img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Strip – Slejn

U zagrljaju Rogatog boga

23. decembar 2015, 15:44 Nikola Dragomirović
Copied

Domaćoj publici po prvi put se predstavlja jedan od najvažnijih stripova britanske produkcije, epopeja u kojoj se prepliću keltska mitologija i irske legende

Na levoj obali reke Bojne u Irskoj nalazi se gradić Slejn, koji je nastao još u drevnim vremenima. Ime je dobio po prvom kralju Irske Slejnu Mek Deli (Slaine mac Dela) koji je, po predanju, tu sahranjen, tačnije na uzvisini nedaleko od naselja koja nosi isto ime. Kralj Slejn je, po predanju, živeo pre tri i po hiljade godina, vladao je Irskom samo godinu dana, a njegova istorija je izgubljena u maglama keltskih legendi. Međutim, drevni kralj Slejn je poslužio čuvenom britanskom strip autoru Petu Milsu kao predložak za stvaranje jednog od nesvakidašnjih serijala britanske scene – Slejna. Mils već decenijama važi za jednu od ključnih ličnosti britanske strip scene, posebno od kada ju je sedamdesetih praktično revitalizovao zajedno sa Džonom Vagnerom. U prethodne četiri decenije Mils je bio autor ili koautor nekih od najpoznatijih naslova „2000AD“, najznačajnijeg britanskog strip magazina koji i dalje krasi kioske širom kraljevine. Tokom svog postojanja „2000AD“ je bio odskočna daska brojnim čuvenim autorima koji predstavljaju okosnicu „britanske invazije“ na američku strip scenu, poput Alana Mura, Nila Gejmena, Brajana Bolanda i Granta Morisona, aktuelnog urednika američkog „Heavy metala“. Mils je ostao u „2000AD“, uz povremene izlete ka frankofonim područjima i Americi. Kao autor stripa Charley’s war o užasima Prvog svetskog rata, ili naučnofantastične sage ABC Warriors, postaje scenarista stripova poznatih po svojevrsnoj mešavini satire, necenzurisane brutalne akcije, domišljate avanture i neizostavnog britanskog crnog humora. Milsu se mogu pripisati i neke od najuspešnijih epizoda ikoničnog Sudije Dreda, dok se raspon motiva u njegovim stripovima kreće od vampirskih saga, preko mitoloških priča, pa sve do SF-a poput American reaper.

SLEJN MEK ROT: Kao tvorac Slejna, Mils se oprobao u varvarskom fentezi ambijentu inspirisanom keltskom i irskom mitologijom. Serijal Slejn se prvi put pojavljuje u magazinu „2000AD“ broj 330 iz 1983. godine. U početku je serijal realizovan uz pomoć Milsove supruge Anđele Kinkejd koja je bila zadužena za crtež, da bi se nakon nje uključivali i Glen Fabri, Masimo Belardineli i Majk Mekmahon. Ličnost glavnog junaka po kome serija nosi ime je nastala po uzoru na pomenutog prvog kralja Irske Slejna Mek Dele, s tim što mu je u stripu patronim promenjen u Mek Rot. Često se navodi da je Slejn inspirisan Konanom Roberta Hauarda, što je u velikoj meri pogrešno. Povezuju ih samo ambijent u kome se kreću, kao i obilno korišćenje mitologije. Ali, tamo gde je Konan neubedljiv, Slejn ostvaruje svoj najveći uspeh. Delo Peta Milsa obiluje keltskim i irskim mitološkim referencama koje, paradoksalno, u velikoj meri približavaju ovaj strip klasičnoj hronologiji i istoriji Irske, a ne distanciraju se od njih. Dok se Konan udaljava od nas mistifikujući legende, Slejn nam se približava u formi keltske i irske protoistorije.

Osnovni zaplet u serijalu prati lutalicu Slejna Mek Rota u pratnji patuljka Uka, i njegov put od otpadnika iz plemena pa do kralja svih plemena Tuata De Danan iz mitske zemlje Tir Na Nog. Mils postavlja na pozornicu i rasu Fomorjana vođenih zlim pandanima Druida – Drunima, na čelu sa Gospodarem Volšebnim Svlak Fegom, starom inkarnacijom Rogatog boga – i stavlja ih nasuprot Slejna i njegovih plemena. Ovaj epski sukob doživljava kulminaciju upravo u priči Slejn – Rogati bog, koju je novosadski Komiko nedavno objavio i kojom se domaća publika zapravo po prvi put upoznaje sa ovim serijalom. Rogati bog je prekretnica u serijalu o Slejnu Mek Rotu, pošto je upravo od ove priče, koja je izlazila u magazinu „2000AD“ od maja 1989. pa sve do septembra 1990, popularnost Slejna u Britaniji eksponencijalno porasla, a veliku zaslugu za to je imao i Sajmon Bizli čiji crtež krasi ovu priču.

SAJMON BIZLI: Bizli je jedinstven autor u svetu stripa, u potpunosti samouk crtač sa karakterističnim stilom i izražajem. Gradeći karijeru na omotima albuma i majicama hevi metal bendova, konačno je 1987. godine pristupio „2000AD“ gde počinje njegova karijera crtača stripova. Nakon ABC Warriorsa, Slejn je njegov drugi rad za ovaj magazin, da bi se kasnije angažovao i na već tada čuvenom Sudiji Dredu. Istovremeno počinje i da stvara za američko tržište, gde mu je najprepoznatljiviji rad na DC-jevom serijalu Lobo. Njegov crtački odraz, najupečatljiviji upravo u Slejnu, karakterističan je po upotrebi mnoštva stilova, od akrilnih tehnika do mastila. Što se tiče crtačkih uzora, Bizli sâm navodi Bila Sjenkeviča i Ričarda Korbena, dok su mu slikarski uzori Salvador Dali i Gustav Klimt. U Rogatom bogu koristio je prevashodno akrilno slikarstvo, tamnih pastelnih tonova i oštrih linija, sa često bizarnim i prenaglašenim likovima. Senke i tonovi crteža u Rogatom bogu doprinose sumornoj, skoro gotičkoj atmosferi priče. Bitke nisu razrađene u teatralnom stilu američkih stripova, već su urađene u maniru ilustracija epova i legendi.

Priča Rogatog boga može se u potpunosti pratiti neovisno od ostatka serijala, pa se ova knjiga može posmatrati i kao zasebna celina. Svi aspekti pozadine likova su objašnjeni u toku radnje, pa nije potrebno nikakvo predznanje. Priča prati Slejna Mek Rota, sada već kralja svog plemena, u epskoj potrazi za moći Rogatog boga i darovima drevne boginje zemlje Danu, želeći da ujedini sva plemena u borbi protiv Fomorjana, Druna i poludelog Gospodara Volšebnog Svlak Fega.

Od svog nastanka Rogati bog se ustoličio kao najvažnija herojska epopeja britanskog stripa, a njegov uticaj se širi i van granica Britanije (u seriji HBO-a True detective mogu se videti predstave žrtava prikazanih poput Rogatog boga iz stripa, a i predstava istoimenog vikanskog božanstva je u velikoj meri slična). Rogati bog je našao svoje mesto i u antologiji 1001 comics you must read before you die Pola Graveta, jednog od najvećih eksperata za devetu umetnost.

Popularnost Rogatog boga u Britaniji je tolika da je ovaj strip do danas doživeo nekoliko reizdanja integralnog albuma, poput ovog koje je prezentovano domaćoj publici. U svakom slučaju, mora se odati priznanje na izboru priče iz serijala Slejn, jer ako bilo koji strip treba pročitati iz opširne, a na našem prostoru zanemarivane britanske produkcije – to je Rogati bog.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Cenzura

12.septembar 2026. S.Ć.

Film Jasmile Žbanić je dobar za MoMu, ali ne i za direktorku Muzeja Jugoslavije

Bez obrazloženja, Gordana Vujović v.d. direktorka Muzeja Jugoslavije otkazala je prikazivanje filma Jasmile Žbanić „Blum – Gospodari svoje budućnosti“ na programu Leto u Muzeyu

59. Bitef

12.septembar 2026. Sonja Ćirić

Sutra počinje Bitef, karata ima

Od 13. do 20. septembra biće odigrano sedam predstava Bitefa. Rasprodate su karte za rusku, gruzijsku i tursku predstavu, a za ostale nisu

Ekspo 2027

11.septembar 2026. Sonja Ćirić

Sukob Ekspa i Ministarstva kulture zbog konkursa za kulturno stvaralaštvo

Ministar kulture Nikola Selaković zapretio je da će oboriti konkurs Ekspa za kulturno stvaralaštvo ukoliko podršku ne dobiju kandidati koje favorizuje Ministarstvo, tvrdi izvor „Vremena“ blizak jednom članu komisije, što je zakočilo objavljivanje rezultata konkursa

ne:Bitef

11.septembar 2026. Sonja Ćirić

Tim ne:Bitefa: Naš gerilski poduhvat je izvan dometa vlasti

Dužnost bitefovske zajednice je da kroz ne:Bitef pruži otpor kidnapovanju zvaničnog festivala, kažu u timu koji 20. septembra organizuje ne:Bitef sa gostima i temama koje smo navikli da viđamo na Bitefu

Srpski Oskar

11.septembar 2026. Sonja Ćirić

Zašto FCS nije objavio da je film „Izlet“ srpski kandidat za Oskara

Filmski centar Srbije je objavio, pa povukao vest da je film Izlet Nenada Pavlovića srpski kandidat za nagradu Oskar. Posle niza godina, nije izabran film koji priča o teškoj istoriji Srbije

Komentar
Veliki transparent Studenti pobeđuju ispred Narodne skupštine

Pregled nedelje

Padaj mržnjo i nepravdo

Zašto režimu trebaju mržnja i podele? Kako su na njih odgovorili studenti? Kome i zbog čega smeta Kesić i društvo iz emisije „24 minuta“? I kako su opozicione stranke završile u izbornoj fusnoti

Filip Švarm
23. maj

Komentar

Rađanje građana iz duha republike

Rušenje Vučićevog režima na izborima je dečja igra u odnosu na ono što nas čeka posle: obnavljanje do temelja razorene zemlje. Ne postoji teži zadatak od toga da se od podanika stvore građani, ali to je pitanje opstanka Srbije

Ivan Milenković
Vučić

Komentar

Vučić sam protiv svih, ali stvarno

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić zapljuvao je sebe u ćošak, odvajajući se od svih, pa i od svoje partije. Zato će, kad stupi protiv 250 ljudi od integriteta sa Studentske liste, konačno stvarno biti sam, kako se već godinama bizarno hvališe

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1862
Poslednje izdanje

Ova situacija

Srbija pred izborom Pretplati se
Špijuniranje studenata

Kad Veliki brat uzjaše Pegaza

Režim protiv naroda

Naprednjačka javno-privatna agencija

Portret savremenika: Hašim Tači

Presuda visokog rizika

Evropska krajnja desnica u službi Trampa i Putina

Probijanje vatrenog zida

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure