
Otpor cenzuri
Počinje Ne:Bitef sa predstavama koje je odbio Odbor Bitefa
Sve ono što nije moglo da se vidi na 59. Bitefu, biće prikazano na Ne:Bitefu kao znak nepristajanja na cenzuru i ostale vrste sputavanja slobode
Izložba „Ukradena istorija“ otvorena u beogradskom Centru Helenskog fonda za kulturu (2. jul–30. septembar) je informacija, ali i skretanje pažnje javnosti na pljačku i nezakonitu trgovinu antikvitetima. Izložene kopije arheoloških iskopina koje su nakon dugogodišnjih sporova vraćene Grčkoj, ilustruju važnost rešavanja ovog problema.
Izložba priča o slučajevima pljačke arheoloških nalazišta, muzeja iz Bagdada, hramova Kambodže, iz Grčke, Kipra, Italije i Turske, čiji su antikviteti nezakonito prodati drugim zemljama. Cilj joj je da upozori da su antički predmeti na aukcijama velikih aukcijskih kuća sveta sigurno ukradeni i izneseni iz zemlje kojoj pripadaju. Za te krađe se ne zna, iako nisu ništa manje ni velike ni strašne od čuvenog premeštanja mermernih skulptura Partenona koje je preduzeo lord Elgin 1801. godine. Svi ti drevni predmeti, izmešteni iz svog prvobitnog okruženja, gube svoju istorijsku vrednost. Priču o njima upotpunjuju dokumentarni filmovi i interaktivne igrice.
Izložba „Ukradena istorija“ je već prikazana u Nikoziji, Atini, Trstu, Lisabonu, Dablinu i Briselu, a njena odredišta posle Beograda su Bukurešt, Sofija, Tirana, Frankfurt, Aleksandrija i Vašington. Otvaranje izložbe „Ukradena istorija“ bilo je i zvanično otvaranje Centra u Beogradu, kome su prisustvovali predsednici Grčke i Srbije, Karlos Papuljas i Boris Tadić.

Sve ono što nije moglo da se vidi na 59. Bitefu, biće prikazano na Ne:Bitefu kao znak nepristajanja na cenzuru i ostale vrste sputavanja slobode
„Ovo je nov festival, i nema nikakve veze sa Festom, niti je njegova zamena“, kaže Igor Stanković, jedan od inicijatora Beogradskog filmskog festivala koji će od 30. januara do 6. februara prikazati najnovije meinstrim naslove

Debi album Peti Smit jedan je od temelja savremenog rokenrol izraza. Poseban doprinos Peti Smit rok muzici počinje već sa načinom na koji je zavrtala reči, razvlačila ih, uživala u njima i istovremeno im menjala smisao kroz izgovor, uz nezaboravno strasno podvriskivanje prepuklim glasom, kao da se svađa sa samim rečima dok ih izgovara, raspravljajući se sa celim svetom

Dražen Lalić, Dvije kuće iznad mora; TIM press, Zagreb 2025.

Kako je ovde tako zeleno?, režija Nikola Ležaić, igraju Filip Đurić i Izudin Bajrović
Odlazak najboljeg evropskog trenera
Ništa nije crno-belo osim “Partizana” i Željka Obradovića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve