img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Strip – Slejn

U zagrljaju Rogatog boga

23. decembar 2015, 15:44 Nikola Dragomirović
Copied

Domaćoj publici po prvi put se predstavlja jedan od najvažnijih stripova britanske produkcije, epopeja u kojoj se prepliću keltska mitologija i irske legende

Na levoj obali reke Bojne u Irskoj nalazi se gradić Slejn, koji je nastao još u drevnim vremenima. Ime je dobio po prvom kralju Irske Slejnu Mek Deli (Slaine mac Dela) koji je, po predanju, tu sahranjen, tačnije na uzvisini nedaleko od naselja koja nosi isto ime. Kralj Slejn je, po predanju, živeo pre tri i po hiljade godina, vladao je Irskom samo godinu dana, a njegova istorija je izgubljena u maglama keltskih legendi. Međutim, drevni kralj Slejn je poslužio čuvenom britanskom strip autoru Petu Milsu kao predložak za stvaranje jednog od nesvakidašnjih serijala britanske scene – Slejna. Mils već decenijama važi za jednu od ključnih ličnosti britanske strip scene, posebno od kada ju je sedamdesetih praktično revitalizovao zajedno sa Džonom Vagnerom. U prethodne četiri decenije Mils je bio autor ili koautor nekih od najpoznatijih naslova „2000AD“, najznačajnijeg britanskog strip magazina koji i dalje krasi kioske širom kraljevine. Tokom svog postojanja „2000AD“ je bio odskočna daska brojnim čuvenim autorima koji predstavljaju okosnicu „britanske invazije“ na američku strip scenu, poput Alana Mura, Nila Gejmena, Brajana Bolanda i Granta Morisona, aktuelnog urednika američkog „Heavy metala“. Mils je ostao u „2000AD“, uz povremene izlete ka frankofonim područjima i Americi. Kao autor stripa Charley’s war o užasima Prvog svetskog rata, ili naučnofantastične sage ABC Warriors, postaje scenarista stripova poznatih po svojevrsnoj mešavini satire, necenzurisane brutalne akcije, domišljate avanture i neizostavnog britanskog crnog humora. Milsu se mogu pripisati i neke od najuspešnijih epizoda ikoničnog Sudije Dreda, dok se raspon motiva u njegovim stripovima kreće od vampirskih saga, preko mitoloških priča, pa sve do SF-a poput American reaper.

SLEJN MEK ROT: Kao tvorac Slejna, Mils se oprobao u varvarskom fentezi ambijentu inspirisanom keltskom i irskom mitologijom. Serijal Slejn se prvi put pojavljuje u magazinu „2000AD“ broj 330 iz 1983. godine. U početku je serijal realizovan uz pomoć Milsove supruge Anđele Kinkejd koja je bila zadužena za crtež, da bi se nakon nje uključivali i Glen Fabri, Masimo Belardineli i Majk Mekmahon. Ličnost glavnog junaka po kome serija nosi ime je nastala po uzoru na pomenutog prvog kralja Irske Slejna Mek Dele, s tim što mu je u stripu patronim promenjen u Mek Rot. Često se navodi da je Slejn inspirisan Konanom Roberta Hauarda, što je u velikoj meri pogrešno. Povezuju ih samo ambijent u kome se kreću, kao i obilno korišćenje mitologije. Ali, tamo gde je Konan neubedljiv, Slejn ostvaruje svoj najveći uspeh. Delo Peta Milsa obiluje keltskim i irskim mitološkim referencama koje, paradoksalno, u velikoj meri približavaju ovaj strip klasičnoj hronologiji i istoriji Irske, a ne distanciraju se od njih. Dok se Konan udaljava od nas mistifikujući legende, Slejn nam se približava u formi keltske i irske protoistorije.

Osnovni zaplet u serijalu prati lutalicu Slejna Mek Rota u pratnji patuljka Uka, i njegov put od otpadnika iz plemena pa do kralja svih plemena Tuata De Danan iz mitske zemlje Tir Na Nog. Mils postavlja na pozornicu i rasu Fomorjana vođenih zlim pandanima Druida – Drunima, na čelu sa Gospodarem Volšebnim Svlak Fegom, starom inkarnacijom Rogatog boga – i stavlja ih nasuprot Slejna i njegovih plemena. Ovaj epski sukob doživljava kulminaciju upravo u priči Slejn – Rogati bog, koju je novosadski Komiko nedavno objavio i kojom se domaća publika zapravo po prvi put upoznaje sa ovim serijalom. Rogati bog je prekretnica u serijalu o Slejnu Mek Rotu, pošto je upravo od ove priče, koja je izlazila u magazinu „2000AD“ od maja 1989. pa sve do septembra 1990, popularnost Slejna u Britaniji eksponencijalno porasla, a veliku zaslugu za to je imao i Sajmon Bizli čiji crtež krasi ovu priču.

SAJMON BIZLI: Bizli je jedinstven autor u svetu stripa, u potpunosti samouk crtač sa karakterističnim stilom i izražajem. Gradeći karijeru na omotima albuma i majicama hevi metal bendova, konačno je 1987. godine pristupio „2000AD“ gde počinje njegova karijera crtača stripova. Nakon ABC Warriorsa, Slejn je njegov drugi rad za ovaj magazin, da bi se kasnije angažovao i na već tada čuvenom Sudiji Dredu. Istovremeno počinje i da stvara za američko tržište, gde mu je najprepoznatljiviji rad na DC-jevom serijalu Lobo. Njegov crtački odraz, najupečatljiviji upravo u Slejnu, karakterističan je po upotrebi mnoštva stilova, od akrilnih tehnika do mastila. Što se tiče crtačkih uzora, Bizli sâm navodi Bila Sjenkeviča i Ričarda Korbena, dok su mu slikarski uzori Salvador Dali i Gustav Klimt. U Rogatom bogu koristio je prevashodno akrilno slikarstvo, tamnih pastelnih tonova i oštrih linija, sa često bizarnim i prenaglašenim likovima. Senke i tonovi crteža u Rogatom bogu doprinose sumornoj, skoro gotičkoj atmosferi priče. Bitke nisu razrađene u teatralnom stilu američkih stripova, već su urađene u maniru ilustracija epova i legendi.

Priča Rogatog boga može se u potpunosti pratiti neovisno od ostatka serijala, pa se ova knjiga može posmatrati i kao zasebna celina. Svi aspekti pozadine likova su objašnjeni u toku radnje, pa nije potrebno nikakvo predznanje. Priča prati Slejna Mek Rota, sada već kralja svog plemena, u epskoj potrazi za moći Rogatog boga i darovima drevne boginje zemlje Danu, želeći da ujedini sva plemena u borbi protiv Fomorjana, Druna i poludelog Gospodara Volšebnog Svlak Fega.

Od svog nastanka Rogati bog se ustoličio kao najvažnija herojska epopeja britanskog stripa, a njegov uticaj se širi i van granica Britanije (u seriji HBO-a True detective mogu se videti predstave žrtava prikazanih poput Rogatog boga iz stripa, a i predstava istoimenog vikanskog božanstva je u velikoj meri slična). Rogati bog je našao svoje mesto i u antologiji 1001 comics you must read before you die Pola Graveta, jednog od najvećih eksperata za devetu umetnost.

Popularnost Rogatog boga u Britaniji je tolika da je ovaj strip do danas doživeo nekoliko reizdanja integralnog albuma, poput ovog koje je prezentovano domaćoj publici. U svakom slučaju, mora se odati priznanje na izboru priče iz serijala Slejn, jer ako bilo koji strip treba pročitati iz opširne, a na našem prostoru zanemarivane britanske produkcije – to je Rogati bog.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Država i kultura

17.novembar 2025. S. Ć.

Kao da je sve u redu, do kraja novembra šest festivala

Kao da kultura ove godine nje ostala bez materijalne pomoći države, do kraja meseca u Srbiji se održava čak šest festivala, od kojih su četiri međunarodna

Nesreća u Novom Sadu

17.novembar 2025. S. Ć.

NKSS: Povucite konkurs za spomenik žrtvama nadstrešnice

Postoji rizik da se konkurs za spomenik žrtvama nadstrešnice koji je raspisao Novi Sad instrumentalizuje kao zamena za izostanak pravnog razjašnjenja, navode u Nezavisnoj kulturnoj sceni Srbije

Slučaj Generalštab

17.novembar 2025. Sonja Ćirić

Osim Generalštaba, po katastru i Kasarna i Stari Generalštab više nisu kulturna dobra

Na isti dan kad je prošle godine Vlada Srbije donela odluku o ukidanju statusa kulturnog dobra sa kompleksa Generalštab, Katastar Savskog venca je to potvrdio, dodavši i zgrade Kasarne sedmog puka i Starog Generalštaba

Inicijativa za Generalštab

16.novembar 2025. S. Ć.

Demokratska stranka: Inicijativa Ustavnom sudu za ocenu leks specijalisa

Osim inicijative za proveru ustavnosti leks specijalisa Generalštaba, Demokratska stranka će u ponedeljak predati Ustavnom sudu i zahtev za meru obustavljanja radnji koje bi mogle biti preduzete na osnovu tog spornog zakona

Zakoni

16.novembar 2025. Sonja Ćirić

Postavljen je v.d. direktora Biblioteke Beograda iako ne ispunjava uslove za to mesto

Posle tri meseca bez čelnika, po odluci Ministarstva kulture za v.d. direktora Biblioteke grada Beograda postavljen je Nenad Milenović, istoričar, iako nema pet godina radnog iskustva u kulturi, koliko propisuju dva zakona, odnosno deset, koliko propisuje Statut Biblioteke

Komentar

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković

Komentar

Nije bitno ko je na studentskoj listi

Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1819
Poslednje izdanje

Dijana Hrka, Milomir Jaćimović i emocije građana

Ranjene duše na obodu Ćacilenda Pretplati se
Intervju: Gojko Božović

Pobunjeno društvo je većinska Srbija

Pobuna srednjoškolaca

Majka se ne ostavlja sama

Portet savremenika: Nikola Dobrović

Pijačno tumačenje remek-dela

Na licu mesta: Eparhija raško-prizrenska

Čuvari crkava i groblja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure