

Film
Strane produkcije u Srbiji: Snima li se kao ranije
Dok Vučić poručuje da će u Beogradu uskoro biti lakše sresti holivudsku zvezdu nego komšiju, dostupni podaci pokazuju da je talas stranih produkcija u Srbiji poslednje dve godine znatno opao




Izložba „Ukradena istorija“ otvorena u beogradskom Centru Helenskog fonda za kulturu (2. jul–30. septembar) je informacija, ali i skretanje pažnje javnosti na pljačku i nezakonitu trgovinu antikvitetima. Izložene kopije arheoloških iskopina koje su nakon dugogodišnjih sporova vraćene Grčkoj, ilustruju važnost rešavanja ovog problema.
Izložba priča o slučajevima pljačke arheoloških nalazišta, muzeja iz Bagdada, hramova Kambodže, iz Grčke, Kipra, Italije i Turske, čiji su antikviteti nezakonito prodati drugim zemljama. Cilj joj je da upozori da su antički predmeti na aukcijama velikih aukcijskih kuća sveta sigurno ukradeni i izneseni iz zemlje kojoj pripadaju. Za te krađe se ne zna, iako nisu ništa manje ni velike ni strašne od čuvenog premeštanja mermernih skulptura Partenona koje je preduzeo lord Elgin 1801. godine. Svi ti drevni predmeti, izmešteni iz svog prvobitnog okruženja, gube svoju istorijsku vrednost. Priču o njima upotpunjuju dokumentarni filmovi i interaktivne igrice.
Izložba „Ukradena istorija“ je već prikazana u Nikoziji, Atini, Trstu, Lisabonu, Dablinu i Briselu, a njena odredišta posle Beograda su Bukurešt, Sofija, Tirana, Frankfurt, Aleksandrija i Vašington. Otvaranje izložbe „Ukradena istorija“ bilo je i zvanično otvaranje Centra u Beogradu, kome su prisustvovali predsednici Grčke i Srbije, Karlos Papuljas i Boris Tadić.


Dok Vučić poručuje da će u Beogradu uskoro biti lakše sresti holivudsku zvezdu nego komšiju, dostupni podaci pokazuju da je talas stranih produkcija u Srbiji poslednje dve godine znatno opao






Jedne večeri su nemački avioni sravnili ulice Bredforda, ali je, začudo, kuća porodice Hokni ostala netaknuta. Pod stepenicama se skrivao i dečačić po imenu Dejvid, koji se naredne osamdeset četiri godine prema životu odnosio sa dubokom i neodoljivom radošću. U međuvremenu je postao karijatida umetnosti dvadesetog veka i verovatno poslednji vizuelni umetnik čiji će odlazak biti zabeležen širom sveta


Vicko Krstulović, Neretva i Sutjeska; memoari 1942–1943; Most Art Jugoslavija, Zemun, 2026.
Intervju: Radovan Lazić, tužilac
Kako je kontaminiran slućaj Veselina Milića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve