

Festival
Beogradski festival igre počeo predstavom Akrama Kana
Do 8. aprila u Beogradu, Novom Sadu i Subotici biće 25 predstava Beogradskog festivala igre pod sloganom Budi igra koja želiš da budeš




Domaćoj publici po prvi put se predstavlja jedan od najvažnijih stripova britanske produkcije, epopeja u kojoj se prepliću keltska mitologija i irske legende
Na levoj obali reke Bojne u Irskoj nalazi se gradić Slejn, koji je nastao još u drevnim vremenima. Ime je dobio po prvom kralju Irske Slejnu Mek Deli (Slaine mac Dela) koji je, po predanju, tu sahranjen, tačnije na uzvisini nedaleko od naselja koja nosi isto ime. Kralj Slejn je, po predanju, živeo pre tri i po hiljade godina, vladao je Irskom samo godinu dana, a njegova istorija je izgubljena u maglama keltskih legendi. Međutim, drevni kralj Slejn je poslužio čuvenom britanskom strip autoru Petu Milsu kao predložak za stvaranje jednog od nesvakidašnjih serijala britanske scene – Slejna. Mils već decenijama važi za jednu od ključnih ličnosti britanske strip scene, posebno od kada ju je sedamdesetih praktično revitalizovao zajedno sa Džonom Vagnerom. U prethodne četiri decenije Mils je bio autor ili koautor nekih od najpoznatijih naslova „2000AD“, najznačajnijeg britanskog strip magazina koji i dalje krasi kioske širom kraljevine. Tokom svog postojanja „2000AD“ je bio odskočna daska brojnim čuvenim autorima koji predstavljaju okosnicu „britanske invazije“ na američku strip scenu, poput Alana Mura, Nila Gejmena, Brajana Bolanda i Granta Morisona, aktuelnog urednika američkog „Heavy metala“. Mils je ostao u „2000AD“, uz povremene izlete ka frankofonim područjima i Americi. Kao autor stripa Charley’s war o užasima Prvog svetskog rata, ili naučnofantastične sage ABC Warriors, postaje scenarista stripova poznatih po svojevrsnoj mešavini satire, necenzurisane brutalne akcije, domišljate avanture i neizostavnog britanskog crnog humora. Milsu se mogu pripisati i neke od najuspešnijih epizoda ikoničnog Sudije Dreda, dok se raspon motiva u njegovim stripovima kreće od vampirskih saga, preko mitoloških priča, pa sve do SF-a poput American reaper.
SLEJN MEK ROT: Kao tvorac Slejna, Mils se oprobao u varvarskom fentezi ambijentu inspirisanom keltskom i irskom mitologijom. Serijal Slejn se prvi put pojavljuje u magazinu „2000AD“ broj 330 iz 1983. godine. U početku je serijal realizovan uz pomoć Milsove supruge Anđele Kinkejd koja je bila zadužena za crtež, da bi se nakon nje uključivali i Glen Fabri, Masimo Belardineli i Majk Mekmahon. Ličnost glavnog junaka po kome serija nosi ime je nastala po uzoru na pomenutog prvog kralja Irske Slejna Mek Dele, s tim što mu je u stripu patronim promenjen u Mek Rot. Često se navodi da je Slejn inspirisan Konanom Roberta Hauarda, što je u velikoj meri pogrešno. Povezuju ih samo ambijent u kome se kreću, kao i obilno korišćenje mitologije. Ali, tamo gde je Konan neubedljiv, Slejn ostvaruje svoj najveći uspeh. Delo Peta Milsa obiluje keltskim i irskim mitološkim referencama koje, paradoksalno, u velikoj meri približavaju ovaj strip klasičnoj hronologiji i istoriji Irske, a ne distanciraju se od njih. Dok se Konan udaljava od nas mistifikujući legende, Slejn nam se približava u formi keltske i irske protoistorije.


Osnovni zaplet u serijalu prati lutalicu Slejna Mek Rota u pratnji patuljka Uka, i njegov put od otpadnika iz plemena pa do kralja svih plemena Tuata De Danan iz mitske zemlje Tir Na Nog. Mils postavlja na pozornicu i rasu Fomorjana vođenih zlim pandanima Druida – Drunima, na čelu sa Gospodarem Volšebnim Svlak Fegom, starom inkarnacijom Rogatog boga – i stavlja ih nasuprot Slejna i njegovih plemena. Ovaj epski sukob doživljava kulminaciju upravo u priči Slejn – Rogati bog, koju je novosadski Komiko nedavno objavio i kojom se domaća publika zapravo po prvi put upoznaje sa ovim serijalom. Rogati bog je prekretnica u serijalu o Slejnu Mek Rotu, pošto je upravo od ove priče, koja je izlazila u magazinu „2000AD“ od maja 1989. pa sve do septembra 1990, popularnost Slejna u Britaniji eksponencijalno porasla, a veliku zaslugu za to je imao i Sajmon Bizli čiji crtež krasi ovu priču.
SAJMON BIZLI: Bizli je jedinstven autor u svetu stripa, u potpunosti samouk crtač sa karakterističnim stilom i izražajem. Gradeći karijeru na omotima albuma i majicama hevi metal bendova, konačno je 1987. godine pristupio „2000AD“ gde počinje njegova karijera crtača stripova. Nakon ABC Warriorsa, Slejn je njegov drugi rad za ovaj magazin, da bi se kasnije angažovao i na već tada čuvenom Sudiji Dredu. Istovremeno počinje i da stvara za američko tržište, gde mu je najprepoznatljiviji rad na DC-jevom serijalu Lobo. Njegov crtački odraz, najupečatljiviji upravo u Slejnu, karakterističan je po upotrebi mnoštva stilova, od akrilnih tehnika do mastila. Što se tiče crtačkih uzora, Bizli sâm navodi Bila Sjenkeviča i Ričarda Korbena, dok su mu slikarski uzori Salvador Dali i Gustav Klimt. U Rogatom bogu koristio je prevashodno akrilno slikarstvo, tamnih pastelnih tonova i oštrih linija, sa često bizarnim i prenaglašenim likovima. Senke i tonovi crteža u Rogatom bogu doprinose sumornoj, skoro gotičkoj atmosferi priče. Bitke nisu razrađene u teatralnom stilu američkih stripova, već su urađene u maniru ilustracija epova i legendi.
Priča Rogatog boga može se u potpunosti pratiti neovisno od ostatka serijala, pa se ova knjiga može posmatrati i kao zasebna celina. Svi aspekti pozadine likova su objašnjeni u toku radnje, pa nije potrebno nikakvo predznanje. Priča prati Slejna Mek Rota, sada već kralja svog plemena, u epskoj potrazi za moći Rogatog boga i darovima drevne boginje zemlje Danu, želeći da ujedini sva plemena u borbi protiv Fomorjana, Druna i poludelog Gospodara Volšebnog Svlak Fega.
Od svog nastanka Rogati bog se ustoličio kao najvažnija herojska epopeja britanskog stripa, a njegov uticaj se širi i van granica Britanije (u seriji HBO-a True detective mogu se videti predstave žrtava prikazanih poput Rogatog boga iz stripa, a i predstava istoimenog vikanskog božanstva je u velikoj meri slična). Rogati bog je našao svoje mesto i u antologiji 1001 comics you must read before you die Pola Graveta, jednog od najvećih eksperata za devetu umetnost.
Popularnost Rogatog boga u Britaniji je tolika da je ovaj strip do danas doživeo nekoliko reizdanja integralnog albuma, poput ovog koje je prezentovano domaćoj publici. U svakom slučaju, mora se odati priznanje na izboru priče iz serijala Slejn, jer ako bilo koji strip treba pročitati iz opširne, a na našem prostoru zanemarivane britanske produkcije – to je Rogati bog.


Do 8. aprila u Beogradu, Novom Sadu i Subotici biće 25 predstava Beogradskog festivala igre pod sloganom Budi igra koja želiš da budeš


Unesko je potvrdio da su najmanje četiri kulturne i istorijske znamenitosti oštećene u napadima na Iran. U Ukrajini je oštećeno više od 500 znamenitosti


U novoj knjizi Svetislava Basare „Đinđić: memoari s onu stranu groba“, ubijeni premijer iznosi anatomiju uzroka i posledica čina koji mu je došao glave, ali i njegovih istorijski utemeljenih inspiratora


Ovogodišnji Irski festival u Beogradu posvećen je 120. godišnjici rođenja Semjuela Beketa. I tokom meseca frankofonije biće priređena izložba Beketu u čast


Najteži mi je bez dileme bio intervju sa Džonijem Štulićem. Tu je ona njegova valjda hiljadama puta citirana izjava da smo prethodnih 40 godina slušali zavijanje vukova, a da ćemo zato narednih 40 slušati blejanje ovaca. Bilo je teško ne zato što je on bio neprijatan ili problematičan sagovornik, naprotiv, već zbog toga što se svojski trudio da sve svoje stavove što preciznije objasni. Tako da je umeo i da zakomplikuje odgovore, a ja sam se trudio da što bolje razumem šta želi da kaže
Režimska propaganda i njene žrtve
Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve