

Narodno pozorište
Zašto je Narodno pozorište odložilo studentski festival
Narodno pozorište je zakazalo Festival studentskih predstava završnih godina pa ga odložilo, zbog usaglašavanja repertoara. Iz razgovora sa učesnicima, nameće se drugi razlog




Izložba „Ukradena istorija“ otvorena u beogradskom Centru Helenskog fonda za kulturu (2. jul–30. septembar) je informacija, ali i skretanje pažnje javnosti na pljačku i nezakonitu trgovinu antikvitetima. Izložene kopije arheoloških iskopina koje su nakon dugogodišnjih sporova vraćene Grčkoj, ilustruju važnost rešavanja ovog problema.
Izložba priča o slučajevima pljačke arheoloških nalazišta, muzeja iz Bagdada, hramova Kambodže, iz Grčke, Kipra, Italije i Turske, čiji su antikviteti nezakonito prodati drugim zemljama. Cilj joj je da upozori da su antički predmeti na aukcijama velikih aukcijskih kuća sveta sigurno ukradeni i izneseni iz zemlje kojoj pripadaju. Za te krađe se ne zna, iako nisu ništa manje ni velike ni strašne od čuvenog premeštanja mermernih skulptura Partenona koje je preduzeo lord Elgin 1801. godine. Svi ti drevni predmeti, izmešteni iz svog prvobitnog okruženja, gube svoju istorijsku vrednost. Priču o njima upotpunjuju dokumentarni filmovi i interaktivne igrice.
Izložba „Ukradena istorija“ je već prikazana u Nikoziji, Atini, Trstu, Lisabonu, Dablinu i Briselu, a njena odredišta posle Beograda su Bukurešt, Sofija, Tirana, Frankfurt, Aleksandrija i Vašington. Otvaranje izložbe „Ukradena istorija“ bilo je i zvanično otvaranje Centra u Beogradu, kome su prisustvovali predsednici Grčke i Srbije, Karlos Papuljas i Boris Tadić.


Narodno pozorište je zakazalo Festival studentskih predstava završnih godina pa ga odložilo, zbog usaglašavanja repertoara. Iz razgovora sa učesnicima, nameće se drugi razlog


Da je za stvaranje scenskog spektakla ponekad dovoljno imati vrhunske igrače i obrazovanog, promišljenog koreografa, poručuju „Snovi“, nova plesna predstava u Madlenianumu


Hrvatska književnica i novinarka Slavenka Drakulić preminula je u 77. godini. Drakulić je bila jedna od najprevođenijih hrvatskih književnica, rođena je u Rijeci 4. jula 1949. i živela u Zagrebu i Stokholmu. Karijeru je počela kao novinarka, nakon završenih studija komparativne književnosti i sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Pisala je za "Start", zagrebački nedeljnik "Danas" i NIN i bila jedna od novinarki koje su uvele feminističke teme u javnu raspravu. Tim povodom, podsećamo se njenog intervjua koji je ona dala za "Vreme" prošle godine


U kojem smeru će otići mladi i AI, odluči će njih dvoje, bez nas - kaže Darko Macan, autor knjige „Sutra“ u kojoj iz budućnosti priča o sadašnjosti


Premijera filma „Na točkovima zaboravljenih snova“ na Festivalu u Šangaju, i učešće sedam filmova na Festivalu u Puli, veliki su uspesi domaćeg filma. Pitanje je da li ih Filmski centar Srbije s pravom prisvaja
Intervju: Radovan Lazić, tužilac
Kako je kontaminiran slučaj Veselina Milića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve