img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Radionica integracije

Umetnost kao spajanje

18. decembar 2013, 14:54 Sonja Ćirić
Copied

"Pet godina Radionica integracije svojim aktivnostima uporno doprinosi našoj zemlji na putu osvajanja dela civilizacijskih vrednosti i naslućivanju drugih, neosvojenih, tako neophodnih našem društvu", napisao je Miki Manojlović, osnivač ove kulturne institucije namenjene slepim, slabovidim i osobama sa drugom vrstom invaliditeta

Radionica integracije je jedina platforma u zemlji gde slepi, slabovidi i osobe sa drugom vrstom invaliditeta mogu da učestvuju i da prisustvuju kulturnim programima. U njoj zajedno stvaraju poznati umetnici i ljudi s invaliditetom. Radionica integracije je integracija i inkluzija kroz umetnost. Nalazi se u Beogradu, na zanimljivom, ali skrajnutom mestu – Bari Veneciji. Nedavno je obeležila pet godina postojanja.

Javnosti se predstavila pozorišnom predstavom Hodnici žuti, purpurni, plavi Sonje Vukićević, umetnice pokreta. Bila je to uzbudljiva i iskrena predstava započeta pričom o nosu kao čulu, koja je nekoliko meseci nadograđivana životnim iskustvima i poezijom učesnika, slabovidih ljudi, do scenskog prikaza. Druga predstava integracije bila je Čekajući Godoa, Semjuela Beketa, u adaptaciji i režiji Nebojše Dugalića, predstava koja je preispitivala načine na koje se možemo videti, gledati i prepoznati, i koja je pokazala koliko se ne prepoznajemo i ne vidimo, a mogli bismo. Predstava Čekajući Godoa je izvedena 2011. godine, i još je na repertoaru.

„Bio sam zatečen novim iskustvom, nisam znao kako bismo se razumeli, kako da objasnimo jedni druge jedni drugima“, rekao je za „Vreme“ Nebojša Dugalić. „A kada smo se upoznali, kao da se samo od sebe otvaralo, uspostavio se čudan nivo komunikacije pa ništa nismo morali da ponavljamo dva puta. Počev od mizanscena, koji je u tom radu jedan od najkomplikovanijih stvari – jer treba objasniti nekom ko ne vidi i nema nikakvog scenskog iskustva da se kreće po sceni sat i po – pa do koreografije. Rezultati tog rada su bili preradosni.“

Osim pozorišnih predstava, deo programa Radionice integracije su i književne večeri, susreti s umetnicima, kreativne radionice, koncerti. U subotu 21. decembra, na primer, održaće se koncert kamerne muzike: dela Baha, Paganinija, Mocarta i Šuberta izvodiće Edin Karamazov, renomirani evropski gitarista, flautistkinja Stana Krstajić i violinistkinja Dunja Kalamir. Ulaz na koncert je slobodan. Za kraj ove godine bio je planiran i koncert učesnika radionice za slepe i slabovide, ali projekat nije realizovan zato što nije bilo novca.

Ove godine se o Radionici pričalo povodom predstave Dok nas smrt ne razdvoji Mire Furlan u režiji Mikija Manojlovića, u kojoj, osim njega, glume i Anita Mančić, Jasna Đuričić i Jelena Gavrilović. Ova neinstitucionalna predstava se vidno izdvojila u ovogodišnjem prestoničkom pozorišnom repertoaru. Zasnovana je na potrebi Mire Furlan da napiše nešto o likovima koji su obeležili njen život, kako je jednom prilikom izjavila. „Dok nas smrt ne razdvoji je snažna drama suočavanja sa mnoštvom pocepanih iluzija, komad o neminovnosti prihvatanja teskoba življenja, sa punom svešću o bezgraničnosti patnji koje život ume da servira“, napisala je kritičarka „Politike“ Ana Tasić. Početkom novembra, ova predstava je gostovala u Zagrebu.

Radionicu integracije je inicirao i osnovao glumac Miki Manojlović. U intervjuu povodom zagrebačkog gostovanja za hrvatski „Novi list“ Miki Manojlović je ovako objasnio privatne razloge da osnuje Radionicu: „Sve što radimo kao pojedinci ima korene u porodici iz koje smo potekli. Uprkos činjenici da sam imao bezbrižno detinjstvo, moja je porodica bila pozorišna, a to znači da nam je ‘voda uvek bila do usta’. Jako sam cenio napore roditelja da se finansijski održe ‘iznad vode’, a rano sam prihvatio i maksimu da kad imaš – moraš to da podeliš s drugima. Trenutno sam u toj fazi da mogu ono što imam da delim. Srećan sam što u tome nisam sam.“ Pa ipak, prostor u kome živi i radi Radionica je iznajmljen, obnovljen je vlastitim sredstvima, a Radionica opstaje zahvaljujući nesebičnosti ljudi kojima je stalo do njenog opstanka, uz pomoć Ministarstva kulture, i povremeno nekih drugih institucija. Osim za predstavu Dok nas smrt ne rastavi, ulaz na sve druge programe je besplatan.

Kad je pre pet godina osnovana, jedan od ciljeva Radionice integracije bio je, kako je napisao Miki Manojlović u tekstu na sajtu ove ustanove, „da probudimo, uznemirimo, potaknemo na razmišljanje, sa željom i verom u jednaka prava svakog čoveka na potpuni život, u jednaka prava da se iskaže i ostvari… Pet godina Radionica integracije svojim aktivnostima uporno doprinosi našoj zemlji na putu osvajanja dela civilizacijskih vrednosti i naslućivanju drugih, neosvojenih, tako neophodnih našem društvu.“

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Berlinare

25.januar 2026. S. Ć.

Festival u Berlinu: Iz Srbije „Imaginarni brojevi“ i dve koprodukcije

„Imaginarni brojevi“ je prvi kratki igrani film koji će se iz Srbije takmičiti u Berlinu nakon osam godina. Na Berlinaru će biti i dva filma u kojima je Srbija koproducent

Kultura sećanja

25.januar 2026. S. Ć.

Kome smetaju spomenici Pekiću i Narodnim herojima

Ovog vikenda u Beogradu oskrnavljena su dva spomenika: Borislavu Pekiću na Cvetnom trgu i Narodnim herojima na Kalemegdanu. Obesna mladež, desničari, ili vlast – ko je kriv

Država i film

25.januar 2026. Sonja Ćirić

Da li će reditelji i producenti doći na panel Filmskog centra i NAFFIT-a

Filmski centar Srbije pozvao je reditelje i producente na panel koji na Zlatiboru organizuje sa NAFFIT-om, Nacionalnim festivalom filma i televizije za "lojalne i podobne", koji je, kao i cela filmska branša, prošlog septembra bojkotovao

Ministar kulture

23.januar 2026. Sonja Ćirić

Zaposleni Republičkog zavoda: Ministar Selaković nam preti zbog Generalštaba

Izjavu ministra Selakovića da „ovu bandu treba rasturiti“ zaposleni u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture doživeli su kao ličnu pretnju, a lako im je da dokažu da su sve njegove optužbe neistinite

Ljudi u bioskopskoj sali

Fest

22.januar 2026. B. B.

Bivši članovi Odbora Festa: Smenjeni smo bez obrazloženja

Bivši članovi Odbora Festa o smeni su saznali iz medijskog istupa sekretarke za kulturu, i sumnjaju da će bez profesionalne strategije i analize dosadašnjih grešaka biti moguć dalji razvoj te manifestacije

Komentar
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović u džemperu ispod koga se vidi plava košulja

Pregled nedelje

Ljudi koji bi da započnu rat u Srbiji

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Filip Švarm
Blokada Filozofskog fakultta u Novom Sadu

Komentar

Šta bi naprednjaci dali da su Jelena Kleut

Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1829
Poslednje izdanje

Ova situacija

Opomene i pouke Vlade Zorana Đinđića Pretplati se
Intervju: Ivan Vujačić, ekonomista, bivši ambasador u SAD, predsednik upravnog odbora Fondacije Zoran Đinđić

Žongliranje sa 18 loptica u Vladi

Naprednjački udar na pravosuđe

Lojalizacija sudstva i tužilaštva

Vučić kao četnik

Zapela mi kokarda za granu

Iran

Američke pretnje i domaće nezadovoljstvo

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure