

Preporuka
Razgovori pod Pekićevom lipom
Zasnovano na stotinama sati razgovora sa savremenicima, „Smrt slobodi“ je možda najpotpunije biografsko delo o velikom Borislavu Pekiću




Izložba „Ukradena istorija“ otvorena u beogradskom Centru Helenskog fonda za kulturu (2. jul–30. septembar) je informacija, ali i skretanje pažnje javnosti na pljačku i nezakonitu trgovinu antikvitetima. Izložene kopije arheoloških iskopina koje su nakon dugogodišnjih sporova vraćene Grčkoj, ilustruju važnost rešavanja ovog problema.
Izložba priča o slučajevima pljačke arheoloških nalazišta, muzeja iz Bagdada, hramova Kambodže, iz Grčke, Kipra, Italije i Turske, čiji su antikviteti nezakonito prodati drugim zemljama. Cilj joj je da upozori da su antički predmeti na aukcijama velikih aukcijskih kuća sveta sigurno ukradeni i izneseni iz zemlje kojoj pripadaju. Za te krađe se ne zna, iako nisu ništa manje ni velike ni strašne od čuvenog premeštanja mermernih skulptura Partenona koje je preduzeo lord Elgin 1801. godine. Svi ti drevni predmeti, izmešteni iz svog prvobitnog okruženja, gube svoju istorijsku vrednost. Priču o njima upotpunjuju dokumentarni filmovi i interaktivne igrice.
Izložba „Ukradena istorija“ je već prikazana u Nikoziji, Atini, Trstu, Lisabonu, Dablinu i Briselu, a njena odredišta posle Beograda su Bukurešt, Sofija, Tirana, Frankfurt, Aleksandrija i Vašington. Otvaranje izložbe „Ukradena istorija“ bilo je i zvanično otvaranje Centra u Beogradu, kome su prisustvovali predsednici Grčke i Srbije, Karlos Papuljas i Boris Tadić.


Zasnovano na stotinama sati razgovora sa savremenicima, „Smrt slobodi“ je možda najpotpunije biografsko delo o velikom Borislavu Pekiću


Sa malim zakašnjenjem, a bez objašnjenja zašto, objavljena je selekcija ovogodišnjeg Bitefa. Biće sedam predstava, o kojima je uprava festivala javnost obavestila pismeno


U Subotici SNS je prekrio Mlin Smolenski, kulturni spomenik i mesto stradanja, banerom „Srbija pobeđuje“ bez dozvole Zavoda za zaštitu spomenika kulture


Čuo sam da je Disney strašno blizu tome da kompletan igrani film napravi bez ljudskog dodira. Scenaristi su se probali braniti, bili su dugo u štrajku. Pravilo koje su uspeli dobiti je da veštačka inteligencija može napisati scenario, ali da onda mora ići nekom živom scenaristi koji ima pravo to doraditi i sebe potpisati. Bojim se da će doći do ogromne manipulacije, jer će naći klince koji će to potpisati


Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve