, Tamara Šustić, Natalija Stepanović, Đorđe Mišina, Dragan Petrovič, Mina Obradović, Vukašin Jovanović, Veljko Stevanović, Sara Simović. Zato je prva polovina ove sezone u JDP-u obeležena jednom novom mladalačkom energijom. „Zato je prva polovina ove sezone u JDP-u obeležena jednom novom mladalačkom energijom“.
Vreme 1143Iz predstave „Budućnost“
I Beogradsko dramsko pozorište će od četiri premijere planirane za ovu sezonu, dve imati u decembru. „Budućnost“ u režiji Žige Divjaka, koprodukcija Beogradskog pozorišta i Mestnog gledališča iz Ljubljane je već prikazana, a 28. decembra biće premijera „Švejka“ po satiričnom romanu Jaroslava Hašeka u režiji Veljka Mićunovića.
U decembru, Beogradsko dramsko pozorište je bilo i domaćin festivala RUTA (Regionalna unija teatara), na kome su učestvovale predstave šest reprezentativnih pozorišnih kuća iz regiona: Kazalište Ulysses, Mestno gledališče Ljubljana, Kamerni teatar 55 Sarajevo, Gradsko pozorište, Podgorica, Dramski teatar Skoplje i Beogradsko dramsko pozorište. Festival RUTA se tokom godine održava u matičnim mestima pomenutih pozorišta, traje šest dana, revijalnog je karaktera, a jedan od ciljeva jeste kontinuirano prisustvo svih teatara tokom godine pred publikom u čitavom regionu. Osnovan je inicijativom Beogradskog dramskog pozorišta, upravo je održan peti put, i već ima renome prestižnog festivala u regionu.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U organizaciji Konzulata Jamajke, a po ideji počasnog konzula gospodina Mirka Miljuša, YU Grupa je u martu spakovala kofere i odletela na Jamajku. Tamo je snimala stare pesme u rege žanru, a nikad mlađi Jelići dali su svoj doprinos već aktuelnom projektu pod nazivom “Prekookeanski most”.
Umesto in memoriam: Good Vibrations i Brajan Vilson (1942‒2025)
Cela priča o Brajanu Vilsonu, nedavno preminulom geniju pop muzike i lideru The Beach Boys-a, prelama se kroz priču o njihovom apstraktnom hit singlu za sva vremena Good Vibrations
U drugom činu Leone i Glembaj zarili su se jedan u drugog ko kobac u kopca. Taj surovi obračun završio je Glembajevom smrću. U samrtnom hropcu uz pojavu barunice Kasteli, stari Glembaj završio je u naručju sina. To je omaž Mikelanđelu i njegovoj skulpturi “Pijeta”. Scenu “Pijeta” smislio je Danilo Marunović
Ivan Antić, Kajzermilen glič (mikroputopis u tri glasa), PPM Enklava, 2025
Kajzermilen je četvrt u Beču, svakako ne prva koja pada na pamet kada se pomisli na ovaj grad, ali, sa svojim golim i sivim distopijskim prostorima, otuđenim “totalitarizmom dimenzija”, možda paradigmatična za savremeni svet. U tom okruženju troje Antićevih lirskih junaka ostavlja utisak postflanera, besciljnih uličnih hodača, koji se kreću gradskim prostorom u kome, uprkos precizno popisanim tragovima ljudskog prisustva, kao da nema ničega
Završna predstava Instituta za umetničku igru „Human design“ bavi se pitanjem identiteta zadatog rođenjem i čovekovom potrebom da sam izabere ono što oseća da jeste
Nikad se još nije desila istovremena blokada svih većih gradova u zemlji za puka dva sata. Sada jeste. Studenti i građani tu neće stati, jer osim otpora nemaju drugog izbora. Kako će teći narodno blokiranje Srbije i što se dalje može očekivati
Pobunjeni studenti i narod mogu da bace pokoju kamenicu, ali ne mogu biti zbilja „nasilni“. Jer, Srbija je odavno u modusu samoodbrane od režimskog nasilja, onog koje uništava i briše živote
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!