

Kultura
Srpski film „Ratno podne“ na festivalu angažovanog filma u Madridu
Antiratni animirani film Rastka Šejića „Ratno podne“ uvršten je u program 10. Međunarodnog festivala filma demokratskog sećanja FESCIMED u Madridu


Izložba „Ukradena istorija“ otvorena u beogradskom Centru Helenskog fonda za kulturu (2. jul–30. septembar) je informacija, ali i skretanje pažnje javnosti na pljačku i nezakonitu trgovinu antikvitetima. Izložene kopije arheoloških iskopina koje su nakon dugogodišnjih sporova vraćene Grčkoj, ilustruju važnost rešavanja ovog problema.
Izložba priča o slučajevima pljačke arheoloških nalazišta, muzeja iz Bagdada, hramova Kambodže, iz Grčke, Kipra, Italije i Turske, čiji su antikviteti nezakonito prodati drugim zemljama. Cilj joj je da upozori da su antički predmeti na aukcijama velikih aukcijskih kuća sveta sigurno ukradeni i izneseni iz zemlje kojoj pripadaju. Za te krađe se ne zna, iako nisu ništa manje ni velike ni strašne od čuvenog premeštanja mermernih skulptura Partenona koje je preduzeo lord Elgin 1801. godine. Svi ti drevni predmeti, izmešteni iz svog prvobitnog okruženja, gube svoju istorijsku vrednost. Priču o njima upotpunjuju dokumentarni filmovi i interaktivne igrice.
Izložba „Ukradena istorija“ je već prikazana u Nikoziji, Atini, Trstu, Lisabonu, Dablinu i Briselu, a njena odredišta posle Beograda su Bukurešt, Sofija, Tirana, Frankfurt, Aleksandrija i Vašington. Otvaranje izložbe „Ukradena istorija“ bilo je i zvanično otvaranje Centra u Beogradu, kome su prisustvovali predsednici Grčke i Srbije, Karlos Papuljas i Boris Tadić.


Antiratni animirani film Rastka Šejića „Ratno podne“ uvršten je u program 10. Međunarodnog festivala filma demokratskog sećanja FESCIMED u Madridu


Časopis „Polja“ objavljuje knjige En Kason već više od decenije, a priprema i novu. Zbog Nobelove nagrade, sad obnavlja izdanja dve knjige. U knjižarama trenutno nema ni jedne


Komisija za dodelu Nobelove nagrade obrazložila je da je En Karson dobila nagradu „zbog svog smelog i inovativnog opusa koji je, kroz razigran dijalog sa klasičnom tradicijom, stvorio nove forme za savremenu književnost“


“Ovo je muški svet. Pozicija žene je krhka, lomljiva, baš kao i nos žene koji je razbio gradonačelnik, polomljena vilica studentkinje u Novom Sadu. Kao telo žene kad je tema abortus ili natalitet, kao svaka situacija koja tretira ženu kao objekat”


Povodom ponovljenog izdanja: Mihael Bulgakov,
Život gospodina De Molijera, Bratstvo licemera,
Zepter Book World, Beograd, 2026, prevod Milan Čolić
Predizborna kampanja i političko nasilje
Stvarne žrtve i Vučićevo glumatanje Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve