img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Radionica integracije

Umetnost kao spajanje

18. decembar 2013, 14:54 Sonja Ćirić
Copied

"Pet godina Radionica integracije svojim aktivnostima uporno doprinosi našoj zemlji na putu osvajanja dela civilizacijskih vrednosti i naslućivanju drugih, neosvojenih, tako neophodnih našem društvu", napisao je Miki Manojlović, osnivač ove kulturne institucije namenjene slepim, slabovidim i osobama sa drugom vrstom invaliditeta

Radionica integracije je jedina platforma u zemlji gde slepi, slabovidi i osobe sa drugom vrstom invaliditeta mogu da učestvuju i da prisustvuju kulturnim programima. U njoj zajedno stvaraju poznati umetnici i ljudi s invaliditetom. Radionica integracije je integracija i inkluzija kroz umetnost. Nalazi se u Beogradu, na zanimljivom, ali skrajnutom mestu – Bari Veneciji. Nedavno je obeležila pet godina postojanja.

Javnosti se predstavila pozorišnom predstavom Hodnici žuti, purpurni, plavi Sonje Vukićević, umetnice pokreta. Bila je to uzbudljiva i iskrena predstava započeta pričom o nosu kao čulu, koja je nekoliko meseci nadograđivana životnim iskustvima i poezijom učesnika, slabovidih ljudi, do scenskog prikaza. Druga predstava integracije bila je Čekajući Godoa, Semjuela Beketa, u adaptaciji i režiji Nebojše Dugalića, predstava koja je preispitivala načine na koje se možemo videti, gledati i prepoznati, i koja je pokazala koliko se ne prepoznajemo i ne vidimo, a mogli bismo. Predstava Čekajući Godoa je izvedena 2011. godine, i još je na repertoaru.

„Bio sam zatečen novim iskustvom, nisam znao kako bismo se razumeli, kako da objasnimo jedni druge jedni drugima“, rekao je za „Vreme“ Nebojša Dugalić. „A kada smo se upoznali, kao da se samo od sebe otvaralo, uspostavio se čudan nivo komunikacije pa ništa nismo morali da ponavljamo dva puta. Počev od mizanscena, koji je u tom radu jedan od najkomplikovanijih stvari – jer treba objasniti nekom ko ne vidi i nema nikakvog scenskog iskustva da se kreće po sceni sat i po – pa do koreografije. Rezultati tog rada su bili preradosni.“

Osim pozorišnih predstava, deo programa Radionice integracije su i književne večeri, susreti s umetnicima, kreativne radionice, koncerti. U subotu 21. decembra, na primer, održaće se koncert kamerne muzike: dela Baha, Paganinija, Mocarta i Šuberta izvodiće Edin Karamazov, renomirani evropski gitarista, flautistkinja Stana Krstajić i violinistkinja Dunja Kalamir. Ulaz na koncert je slobodan. Za kraj ove godine bio je planiran i koncert učesnika radionice za slepe i slabovide, ali projekat nije realizovan zato što nije bilo novca.

Ove godine se o Radionici pričalo povodom predstave Dok nas smrt ne razdvoji Mire Furlan u režiji Mikija Manojlovića, u kojoj, osim njega, glume i Anita Mančić, Jasna Đuričić i Jelena Gavrilović. Ova neinstitucionalna predstava se vidno izdvojila u ovogodišnjem prestoničkom pozorišnom repertoaru. Zasnovana je na potrebi Mire Furlan da napiše nešto o likovima koji su obeležili njen život, kako je jednom prilikom izjavila. „Dok nas smrt ne razdvoji je snažna drama suočavanja sa mnoštvom pocepanih iluzija, komad o neminovnosti prihvatanja teskoba življenja, sa punom svešću o bezgraničnosti patnji koje život ume da servira“, napisala je kritičarka „Politike“ Ana Tasić. Početkom novembra, ova predstava je gostovala u Zagrebu.

Radionicu integracije je inicirao i osnovao glumac Miki Manojlović. U intervjuu povodom zagrebačkog gostovanja za hrvatski „Novi list“ Miki Manojlović je ovako objasnio privatne razloge da osnuje Radionicu: „Sve što radimo kao pojedinci ima korene u porodici iz koje smo potekli. Uprkos činjenici da sam imao bezbrižno detinjstvo, moja je porodica bila pozorišna, a to znači da nam je ‘voda uvek bila do usta’. Jako sam cenio napore roditelja da se finansijski održe ‘iznad vode’, a rano sam prihvatio i maksimu da kad imaš – moraš to da podeliš s drugima. Trenutno sam u toj fazi da mogu ono što imam da delim. Srećan sam što u tome nisam sam.“ Pa ipak, prostor u kome živi i radi Radionica je iznajmljen, obnovljen je vlastitim sredstvima, a Radionica opstaje zahvaljujući nesebičnosti ljudi kojima je stalo do njenog opstanka, uz pomoć Ministarstva kulture, i povremeno nekih drugih institucija. Osim za predstavu Dok nas smrt ne rastavi, ulaz na sve druge programe je besplatan.

Kad je pre pet godina osnovana, jedan od ciljeva Radionice integracije bio je, kako je napisao Miki Manojlović u tekstu na sajtu ove ustanove, „da probudimo, uznemirimo, potaknemo na razmišljanje, sa željom i verom u jednaka prava svakog čoveka na potpuni život, u jednaka prava da se iskaže i ostvari… Pet godina Radionica integracije svojim aktivnostima uporno doprinosi našoj zemlji na putu osvajanja dela civilizacijskih vrednosti i naslućivanju drugih, neosvojenih, tako neophodnih našem društvu.“

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Inicijativa

22.novembar 2025. Sonja Ćirić

Aleksandar Jovanović Ćuta: Generalštab bi mogao da nas ujedini

Mislim da je Generalštab nešto što bi trebalo da nas ujedini, jer to je posao za sve - kaže Ćuta povodom inicijative da se sudbina ovog kulturnog dobra odluči referendumom

Festival

22.novembar 2025. S. Ć.

Reflektor festival: Da li je Dejtonski sporazum doneo mir

Reflektor je regionalni festival društveno angažovanog pozorišnog izraza, , prestavlja pet predstava o temama rata i mira, odgovarajući na pitanje da li nam je Dejtonski sporazum doneo mir

Narodno pozorište

22.novembar 2025. Sonja Ćirić

Kako Dan Narodnog pozorišta obeležavaju umetnici, a kako njegova uprava

Ovogodišnji Dan Narodnog pozorišta se obeležava kao ni jedan prethodni, bez umetnika na sceni i publike u gledalištu - kažu umetnici. Pa šta – kaže Uprava njihovog pozorišta. Skupština svih Srba u rasejanju im poručuje: sa kulturom izlazimo pred istoriju

Leks specijalis

21.novembar 2025. Sonja Ćirić

Konzervatori Srbije odbijaju da izbrišu Generalštab iz registra kulturnih dobara

Zaposleni u Republičkom i Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture odbijaju da se povinuju zahtevima leks specijalisa i izbrišu kompleks Generalštaba iz Centralnog registra nepokretnih kulturnih dobara Republike Srbije, iako im se preti otkazima. Osim baštine brane i integritet svojih institucija i svoju struku

Leks specijalis

20.novembar 2025. Sonja Ćirić

Poslanik Jovanov traži da se leks specijalis proširi do Slavije

SNS traži da se područje obuhvaćeno leks specijalisom proširi do Slavije i da se status kulturnog dobra ukine sa još 15 objekata među kojima su Amam kneza Miloša, Vaznesenjska crkva, Jugoslovensko dramsko pozorište, Studentski kulturni centar, Vlada RS...

Komentar
Zamagljeni portret Aleksandra Vučića pred grbom Srbije

Pregled nedelje

Ćaciji protiv Vučića

Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte

Filip Švarm

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1820
Poslednje izdanje

Dosije Ćacilend

Dijagnoza Vučićeve Srbije Pretplati se
Na mestu gde se lomi društvo

Šesnaest dana štrajka Dijane Hrke

Intervju: Dejan Bursać

Važnija je otvorenost studentskog pokreta od lidera koji mogu da pregovaraju

Energetika

Veliki naftni post

Portret savremenika: Ketrin Konoli

Biografija upornosti i doslednosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure