
Otpor cenzuri
Počinje Ne:Bitef sa predstavama koje je odbio Odbor Bitefa
Sve ono što nije moglo da se vidi na 59. Bitefu, biće prikazano na Ne:Bitefu kao znak nepristajanja na cenzuru i ostale vrste sputavanja slobode

Sutra počinju Dani savremenog plesa, festival koji je nastao iz želje da se i u Bosni i Hercegovini razvije ova umetnost, a uz pomoć kolega iz Beograda
Festival Dani savremenog plesa u Sarajevu je rezultat pozitivne prakse. Konkretno, u pitanju je saradnja Instituta za umetničku igru iz Beograda, i udruženja „Živimo balet“ iz Sarajeva započeta prošle godine, iz koje je nastao pomenuti festival.
Sutra će biti svečano otvoreno njegovo ovogodišnje izdanje na sceni Sarajevskog ratnog teatra 18. juna predstavom „Darija“ francuske umetnice Sophie Bosquet, koju je i beogradska publika imala prilike da vidi u okviru ovogodišnjeg Festivala Sola.
Festival je nastao iz udruženja „Živimo balet“ koji je pre pet godina u Sarajevu pokrenula Nataša Hajdarević i okupila partnere iz regiona i Evrope. A sve to, kako kaže za „Vreme“, u „želji da u Bosni i Hercegovini podstakne savremeni ples, zato što gotovo da ga i nema“. Organizovano je nekoliko rezidencijalnih programa tokom kojih je nastalo nekoliko projekata.
A onda se ispostavilo da je „istovremeno bilo potrebno edukovati i publiku, koja nije imala kontakt sa savremenim plesom“, kaže Nataša Hajdarević, pa je tako, u razgovorima sa Aleksandrom Ilićem profesorom Instituta za umetničku igru iz Beograda, došlo i do ideje o osnivanju festivala.
„Predstave su besplatne, namerno, kako bi došlo što više ljudi i upoznalo se sa savremeninim plesom“, kaže Nataša Hajdarević.
Koreograf Aleksandar Ilić i profesor Instituta kaže za „Vreme“ da „kako je osnovna delatnost Instituta za umetničku igru iz Beograda – edukacija, prirodno je bilo da dođe do saradnje u pomoći oko saveta, stručnog kadriranja i pomoći oko uspostavljanja Dana savremenog plesa s ciljem ne samo promocije savremene igre, već i stvaranja nove publike odnosno edukcije iste.“

Objašnjava da Institut kao koorganizator „predlaže projekte iz Srbije i regiona, i ustupa svoje profesore i saradnike za edukacione programe“, i navodi da iz Beograda ove godine dolazi solo predstava Dušice Pejić „Kinetički crteži“ i „Na koncu“ koreografkinje Mine Ćirić.
Naslov festivala „Ujedinjeni kroz ples“ sugeriše, kaže Hajdarević, da je umetnička igra univerzalni jezik svih ljudi, i da ne predstavlja prepreku u razumevanju.
Aleksandar Ilić kaže da se „na taj način biraju aktuelne predstave umetnika iz regiona i sveta, ne zapostavljajući produkciju BiH, podjednako i u instituciji poput baleta Narodnog pozorišta u Sarajevu, i na nezavisnoj plesnoj sceni koja se u ovoj zemlji tek stvara“. Primer pomenute zastupljenosti institucije i nezavisne scene su baleti „Bolero“ i Karmen“ Baleta Narodnog pozorišta iz Sarajeva i presna predstava o femicidu „Žena“ mlade umetnice Sare Đurić iz Bosne Hercegovine.
Iz Crne Gore i Severne Makedonije dolaze Natalija Trifunović i Bisera Dimčeva sa plenom predstavom „Jezgr(o)“.
Dani savremenog plesa traju do 22. juna.

Sve ono što nije moglo da se vidi na 59. Bitefu, biće prikazano na Ne:Bitefu kao znak nepristajanja na cenzuru i ostale vrste sputavanja slobode
„Ovo je nov festival, i nema nikakve veze sa Festom, niti je njegova zamena“, kaže Igor Stanković, jedan od inicijatora Beogradskog filmskog festivala koji će od 30. januara do 6. februara prikazati najnovije meinstrim naslove

Debi album Peti Smit jedan je od temelja savremenog rokenrol izraza. Poseban doprinos Peti Smit rok muzici počinje već sa načinom na koji je zavrtala reči, razvlačila ih, uživala u njima i istovremeno im menjala smisao kroz izgovor, uz nezaboravno strasno podvriskivanje prepuklim glasom, kao da se svađa sa samim rečima dok ih izgovara, raspravljajući se sa celim svetom

Dražen Lalić, Dvije kuće iznad mora; TIM press, Zagreb 2025.

Kako je ovde tako zeleno?, režija Nikola Ležaić, igraju Filip Đurić i Izudin Bajrović
Odlazak najboljeg evropskog trenera
Ništa nije crno-belo osim “Partizana” i Željka Obradovića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve