img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Književnost – Tajna Elene Ferante

Videti Napulj i pisati

02. septembar 2015, 16:10 Muharem Bazdulj
Copied

Niko dosad nije javno objavio stvarni identitet spisateljice koja svoje knjige potpisuje imenom Elena Ferante. Imajući u vidu u kakvoj epohi živimo, to je zaista čudo, a ono je još veće jer je reč o vrhunskoj romansijerki, možda i najboljem italijanskom piscu nove generacije, one koja je na scenu stupila krajem prošlog i početkom ovog stoleća

Istorija umjetničkih imena i pseudonima neodvojiva je od istorije književnosti. O tome bi se mogla napisati ozbiljna knjižurina. Primjera ima mali milion, ali hajde da se, iz jasnih razloga, ovdje zadržimo isključivo na talijanskoj književnosti. Hektor Šmic slavu je stekao kao Italo Zvevo, Kurt Erih Sukert kao Kurcio Malaparte, Alberto Pinčerle kao Alberto Moravija, Umberto Poli kao Umberto Saba. (Za divno čudo, i usprkos prvoj impresiji Gora Vidala, najzvučnije ime i prezime nekog modernog talijanskog pisca nije pseudonim; Italo Kalvino zaista se zvao Italo Kalvino.) Mogućih razloga za uzimanje pseudonima je mnogo, ali jedan od prvih koji pada na pamet jest skrivanje stvarnog identiteta. Ipak, barem u naše vrijeme, pseudonim je najčešće vrlo prozirna krinka i češće služi kao marker razdvajanja dva dijela opusa, nego kao želja za pravom tajnovitošću. Nerijetko je pseudonim i puki marketinški trik koji služi da se lakše privuče pažnja medija i javnosti. Kad pažnja stigne, maska odmah pada. Kod Elene Ferante, međutim, nije tako.

ŠTA TREBA ZA ČUDO: Tajna Elene Ferante traje već četvrt stoljeća. Rukopis svog prvog romana Problematična ljubav ona je uputila izdavaču 1990. godine. Kad je roman iduće godine prihvaćen za objavljivanje (objavljen je 1992), ona je izdavaču uputila pismo u kome je izložila svoje Vjeruju koga se drži još i danas. Napisala je da knjiga može da bude objavljena jedino ako izdavač prihvati njene uslove. A uslovi su da ona ne želi da ičim učestvuje u promociji romana. „Sve što sam ja mogla da uradim“, rekla je, „jest da napišem roman i ne želim da participiram u bilo kakvim okruglim stolovima ili diskusijama, da se pojavljujem na književnim večerima, da poziram fotografima; ako mi se dodijeli neka književna nagrada, ja se neću pojaviti da je primim.“ Pristala je da pojedinim novinarima da intervju, ali isključivo pismenim putem. Iz tih intervjua, istraživači su zaključili da je vjerovatno udata i da ima dijete ili djecu.

Niko dosad nije javno objavio stvarni identitet spisateljice koja svoje knjige potpisuje imenom Elena Ferante. Imajući u vidu u kakvoj epohi živimo, to je zaista malo čudo. U već pomenutom pismu izdavaču, Elena Ferante je ustvrdila da su najbolje knjige same po sebi čudo i da im ne treba autorova persona. Ovakva tajnovitost pomogla je, naravno, inicijalnom interesu za njene knjige, no kad te knjige ne bi bile sjajne, sva fama o tajnovitosti bi bila uzaludna. A Elena Ferante je vrhunska romansijerka, možda i najbolji talijanski pisac nove generacije, one koja je na scenu stupila krajem prošlog i početkom ovog stoljeća. Njen dosadašnji opus može se podijeliti u dva toka. Prvi obuhvata pet romana objavljenih između 1992. i 2007. godine. Uz već pomenutu Problematičnu ljubav, tu su još Dani zaborava (2002), Fragmenti (2003), Izgubljena ćerka (2006) i Plaža noću (2007). Makar je i s njima postigla veliki uspjeh, pravu slavu Ferante stiče serijom romana objavljenih od 2011. do 2014. godine.

NAPULJSKI KVARTET: Ta četiri romana od kojih se prvi zove Moja genijalna prijateljica, a svi ostali u naslovu originala imaju indikaciju da je riječ o nastavku (Priča o novom imenu: Moja genijalna prijateljica 2, Oni koji odlaze i oni koji ostaju: Moja genijalna prijateljica 3, te Priča o izgubljenom djetetu: Moja genijalna prijateljica 4), po svoj prilici su autobiografski. Ovu sagu o odrastanju i sazrijevanju mnogi kritičari porede sa Knausgorovom Mojom borbom. Bio bi potreban čitav esej za ozbiljnu komparativnu analizu ove dvije gigantske autobiografske proze.

Naratorka Moje genijalne prijateljice zove se Elena, a priča prati njeno odrastanje i druženje sa najboljom prijateljicom Rafaelom. Mjesto radnje je Napulj. Dvije prijateljice upoznaju se u prvom razredu osnovne škole. Obe su iz siromašnih porodica. Elenin otac je portir u gradskoj vijećnici, a Rafaelin je obućar. U četiri knjige bogate i sugestivno napisane proze pratimo njihov odnos i cijeli socijalni kontekst u kome se on razvija. Osim dvije glavne junakinje, serija prati i cijeli niz sporednih likova. U jednom intervjuu, Elena Ferante kaže da je jedna od najtežih stvari za nju u ovako dugačkoj sagi bila obaveza da opiše, prati i diferencira toliki broj karaktera. Vremenski period koji „Napuljski kvartet“ pokriva je čak pola stoljeća dug. Riječ je, dakle, ne samo o bildungsromanu, nego i o efektnoj društvenoj fresci.

PREDLOG ZA PREVOD: Zanimljivo je da u Srbiji, kao i u ostatku zajedničkog srpskohrvatskog jezičkog područja, Elena Ferante uopšte nije prevođena mada je na književnoj sceni, rekosmo, prisutna već četvrt vijeka. Ako se njeno ime i prezime ukucaju u zajednički katalog javnih biblioteka u Srbiji, jedini rezultat koji ćemo dobiti jesu dva njena romana prevedena na mađarski, a koje u svom fundusu ima Gradska biblioteka u Subotici. Nema čak ni odlomaka njene proze objavljenih u ovdašnjim književnim časopisima. Prema nekim medijskim najavama, zagrebačka izdavačka kuća Profil objaviće u dogledno vrijeme Dane zaborava, drugi po redu roman Elene Ferante. U vrijeme uoči Sajma knjiga u Frankfurtu, tradicionalno najveće izdavačke pijace za kupovinu i prodaju autorskih prava, ovu kratku i nepretencioznu bilješku o Eleni Ferante vrijedi shvatiti i kao sugestiju ovdašnjim izdavačima da svoje kataloge obogate njenim naslovima. Radi se o plodnoj i umjetnički ostvarenoj autorki koja piše pitko i zavodljivo. Rečeno klišeiziranom žurnalističkom floskulom, Ferante je ljubimica i kritike i publike. U već navođenom pismu svom talijanskom izdavaču, ona pred kraj autoironično primjećuje kako je čula da su promocija i marketinške aktivnosti koje uključuju autora zapravo vrlo skupe, pa će tako njena tajnovitost izdavaču donijeti i uštedu. Slično važi i za njene izdavače u inostranstvu; u ovom slučaju znaju da neće morati da plaćaju avionske karte i hotelske smještaje. Šalu na stranu, mada je Elena Ferante – kako je Džejms Vud zapisao u „Njujorkeru“ – spisateljica naspram koje Tomas Pinčon djeluje kao neko gladan publiciteta, to je za njenu književnost manje važno. Važnije je da je ona za današnju talijansku književnost ono što je za talijanski klupski fudbal bio Napoli dok je u njemu igrao Dijego Armando Maradona.

PISCI U SENCI: B. Traven,…


…Tomas Pinčon,…


…Džerom Selindžer,…


…Elena Ferante

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

Evropska nagrada Novosadskom džez festivalu

Novosadski džez festival dobio je evropsko priznanje za muzičke festivale, jednoglasnom odlukom žirija

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

FAF: Prvi ovogodišnji festival u Beogradu koji izgleda kao festival

Festival autorskog filma se medijski dočekuje kako dolikuje velikom festivalu, a i selektovani filmovi odgovaraju njegovoj odrednici da prikazuje nagrađene filmove. Fest, Bitef, Bemus i Oktobarac nisu dostigli svoje odrednice

Kultura

19.novembar 2026. S.Ć.

Nova galerija SANU: Izložen izbor radova akademika dobijenih na poklon

SANU otvara prvi od tri nova prostora izložbom radova Zore Petrović, Ljubice Sokić, Predraga Peđe Milosavljevića, Stojana Ćelića, Mladena Srbinovića, Milice Stevanović, Save Halugina i Miodraga Tabačkog - izbor od 250 radova dobijenih akvizicijom

Pozorište

18.novembar 2026. Marina Milivojević Mađarev

Razgradnja malograđanskog uma

Kabuki, Ansambl Bele Pintara, Festival “Desiré Central Station”

Knjige

18.novembar 2026. Goran Stojanović

Politička anatomija jedne iščezle mogućnosti

Dejan Jović, Otpor intelektualaca, Akademska knjiga, Novi Sad, 2025.

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure