img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Koncert

Zaglušujuća tišina

05. april 2017, 20:16 Dragan Kremer
foto: predrag popović
Copied

Luna, Mikser House, Beograd

Svega dve godine rada (1981/83), 15 koncerata, jedna LP-ploča (Nestvarne stvari, 1984, Helidon) posthumno objavljena u manje od 1000 primeraka, i novosadski novotalasni kvartet Luna je unutrašnjim sagorevanjem nažalost nestao. U to doba glavni razdor u popularnoj muzici globalno je bio moda vs. strast (fashion vs. passion), a u Jugoslaviji naš pad u vrtlog reči još nije isisao smisao iz oznake kult-grupa. Osim na kasetnoj kompilaciji Hokej klub Virginitas (1988, Ding Dong), najvažnija – takoreći originalna – postava Lune, sa Slobodanom Tišmom pojavila se samo još jednom, uživo na festivalu EXIT 2004. u svom gradu, i bila na visini zadatka (vidi 20 godina pomračenja, Vreme 705).

Njihov izvanredni album Nestvarne stvari uglavnom su zaobišli i pirati ‘90-ih i nostalgija ‘80-ih, prepakovan je za CD kao USA-samizdat (2000, Fatalamanga), i nastavio polako da osvaja ljude. Zanimanje za Lunu donekle je oživljeno i kada je S. Tišma (r. ‘46) svoju spisateljsku karijeru krunisao NIN-ovom nagradom za roman Bernardijeva soba (2011, KC Novog Sada), i eto ih neočekivano na promocijama njima posvećene knjige Ogledala Lune (2017, Društvo ljubitelja popularne kulture, Beograd), uz koju je poklon remasterizovani CD Nestvarne stvari u reprodukovanom originalnom omotu. Neprilagodljiv i nepotkupljiv kao ikad, bend je pristao da nastupi u prestonicama Srbije (Mikser House) i Vojvodine (Think Tank, svog bubnjara Ivana Fecea – Firčija): ulaznice besplatne, distribuirane isključivo on-line, naravno munjevito razgrabljene.

Luna se ponovo, makar na kratko pomolila u vreme kad je i pop-muzika populistička više nego išta drugo. Njene dve, do 60 minuta najavljene svirke sticajem okolnosti savršeno su prikucale predizborno ćutanje Srbije, opet ophrvane kultom ličnosti. Punokrvno živeći poslednje dane na adresi u Savamali (ne, ne ruše ga u izbornoj noći, ali mora da se seli), Mikser je popunjen kao retko kad; puno ih ostalo ispred, a unutra taman još mesta za prijatelje koji nažalost ovo nisu doživeli. Predstavljanje knjige trajalo je baš koliko Lunina LP ploča, govorio je trio autora (Predrag – Buca Popović, Saša Rakezić, Goran Tarlać) poznatih u rasponu Džuboks–Vreme–Popboks. Cele škole fantastike i horora prošle su u 35 godina međuvremena, pokušavajući da ožive ono što Luna i onda i danas smesta evocira svojim nastupom, i to se još jednom potvrdilo.

Dočekan bučnim odobravanjem, bend je Spori Metropolis tiho provukao zagrevajući više prisutne nego sebe; nešto kasnije Muzika (isprazna…dosadna zabava) je još jedna tačka koja nije s albuma. Šarena publika gotovo neprekidno žamori, ali i prepoznaje pesme, no Luni i to sasvim nebitno – nikakvo verbalizovano obraćanje, kao što će na kraju biti samo izlazak/naklon. Sve alternative, avangarde i andergraundi su rogovi u vreći sećanja, kad krene da pulsira Amazon. Neobične unise, razdele i modulacije smenjuju manijakalni izlivi energije, Tišmine ne uvek razgovetne, ponekad namerno ne-tekstualne vokalne deonice odjednom postaju neobično raspevane, delikatni pasaži u Lambo ukazuju da im je bliža IKEA nego Bauhaus, pa sve provalom zadivljujuće snage eksplodira u paramparčad i iverje.

Neočekivane promene raspoloženja, zapravo prirodni prevrati dinamike i tempa karakteristični su za Lunu, u opsegu čije krajnosti retko doseže rokenrol; štaviše, gotovo da su vlasništvo (savremene) umetničke muzike. No pre nego ste svesni šta Vas tu iznenađuje, prepada i pokreće, daleko s one strane mračnjaštva zablistaju prateći vokali, opojni i obredni, opašu Vas kao pipci prijateljskog čudovišta i odvuku u dubine pesama kakva je božanstvena Intima. Tišma je sada dvostruko stariji nego kad su ostali u Luni počeli da ga zovu Deda, a tadašnji tinejdžeri preterali su 50, i svi preživeli dovoljno da nam odavno nije neophodno ritualno pijanstvo kako bi dosegli ono mladosti nedokučivo. Nova, posle rođena publika, pokušala je i da tapše u ritmu veličanstvenog Ogledala Lune, nije mnogo smetalo.

Malo je, ili previše, ovakvo muziciranje nazvati minimalističkim; u suprotnosti s rasprskavajućim bogatstvima zvuka koje nude u stranu kod stalka s papirima povučeni Tišma, diskretna klavijaturistkinja Jasmina – Mina Mitrušić, spektakularno uzdržani bubnjar Firči, i jedini naokolo pokretni član, gitarista Zoran Bulatović – Bale čija je virtuoznost u službi zaobilaženja tuđih originalnosti. Potonjih troje, nesporno nadarenih, čak i uz formalno obrazovanje, čudom su tako mladi besprekorno muzicirali i kreativno kontrolisali silnice u zajedničkom izvođenju; aranžman (sastav Luna) međutim nije opstao van proba i koncerata.

Dorasli smo da Minin Okean bude prekrasna uspavanka, baš kao što su Tišmina poveravanja mikrofonu jedva čujna, poput iskonskih ličnih preispitivanja. Intimni post-istinomer proverava šta smo predali i čemu smo još uvek predani, uprkos gubicima koji život znače. Balder na prozoru, 50 minuta, kraj nastupa. (O)kultno iskustvo. Dovoljno nadahnuća za sve izbore i lunarne godine posle.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Slučaj Generalštab

19.novembar 2025. S. Ć.

Udruženje arhitekata pisalo Kušneru: Imate netačne informacije o Generalštabu

Udruženje arhitekata Srbije upozorava Džareda Kušnera da je od srpske Vlade dobio „nepotpune ili netačne informacije“ o Generalštabu, i argumentovanom analizom ga poziva da uputi otkazno pismo predviđeno članom 4 investicionog ugovora

Studentski protesti

19.novembar 2025. Marija L. Janković

Studenti cvetaju kao Tisa: Skulptura inspirisana srpskim protestima u centru Londona

Bes i protest srpskih studenata poslužio je kao inspiracija za skulpturu u parku u srcu Londona. Nju je izradio srpski umetnik Vladimir Lalić i tako postao prvi savremenik u Srba čija će skulptura ostati u Velikoj Britaniji

Ekspo i kultura

19.novembar 2025. Sonja Ćirić

Da li će do Ekspa biti završeno svih šest muzeja kao što je planirano

Radovi na četiri od šest muzeja čije je otvaranje najavljeno za Ekspo, trenutno su tek u početnoj fazi. Zato deluje kao nemoguća misija da će taj plan biti ostvaren

Država i kultura

17.novembar 2025. S. Ć.

Kao da je sve u redu, do kraja novembra sedam festivala

Kao da kultura ove godine nje ostala bez materijalne pomoći države, do kraja meseca u Srbiji se održava čak sedam festivala, od kojih su četiri međunarodna

Nesreća u Novom Sadu

17.novembar 2025. S. Ć.

NKSS: Povucite konkurs za spomenik žrtvama nadstrešnice

Postoji rizik da se konkurs za spomenik žrtvama nadstrešnice koji je raspisao Novi Sad instrumentalizuje kao zamena za izostanak pravnog razjašnjenja, navode u Nezavisnoj kulturnoj sceni Srbije

Komentar

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković

Komentar

Nije bitno ko je na studentskoj listi

Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1819
Poslednje izdanje

Dijana Hrka, Milomir Jaćimović i emocije građana

Ranjene duše na obodu Ćacilenda Pretplati se
Intervju: Gojko Božović

Pobunjeno društvo je većinska Srbija

Pobuna srednjoškolaca

Majka se ne ostavlja sama

Portet savremenika: Nikola Dobrović

Pijačno tumačenje remek-dela

Na licu mesta: Eparhija raško-prizrenska

Čuvari crkava i groblja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure