img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Koncert

Zaglušujuća tišina

05. april 2017, 20:16 Dragan Kremer
foto: predrag popović
Copied

Luna, Mikser House, Beograd

Svega dve godine rada (1981/83), 15 koncerata, jedna LP-ploča (Nestvarne stvari, 1984, Helidon) posthumno objavljena u manje od 1000 primeraka, i novosadski novotalasni kvartet Luna je unutrašnjim sagorevanjem nažalost nestao. U to doba glavni razdor u popularnoj muzici globalno je bio moda vs. strast (fashion vs. passion), a u Jugoslaviji naš pad u vrtlog reči još nije isisao smisao iz oznake kult-grupa. Osim na kasetnoj kompilaciji Hokej klub Virginitas (1988, Ding Dong), najvažnija – takoreći originalna – postava Lune, sa Slobodanom Tišmom pojavila se samo još jednom, uživo na festivalu EXIT 2004. u svom gradu, i bila na visini zadatka (vidi 20 godina pomračenja, Vreme 705).

Njihov izvanredni album Nestvarne stvari uglavnom su zaobišli i pirati ‘90-ih i nostalgija ‘80-ih, prepakovan je za CD kao USA-samizdat (2000, Fatalamanga), i nastavio polako da osvaja ljude. Zanimanje za Lunu donekle je oživljeno i kada je S. Tišma (r. ‘46) svoju spisateljsku karijeru krunisao NIN-ovom nagradom za roman Bernardijeva soba (2011, KC Novog Sada), i eto ih neočekivano na promocijama njima posvećene knjige Ogledala Lune (2017, Društvo ljubitelja popularne kulture, Beograd), uz koju je poklon remasterizovani CD Nestvarne stvari u reprodukovanom originalnom omotu. Neprilagodljiv i nepotkupljiv kao ikad, bend je pristao da nastupi u prestonicama Srbije (Mikser House) i Vojvodine (Think Tank, svog bubnjara Ivana Fecea – Firčija): ulaznice besplatne, distribuirane isključivo on-line, naravno munjevito razgrabljene.

Luna se ponovo, makar na kratko pomolila u vreme kad je i pop-muzika populistička više nego išta drugo. Njene dve, do 60 minuta najavljene svirke sticajem okolnosti savršeno su prikucale predizborno ćutanje Srbije, opet ophrvane kultom ličnosti. Punokrvno živeći poslednje dane na adresi u Savamali (ne, ne ruše ga u izbornoj noći, ali mora da se seli), Mikser je popunjen kao retko kad; puno ih ostalo ispred, a unutra taman još mesta za prijatelje koji nažalost ovo nisu doživeli. Predstavljanje knjige trajalo je baš koliko Lunina LP ploča, govorio je trio autora (Predrag – Buca Popović, Saša Rakezić, Goran Tarlać) poznatih u rasponu Džuboks–Vreme–Popboks. Cele škole fantastike i horora prošle su u 35 godina međuvremena, pokušavajući da ožive ono što Luna i onda i danas smesta evocira svojim nastupom, i to se još jednom potvrdilo.

Dočekan bučnim odobravanjem, bend je Spori Metropolis tiho provukao zagrevajući više prisutne nego sebe; nešto kasnije Muzika (isprazna…dosadna zabava) je još jedna tačka koja nije s albuma. Šarena publika gotovo neprekidno žamori, ali i prepoznaje pesme, no Luni i to sasvim nebitno – nikakvo verbalizovano obraćanje, kao što će na kraju biti samo izlazak/naklon. Sve alternative, avangarde i andergraundi su rogovi u vreći sećanja, kad krene da pulsira Amazon. Neobične unise, razdele i modulacije smenjuju manijakalni izlivi energije, Tišmine ne uvek razgovetne, ponekad namerno ne-tekstualne vokalne deonice odjednom postaju neobično raspevane, delikatni pasaži u Lambo ukazuju da im je bliža IKEA nego Bauhaus, pa sve provalom zadivljujuće snage eksplodira u paramparčad i iverje.

Neočekivane promene raspoloženja, zapravo prirodni prevrati dinamike i tempa karakteristični su za Lunu, u opsegu čije krajnosti retko doseže rokenrol; štaviše, gotovo da su vlasništvo (savremene) umetničke muzike. No pre nego ste svesni šta Vas tu iznenađuje, prepada i pokreće, daleko s one strane mračnjaštva zablistaju prateći vokali, opojni i obredni, opašu Vas kao pipci prijateljskog čudovišta i odvuku u dubine pesama kakva je božanstvena Intima. Tišma je sada dvostruko stariji nego kad su ostali u Luni počeli da ga zovu Deda, a tadašnji tinejdžeri preterali su 50, i svi preživeli dovoljno da nam odavno nije neophodno ritualno pijanstvo kako bi dosegli ono mladosti nedokučivo. Nova, posle rođena publika, pokušala je i da tapše u ritmu veličanstvenog Ogledala Lune, nije mnogo smetalo.

Malo je, ili previše, ovakvo muziciranje nazvati minimalističkim; u suprotnosti s rasprskavajućim bogatstvima zvuka koje nude u stranu kod stalka s papirima povučeni Tišma, diskretna klavijaturistkinja Jasmina – Mina Mitrušić, spektakularno uzdržani bubnjar Firči, i jedini naokolo pokretni član, gitarista Zoran Bulatović – Bale čija je virtuoznost u službi zaobilaženja tuđih originalnosti. Potonjih troje, nesporno nadarenih, čak i uz formalno obrazovanje, čudom su tako mladi besprekorno muzicirali i kreativno kontrolisali silnice u zajedničkom izvođenju; aranžman (sastav Luna) međutim nije opstao van proba i koncerata.

Dorasli smo da Minin Okean bude prekrasna uspavanka, baš kao što su Tišmina poveravanja mikrofonu jedva čujna, poput iskonskih ličnih preispitivanja. Intimni post-istinomer proverava šta smo predali i čemu smo još uvek predani, uprkos gubicima koji život znače. Balder na prozoru, 50 minuta, kraj nastupa. (O)kultno iskustvo. Dovoljno nadahnuća za sve izbore i lunarne godine posle.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Festival autorskog filma

26.novembar 2025. Sonja Ćirić

Miloš Đukelić: Ovo je vreme u kom zločine pravdamo višim ciljem

Srpska koprodukcija Nestanak Jozefa Mengelea je, umesto na Festu, postala deo programa FAF-a. Producent Miloš Đukelić ovaj film Kirila Serebrenikova opisuje kao univerzalnu priču o zločinu iz ubeđenja, koji pravdamo višim ciljem

Festival

24.novembar 2025. S. Ć.

Regionalni festival „Na pola puta“ bez dinara pomoći

U Užicu je u toku 20. književni festival „Na pola puta“ koji okuplja pisce jugoslovenskih prostora. Ni Ministarstvo kulture ni Grad ne učestvuju u njegovoj realizaciji

Država i teatar

24.novembar 2025. S. Ć.

Narodno pozorište: Otvaranje zgrade je i dalje upitno

Zaposleni Narodnog pozorišta dobili su predlog repertoara za decembar, ali im njegov sadržaj nagoveštava da ni sledećeg meseca neće biti na svojoj sceni

24.novembar 2025. Sonja Ćirić

Đukanović: Poseta pozorištima je katastrofalna zbog političkog stava glumaca

Po Vladimiru Đukanoviću Đuki ključni razlog zašto ljudi ne idu u pozorište je politički i ideološki stav njihovih glumaca. Prema podacima RZS, ljudi idu u pozorište, čak i više nego pre

Baština regiona

23.novembar 2025. Robert Čoban

Može i ovako: Bijeljina obnavlja Evangelističku crkvu

Bijeljina planira restauraciju zapuštene nemačke Evangelističke crkve, dajući tako primer drugima u regionu kako se štiti kulturna baština i ako pripada narodu koji više tu ne živi

Komentar
Vladimir Putin kači orden Aleksandru Vučiću

Komentar

Zbogom Putine

Donald Tramp konačno je do pucanja zavrnuo ruku Aleksandru Vučiću, pa naprednjački režim pred rusofilskim biračkim telom pravi sebi alibi da izbaci Ruse iz NIS-a – ako ne može milom, onda silom

Andrej Ivanji
Šatorsko naselje ispred Narodne skupštine

Komentar

Poredak i kultura

Čak su i nacisti i komunisti bili shvatili da se bez elementarne pravne sigurnosti i kulture ne može vladati. Vučićeva primitivna ekipa, međutim, nije

Ivan Milenković
Zamagljeni portret Aleksandra Vučića pred grbom Srbije

Pregled nedelje

Ćaciji protiv Vučića

Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1820
Poslednje izdanje

Dosije Ćacilend

Dijagnoza Vučićeve Srbije Pretplati se
Na mestu gde se lomi društvo

Šesnaest dana štrajka Dijane Hrke

Intervju: Dejan Bursać

Važnija je otvorenost studentskog pokreta od lidera koji mogu da pregovaraju

Energetika

Veliki naftni post

Portret savremenika: Ketrin Konoli

Biografija upornosti i doslednosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure