img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Radionica integracije

Umetnost kao spajanje

18. decembar 2013, 14:54 Sonja Ćirić
Copied

"Pet godina Radionica integracije svojim aktivnostima uporno doprinosi našoj zemlji na putu osvajanja dela civilizacijskih vrednosti i naslućivanju drugih, neosvojenih, tako neophodnih našem društvu", napisao je Miki Manojlović, osnivač ove kulturne institucije namenjene slepim, slabovidim i osobama sa drugom vrstom invaliditeta

Radionica integracije je jedina platforma u zemlji gde slepi, slabovidi i osobe sa drugom vrstom invaliditeta mogu da učestvuju i da prisustvuju kulturnim programima. U njoj zajedno stvaraju poznati umetnici i ljudi s invaliditetom. Radionica integracije je integracija i inkluzija kroz umetnost. Nalazi se u Beogradu, na zanimljivom, ali skrajnutom mestu – Bari Veneciji. Nedavno je obeležila pet godina postojanja.

Javnosti se predstavila pozorišnom predstavom Hodnici žuti, purpurni, plavi Sonje Vukićević, umetnice pokreta. Bila je to uzbudljiva i iskrena predstava započeta pričom o nosu kao čulu, koja je nekoliko meseci nadograđivana životnim iskustvima i poezijom učesnika, slabovidih ljudi, do scenskog prikaza. Druga predstava integracije bila je Čekajući Godoa, Semjuela Beketa, u adaptaciji i režiji Nebojše Dugalića, predstava koja je preispitivala načine na koje se možemo videti, gledati i prepoznati, i koja je pokazala koliko se ne prepoznajemo i ne vidimo, a mogli bismo. Predstava Čekajući Godoa je izvedena 2011. godine, i još je na repertoaru.

„Bio sam zatečen novim iskustvom, nisam znao kako bismo se razumeli, kako da objasnimo jedni druge jedni drugima“, rekao je za „Vreme“ Nebojša Dugalić. „A kada smo se upoznali, kao da se samo od sebe otvaralo, uspostavio se čudan nivo komunikacije pa ništa nismo morali da ponavljamo dva puta. Počev od mizanscena, koji je u tom radu jedan od najkomplikovanijih stvari – jer treba objasniti nekom ko ne vidi i nema nikakvog scenskog iskustva da se kreće po sceni sat i po – pa do koreografije. Rezultati tog rada su bili preradosni.“

Osim pozorišnih predstava, deo programa Radionice integracije su i književne večeri, susreti s umetnicima, kreativne radionice, koncerti. U subotu 21. decembra, na primer, održaće se koncert kamerne muzike: dela Baha, Paganinija, Mocarta i Šuberta izvodiće Edin Karamazov, renomirani evropski gitarista, flautistkinja Stana Krstajić i violinistkinja Dunja Kalamir. Ulaz na koncert je slobodan. Za kraj ove godine bio je planiran i koncert učesnika radionice za slepe i slabovide, ali projekat nije realizovan zato što nije bilo novca.

Ove godine se o Radionici pričalo povodom predstave Dok nas smrt ne razdvoji Mire Furlan u režiji Mikija Manojlovića, u kojoj, osim njega, glume i Anita Mančić, Jasna Đuričić i Jelena Gavrilović. Ova neinstitucionalna predstava se vidno izdvojila u ovogodišnjem prestoničkom pozorišnom repertoaru. Zasnovana je na potrebi Mire Furlan da napiše nešto o likovima koji su obeležili njen život, kako je jednom prilikom izjavila. „Dok nas smrt ne razdvoji je snažna drama suočavanja sa mnoštvom pocepanih iluzija, komad o neminovnosti prihvatanja teskoba življenja, sa punom svešću o bezgraničnosti patnji koje život ume da servira“, napisala je kritičarka „Politike“ Ana Tasić. Početkom novembra, ova predstava je gostovala u Zagrebu.

Radionicu integracije je inicirao i osnovao glumac Miki Manojlović. U intervjuu povodom zagrebačkog gostovanja za hrvatski „Novi list“ Miki Manojlović je ovako objasnio privatne razloge da osnuje Radionicu: „Sve što radimo kao pojedinci ima korene u porodici iz koje smo potekli. Uprkos činjenici da sam imao bezbrižno detinjstvo, moja je porodica bila pozorišna, a to znači da nam je ‘voda uvek bila do usta’. Jako sam cenio napore roditelja da se finansijski održe ‘iznad vode’, a rano sam prihvatio i maksimu da kad imaš – moraš to da podeliš s drugima. Trenutno sam u toj fazi da mogu ono što imam da delim. Srećan sam što u tome nisam sam.“ Pa ipak, prostor u kome živi i radi Radionica je iznajmljen, obnovljen je vlastitim sredstvima, a Radionica opstaje zahvaljujući nesebičnosti ljudi kojima je stalo do njenog opstanka, uz pomoć Ministarstva kulture, i povremeno nekih drugih institucija. Osim za predstavu Dok nas smrt ne rastavi, ulaz na sve druge programe je besplatan.

Kad je pre pet godina osnovana, jedan od ciljeva Radionice integracije bio je, kako je napisao Miki Manojlović u tekstu na sajtu ove ustanove, „da probudimo, uznemirimo, potaknemo na razmišljanje, sa željom i verom u jednaka prava svakog čoveka na potpuni život, u jednaka prava da se iskaže i ostvari… Pet godina Radionica integracije svojim aktivnostima uporno doprinosi našoj zemlji na putu osvajanja dela civilizacijskih vrednosti i naslućivanju drugih, neosvojenih, tako neophodnih našem društvu.“

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Glumački festival

30.avgust 2026. S. Ć.

Niš je dobio pravi filmski festival, a glumci su se opet vratili u taj grad

Otvoren je Niški filmski festival, sa glumačkim zvezdama domaćeg filma, publikom koja je kupila karte, uz radost Tanje Bošković, i uzvik „Od vode do slobode“

Festival u Nišu

29.avgust 2026. S. Ć.

Iako bez struje, Niški filmski festival počeće po planu

Niški filmski festival koji organizuju glumci, počeće večeras uz pomoć agregata, zato što im Elektrodistribucija nije dala struju. Otvaranje prate ekipe brojnih medija

Festival

29.avgust 2026. S. Ć.

Festival u Herceg Novom završen kako je i počeo: sa Draganom Mićanovićem i Srbijom

Na zatvaranju Filmskog festivala u Herceg Novom ipak se čulo ono zbog čega su organizatori Demokratske Crne Gore onemogućili Draganu Mićanoviću da ga otvori

Slučaj Generalštab

28.avgust 2026. S. Ć.

Estela Radonjić Živkov: Potrebno je da budem uhapšena kako ne bih svedočila protiv Selakovića

Svedok u procesu Generalštab protiv ministra Selakovića, Estela Radonjić Živkov i njeni advokati, ocenjuju da je postupak protiv nje pokušaj uklanjanja smetnje koja stoji pred već unapred dogovoreno oslobađanje Selakovića

Crna Gora

28.avgust 2026. Sonja Ćirić

Kako je politika potisnula film sa Festivala u Herceg Novom

Na ovogodišnjem Filmskom festivalu u Herceg Novom kao da nije bilo filmova – govorilo se samo o novom dokazu uticaja srpske vlasti na Crnu Goru

Komentar
Vojska Republike Srpske

Pregled nedelje

Ratko Mladić i njegovi mladići

Dobar deo režima rehabilitira Mladića zbog rehabilitacije vlastitog ratnog i političkog puta. Pogani mit o junačkom generalu potreban im je kako bi predstavili čitav srpski narod kao njegove i svoje saučesnike

Filip Švarm

Komentar

Srpsko društvo nije podeljeno, nego neslobodno

Jednu „stranu“ sačinjavaju pripadnici režima, korumpirani policajci, kupljeni i ucenjeni kriminalci, te bogataši kojima je režim omogućio da se obogate, dok drugu stranu čine građani koji se okupljaju oko ideje slobode. Takva raspodela snaga ipak nije dovoljna da bi se srpsko društvo nazvalo podeljenim

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić i Siniša Mali

Komentar

„Vučićevih“ 6.000 dinara: Ako vam se gade, darujete ih studentima

Pod parolom „od njih mi ništa ne treba“, mnogi kažu da neće uzeti 6.000 dinara koje Vučić i Mali "daruju" narodu iz Akcionarskog fonda. Od takvog vida protesta je, međutim, slaba vajda

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1860
Poslednje izdanje

Dosije “Vremena”: Deliblatska peščara

Gospodar vatre i njegove sluge Pretplati se
Pred prvi septembar: Osnovno obrazovanje u Srbiji

Ako vam je to u redu, onda ništa

Kultura sećanja: 26 godina od ubistva bivšeg predsednika Predsedništva Srbije

Patika Ivana Stambolića

Srbija i Izrael

Mojsije je Mojsije, a biznis je biznis

Pola veka od smrti Mao Cedunga (1)

Otac, Sin i Sveti duh

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure