Retrospektivna izložba Mire Brtke u Rimu ocenjena je kao događaj kulturne diplomatije. U Pekingu gostuje Muzej savremene umetnosti sa izložbom konceptualne umetnosti, a u Parizu, pred početak Olimpijdkih igara, predstavljena je arhivska građa o srpskim Olimpijcima
U svetu su trenutno u toku tri velike izložbe koje predstavljaju Srbiju: pre dva dana je u Rimu, u Nacionalnoij galeriji moderne i savremene umetnosti otvorena retrospektivna izložba radova Mire Brtke, u Kulturnom centru Srbije u Pekingu izložba „Javno telo“ Muzeja savremene umetnosti trajaće još do ove srede, a izložba „Od Atverpena do Seula“ u Kulturnom centru Srbije u Parizu biće otvorena do petka.
Pariz
Povod ovoj poslednjoj su, nesumnjivo, predstojeće Olimpijske igre u Parizu. Izloženi su arhivski dokumenti koji pričaju o učešću srpskih olimpijaca od 1920. do 1988. godine kao predstavnika zajedničke jugoslovenske države (Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca / Jugoslavije i Federativne Narodne Republike / Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije). Ovaj period obuhvata VII Letnje olimpijske igre u Antverpenu (Anversu) do XXIV Letnjih olimpijskih igara u Seulu, koje su ujedno bile i poslednje igre na kojima su učestvovali predstavnici velike jugoslovenske države.
Peking
Izložba „Javno telo“ u Pekingu, fokusira se na prezentaciju performans akcija umetnika konceptualne umetnosti koja se razvijala krajem šezdesetih i tokom sedamdesetih godina u Srbiji.
Predstavljeni su radovi iz kolekcije MSU umetnica Marine Abramović i Katalin Ladik, i umetnika Slobodana Ere Milivojevića, Nedeljka Neše Paripovića, Zorana Popovića i Balinta Sombatija.
Rim
Mira Brtka, čija će izložba u Rimu biti otvorena do 8. septembra, umetničku karijeru je upravo i započela u tom gradu. Organizatori kažu da je ovaj povratak Mire Brtke u Rim nastojanje da joj se oduže za sve što je uradila od šezdesetih godina prošlog veka na umetničkoj sceni Rima.
Njena retrospektivna izložba „Budućnost je iza nas“ postavljena je na 1000 metara kvadratnih izložbenog prostora ove prestižne rimske institucije kulture i prikazuje kapitalne radove iz opusa Mire Brtke – slike, skulpture, filmski rad i modni dizajn, reprezentativan izbor čuvenih Mirinih haljina – radove u vlasništvu Fondacije Mira Brtka iz Beograda.
Izložba je ocenjena kao događaj kulturne diplomatije i deo je širokog programa inicijativa predviđenih Sporazumom o kulturnoj i obrazovnoj saradnji između Vlada Srbije i Italije, odobrenog 2012. godine.
Mir Brtka je multidiciplinarna i multikulturalna umetnica, koja je aktivno, nekada i istovremeno, stvarala u oblastima filmske i pozorišne režije, dramaturgije, scenografije, animacije, slikarstva, veza, vajarstva, kostimografije, modnog dizajna i umetničkog aktivizma.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Barak Obama je 2012. godine poslao svog ministra finansija da urazumi nemačkog kolegu koji je, protiv prezaduženih Grka, naglašavao moralni značaj trpljenja bola na kratke staze, zarad integriteta na duge staze. Ubeđivanje nije uspelo. U svakom slučaju, bez ordoliberalizma ne može se razumeti nastanak EU, kao ni nemačka pozicija u Evropi. Bez njega se, zapravo, ne može tumačiti ni XX vek
Pronalazak i širenje fotografije za Hoknija predstavlja trenutak u kome je optička slika samo fiksirana na papir uz pomoć hemijskih dodataka. Prateći likovne procedure, Hokni sugeriše da se modernost rađa upravo sa umetničkim oslobađanjem od optičkih aparatura i pomagala i povratkom na nesavršeni, manuelni izraz
Delajući unutar granica žanra (i zombi horora kao podžanrovskog skupa), te sopstvenih (mito)poetika, scenarista Aleks Garland i reditelj Deni Bojl nastavljaju sopstvenu priču mikrozapleta previše bavljenja uvek iritantnim eksplikatorskim zahtevima u kojima se gledaoci podsećaju na sve što je bilo u prethodnim filmovima. Pri tome, ama baš sve mora biti jasno, te, istovremeno, mora da zadovolji i nostalgičarski štimung kao nužan činilac u kreativno-poslovnim jednačinama ovog tipa
Irski bend “Fontaines D.C.” dolazi nam iz zemlje sa očiglednim viškom istorije i kulture, pa se otuda razumemo veoma dobro. Kada pevač Grijan Četen u jednom trenutku sa scene diskretno uzvikne: “Free Palestine!”, naša mlada publika spremno odgovara glasnim odobravanjem i kovitlacem palestinskih marama kefija, što ih mnogi ponosno nose oko vrata. Ali ovo zapravo uopšte nije demonstracija političkog aktivizma, kako bi neko mogao pomisliti. Samo mali podsetnik na to kako je sjajno kad ti velike nove zvezde na vrhuncu svoje karijere dođu u grad i podele sa tobom radost izuzetne muzike koju su sami stvorili, kao i svoje autentično ljudsko uverenje spram dirigovane svakidašnjice svuda unaokolo
Fašisti su od D’Anuncija preuzeli ideje akcije i djelovanja – i to nasilnog i brzog djelovanja. Demokratija sa sobom donosi određenu sporost, a D’Anuncio je želio sve odmah i sada – što sigirno podsjeća na neke današnje pojave
Nad premlaćivanjem i hapšenjem studenata čovek može da se zgrozi, ali ne sme da se iznenadi – pa sve je to Aleksandar Vučić najavio. Ali, videće da je pendrek slaba zaštita od naroda
Generacija koja vodi ovu pobunu prihvata razlike kao deo svog horizonta normalnosti, nešto prirodno i podrazumevano. Otuda je njihov patriotizam čist, nimalo nalik toksičnom nacionalizmu iz devedesetih
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!