Vredna dela vojvođanske umetnosti su prodata, kustosi Muzeja savremene likovne umetnosti ustali su protiv direktorke, javnost ih je podržala
ŠTA JE PODOBNA UMETNOST?: Performans Balint lice, MSLU Novi Sad
U novosadskom Muzeju savremene likovne umetnosti trenutno je aktuelna bitka između starog i novog, koja će se, moguće je, neposredno pre objavljivanja ovog broja dobro završiti. Njeni akteri su direktorka Radmila Savčić i tri od ukupno četiri kustosa Muzeja. Trenutno izvesni rezultat glasi: kustos Nebojša Milenković je dobio otkaz, kustos i bivši direktor MSLU-a Dragomir Ugren je suspendovan a kustos Suzana Vuksanović očekuje poziv Disciplinske komisije i suzpenziju kao što joj je usmeno najavljivano. Postoji, međutim, mogućnost da će sednica Izvršnog veća izmeniti ovu situaciju.
Da postoji sukob interesa između uprave i umetničkog kadra Muzeja, osetilo se ubrzo po postavljenju Radmile Savčić na mesto direktora pre godinu dana (pre toga je vodila Gradsku galeriju u Apatinu). „Njen prvi potez bio je ukidanje Komisije za otkupe“, kaže Nebojša Milovanović, predsednik te komisije. „Objasnila je da nedostaje neki pravilnik, i umesto da donese taj akt, ona je ukinula Komisiju. Nekako baš tada, kolekcionari iz Hrvatske su za male novce pokupovali vojvođansku avangardu šezdesetih i sedamdesetih godina, koja je, po ocenama stručnjaka iz inostranstva, izuzetno vredna. Mi smo o tome odmah alarmirali vlasti, ali nikakve reakcije nije bilo. Ovog vikenda bili smo u Varaždinu na otvaranju galerije „Avangardne umetnosti regije“ koju je osnovao Zagrepčanin Marinko Sudac, privatni kolekcionar, i tamo videli radove koje je Komisija planirala da kupi za naš Muzej.“
Prošlog novembra kustosi su poslali Bojanu Pajtiću, predsedniku pokrajinske vlade, a prošlog decembra i Zoltanu Bunjiku, pokrajinskom sekretaru kulture, inicijativu za smenu direktorke Radmile Savčić. Zatim su krajem februara o problemima u Muzeju obavestili i javnost u časopisu „Anomalija“, čiji je urednik Dragomir Ugren, a Suzana Vuksanović i Nebojša Milenković članovi redakcije. Direktorka je odgovorila udaljavanjem kustosa iz Muzeja.
Programska orijentacija, kakvu su prezentovali kustosi izložbama „Centralnoevropski aspekti vojvođanske avangarde“ i retrospektivom Slavka Matkovića i njegovom monografijom, istakla je razliku između njih i direktorke. „Mi smo reprezenti ideje o tome šta Muzej treba da predstavlja i na koji način treba da se poveže sa svetom, pre svega sa regionom. Zbog toga smo progonjeni. Sve se odigrava u atmosferi ksenofobije i straha da će se preispitati kvaliteti mnogih u jednom malom lokalu, kao što je Novi Sad ili Vojvodina“, kaže Suzana Vuksanović. Direktorka, uz napomenu da je njena koncepcija zasnovana na objektivnosti, misli da u Muzeju treba da budu zastupljena likovna dela XX veka, i napominje da je „konceptualna umetnost, koliko znamo, jedan mali period početkom sedamdesetih godina“.
Direktorka je svoju potrebu za kadrovskim promenama obrazložila optužbom da su, u stvari, u pozadini cele priče zainteresovanost sva tri kustosa za mesto direktora i njihov nerad. Navela je da 315 dela nisu inventarisana i da se za 97 inventarisanih ne zna gde su, a motiv aktuelnih dešavanja u ustanovi kojom rukovodi vidi u svađi između nje i kustosa. „Nije tačno, u pitanju je nešto mnogo više: naše nastojanje da ona ne bude na čelu Muzeja već neko ko Muzej neće gurati unazad“, kaže Suzana Vuksanović. „Zbog drugog dela njene optužbe mi spremamo prijavu Muzejskom sudu časti Srbije.“ O svojoj eventualnoj zainteresovanosti da bude direktor, Suzana Vuksanović, inače pola godine v.d. direktora Muzeja, kaže da je odbila predlog da prihvati i četvorogodišnji mandat zato što je „ne zanima karijera direktora“, mada sada smatra da je pogrešila. „Da sam prihvatila ponudu, Radmila Savčić ne bi dobila priliku da dođe kod nas i ja se zbog toga osećam odgovornom prema Muzeju i kolegama.“ Nebojša Milenković jeste konkurisao na jednom od nekoliko raspisivanih konkursa otkako je Dragomir Ugren političkom voljom 2002. godine smenjen, ali je odbijen zbog nedovoljno godina radnog staža.
Umetnička javnost ocenila je kao izuzetno negativnu smenu kustosâ. Profesor Miško Šuvaković, na primer, u pismu Nenadu Čanku, predsedniku Lige socijaldemokrata Vojvodine, ukazuje da ovi događaji podsećaju na rane sedamdesete godine kada je Tribina mladih u Novom Sadu partijski likvidarana, a neki umetnici uhapšeni. Da li zbog izuzetno velike reakcije javnosti jasno opredeljene za kustose, tek, prošlog četvrtka pokrajinski sekretarijat za kulturu i obrazovanje obavestio je medije saopštenjem da će radnik koji je dobio otkaz biti vraćen na posao (nije precizirano o kome je reč), da će biti imenovani novi organi upravljana i da će biti utvrđeno šta nedostaje Umetničkom fondu. Od tada je u Novom Sadu počelo da se priča kako će direktorku Radmilu Savčić naslediti Živko Grozdanić, sadašnji direktor Bijelana mladih u Vršcu. Da li je ova informacija tačna nismo uspeli da proverimo ni kod Dušana Jakovljeva, potpredsednika pokrajinske vlade zaduženog za kulturu, zato što je bio zauzet, ni kod Zoltana Bunjika, sekretara za kulturu, zato što je na putu. Robert Kolar, zamenik pokrajinskog sekretara za kulturu, potvrdio nam je u telefonskom razgovoru u utorak da je „razrešenje dosadašnjeg direktora u proceduri i eventualno imenovanje drugog direktora. To bi trebalo da se reši na sednici Izvršnog veća u sredu (23. mart – p. a.), ali ne mogu da tvrdim.“
Prema rečima Nebojše Milovanovića, „nemoguće je dokučiti koliko u aktuelnim dešavanjima u MSLU-u ima i politike“. U koalicionoj vladi Pokrajine, kultura je briga Saveza vojvođanskih Mađara Jožefa Kase. Ima se utisak da, iz neznano kojih razloga, direktorka ima podršku te stranke, a nekoliko puta je u štampi pominjano i pismo Zoltana Bunjika kojim podržava direktorkin odnos prema kustosima. Špekuliše se da će Radmila Savčić pokazati to pismo, koje inače niko nije uspeo da objavi, u odsutnom trenutku a da to neće biti dobro po Zoltana Bunjika. „Moguće je da će se iz naše potrebe da zaštitimo Muzej izroditi nešto sasvim drugo, moguće je da ćemo umesto zeca isterati medveda“, kaže Milovanović. „Mi znamo da iza Radmile Savčić ne stoji pokrajinska vlada, ali izgleda da stoji sekretar za kulturu. A za to vreme, u Muzeju je rasulo.“
O svemu tome kustosi pripremaju knjigu Sezonalovanakustose, a Stevan Vuković, urednik u beogradskom SKC-u, priprema dokumentarni film.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Kod samih plovnih vrata luke, „Kontakt 2025.” prošle subote zakucao je završni udarac za ovaj put, koncert beogradskih Partibrejkersa. Jer, pre tri godine su na Sajmu slavili svoj 40. rođendan, ali sad je pravo vreme za autentični bunt rokenrola u Srbiji
Rezultati vojvođanskih konkursa za kulturu neskriveno ukazuju da Pokrajina ne želi da pomaže one koji su podržali studente. A to su Sterijino pozorje, Egzit, Akademija umetnosti, Tvrđava teatar, Šekspir festival, Akademska knjiga...
U utorak 3. juna, dodelom nagrada i programom pod nazivom Epilog u ritmu, završeno je jubilarno 70. Sterijino pozorje. Ovaj festival je tačna slika situacije u kojoj se nalazi naše pozorište uvek – čak i onda kada pozorišna javnost nije zadovoljna načinom podele nagrada, ili onda kada se čini da selekcija nije “pravedna”. Zato u ovom tekstu neće biti reči o svih 12 predstava (devet u takmičarskom programu i tri u Krugovima), koje je odabrala selektora Ana Tasić, već o pokušaju da se uhvati slika naše teatarske situacije
Žitelje Kosjerića i Zaječara zapala je velika simbolička dužnost. A to je da svojim glasom odbrane čast Srbije od revizionističkog režima koji joj pljuje u oči pretvarajući žrtve u krivce i čije nasilje i laži zaista podsećaju na fašizam
Petorica režimskih batinaša pretukla su studenta Pravnog fakulteta u Beogradu Petra Živkovića. Dok od slučaja Miloša Pavlovića vlast pravi politički cirkus, policija je u noći između ponedeljka i utorka odbila da primi prijavu za premlaćivanje Živkovića
Svako ko proda glas, postaje kmet na Vučićevoj latifundiji. Svako ko ćuti na kapuljaško nasilje, pristaje i na pravo prve bračne noći naprednjačkih velmoža. Možemo i moramo bolje od toga
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!