img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Reč selektora

U ritmu džeza

19. октобар 2006, 14:07 Vojislav Pantić, autor je umetnički direktor Beogradskog džez festivala
Copied

Beograd nije 1986. godine video Džona Skofilda. Opredeljujući se za neizvesnost solo karijere umesto za siguran posao u Majls Dejvis bendu, gitarista je pokazao hrabrost koja je urodila plodom – dvadeset godina kasnije, Veliki Sko konačno stiže u Grad džeza, slavljen kao jedan od glavnih likova savremene muzike, čiji su različiti sastavi tokom čitave decenije bili suvereno na vrhu džez planete

Kada smo prošle godine otvorili novo poglavlje u istoriji festivala, osećaj entuzijazma mešao se sa osećajem neizvesnosti – sve do noći kada je publika u prepunoj Velikoj dvorani Doma omladine ovacijama okupala muziku Dejv Holand kvinteta. Radovali smo se njegovom ovogodišnjem Gremiju osećajući se zaista delom sveta, a onda razumeli da smo sami sebi nametnuli obavezu da ove godine nastavimo istim putem.

Poželeli smo da sada izađemo u prestižne gradske prostore: od Doma sindikata, u kom je pre tačno četvrt veka Djuk Elington otvorio prvi Njuport džez festival; preko Kolarca, koji nas podseća da smo bili značajna evropska prestonica i neguje nadu da ćemo se ponovo naći u zajednici evropskih naroda; do Bitef Art kafea, koji već godinama najbolje oslikava grad koji voli da živi i uživa noću. Pogon Doma omladine – nekadašnja Dansing dvorana – svedočio je o čuvenim džem sešnima u 70-im, a sada otvara srce za vruća ukrštanja džeza i drugih žanrova: od iskonskog bluza, preko inspiracija balkanskom muzikom, do DJ kulture. Kada mladi muzičari iz Big benda RTS-a, osokoljeni uspehom iz Montrea, zasviraju prve taktove Bluz marša u počast legendarnom Beniju Golsonu, CEO GRAD će zaigrati u ritmu džeza. Susret tradicije i futurizma, koji smo promovisali prošle godine i koji nastavljamo da negujemo, obezbeđuje da taj ritam ima i starinski šmek i bude moderan, a da nas raznovrsnost zvukova koje čujemo povede na put oko sveta u veku prožimanja uticaja i istraživanja uzbudljivih novih prostranstava.

Beogradski džez festival 2006, 22. po redu, ponosno po prvi put u svom gradu pozdravlja mnoge velike zvezde svetskog džeza. Džon Skofild, pre svih – u društvu legendarnog basiste Stiva Svoloua i Bila Stjuarta, bubnjarskog čarobnjaka; Dejv Daglas – neprikosnoveno najbolji džez trubač na svetu poslednjih godina; Jon Hasel – praotac elektronike i nju ejdža; Džejms Blad Almer – poslednji veliki istraživač bluz nasleđa; DJ Lučano Kantone – najveći svetski promoter neo bose; Soveto Kinč – klinac koji je definitivno sastavio džez tradiciju sa muzikom novog veka, bibap i hiphop… Predstavljajući trojicu poslednjih dobitnika Evropske džez nagrade – Volfganga Matšpila, e.s.t.-Esbjorn Svenson trio i, našeg, Bojana Z – znamo da idemo u korak sa Evropom. U to su nas, listajući katalog sa prošlogodišnjeg festivala, uverili brojni prijatelji iz inostranstva – muzičari, novinari i amateri zaljubljenici. U drugoj godini novog života, Beogradski džez festival je već postao jak regionalni festival, koji skreće pažnju ljubitelja džeza i daleko od Balkana. Sa umetnicima koji su poželeli da ove godine učestvuju u festivalu, a kojih u programu nema, moglo bi se sastaviti još nekoliko jakih regionalnih festivala. Ali, suočeni sa ograničenim materijalnim mogućnostima – što je sličnost sa svim nekadašnjim izdanjima Beogradskog džez festivala – morali smo da se negde zaustavimo i sačekamo.

Uz Skupštinu grada Beograda, bez čijeg pokroviteljstva ova manifestacija ne bi ni bila održana, ove godine smo sarađivali sa ambasadama, kulturnim centrima i nevladinim organizacijama Austrije, Danske, Francuske, SAD, Švajcarske i Švedske, što će pružiti priliku da upoznamo najveća džez dostignuća iz raznih krajeva sveta. Maštamo da Beograd postane obavezna stanica umetnicima koji oblikuju sadašnji džez trenutak, kao i putnicima koji traže prava uzbuđenja. Spremamo se. Usklađujemo korak. U ritmu džeza.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Iz života kulture

22.јул 2025. Sonja Ćirić

Prisilna deblokada SKC-a i DKC-a: I šta sad?

Počelo je čišćenje Dvorane KCB-a koja je u petak neplanirano odblokirana. Jutrošnje „oslobađanje“ SKC-a bilo je namerno i pokazno: da narod vidi šta ga čeka

Novi Sad

21.јул 2025. S.Ć.

Vojnička pasuljijada i Beograđani dobili novac za kulturu Novog Sada

Veći deo novca iz budžeta predviđenog za kulturu Novog Sada dodeljen je projektima iz Beograda koji nemaju veze sa kulturom

Država i kultura

20.јул 2025. S.Ć.

Ministarstvo kulture: Svakog dana poklon za drugi grad

Ministarstvo kulture je u julu gotovo svakog dana doniralo novac jednom od gradova uključenih u projekat „Gradovi u fokusu“ s namerom da poseje kulturu van prestonice

Festival

19.јул 2025. S.Ć.

Počinje “Palić”: Tokom pet festivalskih dana biće 140 filmova

Iako kraći za dva dana nego inače, ovogodišnji Festival evropskog filma na Paliću imaće 140 filmova, a počeće dodelom nagrade “Lifka” Svetozaru Cvetkoviću I Sergeju Loznici

Kadrovi

19.јул 2025. S.Ć.

Ljubica Vraneš je novi SNS kadar na čelu Beogradske opere

Solistkinja Opere Ljubica Vraneš postala je direktorka umesto kolege Dragoljuba Bajića koji je avanzovao za v.d. upravnika Narodnog pozorišta. Krajem decembra odbila je da pruži ruku dirigentkinji zbog crvene rukavice

Komentar

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Politički život i smrt

Pobeđuje onaj ko poslednji ostane na nogama

Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure