img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Koncert

Zaglušujuća tišina

05. april 2017, 20:16 Dragan Kremer
foto: predrag popović
Copied

Luna, Mikser House, Beograd

Svega dve godine rada (1981/83), 15 koncerata, jedna LP-ploča (Nestvarne stvari, 1984, Helidon) posthumno objavljena u manje od 1000 primeraka, i novosadski novotalasni kvartet Luna je unutrašnjim sagorevanjem nažalost nestao. U to doba glavni razdor u popularnoj muzici globalno je bio moda vs. strast (fashion vs. passion), a u Jugoslaviji naš pad u vrtlog reči još nije isisao smisao iz oznake kult-grupa. Osim na kasetnoj kompilaciji Hokej klub Virginitas (1988, Ding Dong), najvažnija – takoreći originalna – postava Lune, sa Slobodanom Tišmom pojavila se samo još jednom, uživo na festivalu EXIT 2004. u svom gradu, i bila na visini zadatka (vidi 20 godina pomračenja, Vreme 705).

Njihov izvanredni album Nestvarne stvari uglavnom su zaobišli i pirati ‘90-ih i nostalgija ‘80-ih, prepakovan je za CD kao USA-samizdat (2000, Fatalamanga), i nastavio polako da osvaja ljude. Zanimanje za Lunu donekle je oživljeno i kada je S. Tišma (r. ‘46) svoju spisateljsku karijeru krunisao NIN-ovom nagradom za roman Bernardijeva soba (2011, KC Novog Sada), i eto ih neočekivano na promocijama njima posvećene knjige Ogledala Lune (2017, Društvo ljubitelja popularne kulture, Beograd), uz koju je poklon remasterizovani CD Nestvarne stvari u reprodukovanom originalnom omotu. Neprilagodljiv i nepotkupljiv kao ikad, bend je pristao da nastupi u prestonicama Srbije (Mikser House) i Vojvodine (Think Tank, svog bubnjara Ivana Fecea – Firčija): ulaznice besplatne, distribuirane isključivo on-line, naravno munjevito razgrabljene.

Luna se ponovo, makar na kratko pomolila u vreme kad je i pop-muzika populistička više nego išta drugo. Njene dve, do 60 minuta najavljene svirke sticajem okolnosti savršeno su prikucale predizborno ćutanje Srbije, opet ophrvane kultom ličnosti. Punokrvno živeći poslednje dane na adresi u Savamali (ne, ne ruše ga u izbornoj noći, ali mora da se seli), Mikser je popunjen kao retko kad; puno ih ostalo ispred, a unutra taman još mesta za prijatelje koji nažalost ovo nisu doživeli. Predstavljanje knjige trajalo je baš koliko Lunina LP ploča, govorio je trio autora (Predrag – Buca Popović, Saša Rakezić, Goran Tarlać) poznatih u rasponu Džuboks–Vreme–Popboks. Cele škole fantastike i horora prošle su u 35 godina međuvremena, pokušavajući da ožive ono što Luna i onda i danas smesta evocira svojim nastupom, i to se još jednom potvrdilo.

Dočekan bučnim odobravanjem, bend je Spori Metropolis tiho provukao zagrevajući više prisutne nego sebe; nešto kasnije Muzika (isprazna…dosadna zabava) je još jedna tačka koja nije s albuma. Šarena publika gotovo neprekidno žamori, ali i prepoznaje pesme, no Luni i to sasvim nebitno – nikakvo verbalizovano obraćanje, kao što će na kraju biti samo izlazak/naklon. Sve alternative, avangarde i andergraundi su rogovi u vreći sećanja, kad krene da pulsira Amazon. Neobične unise, razdele i modulacije smenjuju manijakalni izlivi energije, Tišmine ne uvek razgovetne, ponekad namerno ne-tekstualne vokalne deonice odjednom postaju neobično raspevane, delikatni pasaži u Lambo ukazuju da im je bliža IKEA nego Bauhaus, pa sve provalom zadivljujuće snage eksplodira u paramparčad i iverje.

Neočekivane promene raspoloženja, zapravo prirodni prevrati dinamike i tempa karakteristični su za Lunu, u opsegu čije krajnosti retko doseže rokenrol; štaviše, gotovo da su vlasništvo (savremene) umetničke muzike. No pre nego ste svesni šta Vas tu iznenađuje, prepada i pokreće, daleko s one strane mračnjaštva zablistaju prateći vokali, opojni i obredni, opašu Vas kao pipci prijateljskog čudovišta i odvuku u dubine pesama kakva je božanstvena Intima. Tišma je sada dvostruko stariji nego kad su ostali u Luni počeli da ga zovu Deda, a tadašnji tinejdžeri preterali su 50, i svi preživeli dovoljno da nam odavno nije neophodno ritualno pijanstvo kako bi dosegli ono mladosti nedokučivo. Nova, posle rođena publika, pokušala je i da tapše u ritmu veličanstvenog Ogledala Lune, nije mnogo smetalo.

Malo je, ili previše, ovakvo muziciranje nazvati minimalističkim; u suprotnosti s rasprskavajućim bogatstvima zvuka koje nude u stranu kod stalka s papirima povučeni Tišma, diskretna klavijaturistkinja Jasmina – Mina Mitrušić, spektakularno uzdržani bubnjar Firči, i jedini naokolo pokretni član, gitarista Zoran Bulatović – Bale čija je virtuoznost u službi zaobilaženja tuđih originalnosti. Potonjih troje, nesporno nadarenih, čak i uz formalno obrazovanje, čudom su tako mladi besprekorno muzicirali i kreativno kontrolisali silnice u zajedničkom izvođenju; aranžman (sastav Luna) međutim nije opstao van proba i koncerata.

Dorasli smo da Minin Okean bude prekrasna uspavanka, baš kao što su Tišmina poveravanja mikrofonu jedva čujna, poput iskonskih ličnih preispitivanja. Intimni post-istinomer proverava šta smo predali i čemu smo još uvek predani, uprkos gubicima koji život znače. Balder na prozoru, 50 minuta, kraj nastupa. (O)kultno iskustvo. Dovoljno nadahnuća za sve izbore i lunarne godine posle.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Prestonica kulture

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Tihi početak godine u kojoj je Leskovac Prestonica kulture

Pre nego što je uobičajeno, u Leskovcu je počela Godina kulture otvaranjem izložbe koja postoji od 2024, bez medija i atmosfere kakva priliči ovakvom događaju. Bila je to direktiva Ministarstva kulture

Film i država

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Scenaristi: Zakon o autorskim pravima je fasadni, ne štiti stvaraoce

Nacrt zakona o autorskim pravima je fasadni zakon i ne nudi pravnu sigurnost stvaraocima koju zahtevaju direktive EU, iako je navodno rađen zbog usklađivanja sa EU, kažu scenaristi

Film i država

20.mart 2026. S. Ć.

Nacrt zakona o autorskim pravima oslanja se na zastarele EU direktive

Nacrt zakona o autorskim pravima urađen je bez konsultacije sa filmskim stvaraocima, u njemu nema ni reči o AI i ne oslanja se na najnovije direktive EU već na one iz ranijih godina

Božo Koprivica, tamni sako, bela košulja

In memoriam

20.mart 2026. Ivan Milenković

Božo Koprivica (1950-2026): Imalo je, imalo šta da se voli

Božo Koprivica bio je fudbaler, partizan i partizanovac, pesnik koji nije pisao pesme, pisac skokovite rečenice, namrgođeni dobri duh Beograda i jedne zemlje koja više ne postoji

Film

19.mart 2026. B. B.

„Gospodar Oluje“: Prva holivudsko-srpska koprodukcija uskoro pred domaćom publikom

Sniman u Hrvatskoj i u Beogradu, akcioni naučno-fantastični film „Gospodar Oluje“, prva holivudsko-srpska koprodukcija, imaće domaću premijeru 7. aprila

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure