
Politika i kultura
Zbog protesta otkazani Filmski susreti u Nišu i Bašta fest
Organizatori dva letnja filmska festivala u Srbiji otkazali su ili odložili ovogodišnje planove zbog aktuelne krize u društvu. Kako politika utiče na scenu
Muzej grada Beograda potvrdio je akviziciju gipsanog modela skulpture koja je 1938. postavljena u Parizu, a posvećena je kraljevima Aleksandru i Petru Prvom, u znak prijateljstva dve države
Muzej grada Beograda najavljuje novu akviziciju. Nakon slike Paje Jovanovića „Odmor bašibozuka“, kupiće i gipsani model skulpture Herojska predstava kralja Aleksandra Prvog Karađorđevića i kralja Petra Prvog Karađorđevića.
Ova bronzana kompozicija se nalazi u Parizu nedaleko od Trijumfalne kapije, na Trgu Aleksandra Prvog Jugoslovenskog, njen autor je francuski skulptor Maksim Real del Sart. Spomenik je otkriven 9. oktobra 1936. godine u slavu francusko-srpskog prijateljstva tokom Prvog svetskog rata, i povodom druge godišnjice pogibije kralja Aleksandra u Marseju.
U Beograd će stići gipsani model po kome je nastao spomenik.
Kako pišu „Večernje novosti“, beogradski kolekcionar Radoslav Kosanović je otkrio da se u jednoj francuskoj antikvarnici prodaje skulptura za koju se tvrdi da je posvećena kralju Aleksandru i kralju Petru Prvom i, tako je počelo.
Muzej je potvrdio da je akvizicija potvrđena, da je delo rezervisano i da je procedura u toku.
Spomenik čiji će gipsani model stići u Beograd, čini sedam ljudskih figura. Kralj Ujedinitelj zauzima centralno mesto, na konju je i gleda u nebo, a iza njega su jugoslovenska i zastava Legije časti. Sa leve strane je njegov otac, kralj Oslobodilac, koji mu predaje mač, a sa desne maršal Francuske Franše d’Epere. Na spomeniku izlivenom u radionici Diren, a za koga je arhitektonsko rešenje dao Anri Šajo, od istorijskih ličnosti predstavljene su i srpske vojvode Živojin Mišić i Petar Bojović, iza kojih su muška i ženska figura u narodnoj nošnji.
Na postamentu, na prednjoj strani piše „Kraljevina Srbije i Jugoslavije, Petru Prvom Oslobodiocu i Aleksandru Prvom Ujedinitelju“, a ispod toga – „Omaž Pariza i Francuske svojim velikim prijateljima“. Sa strane je citat iz telegrama, koga je Aleksandar, kao regent 1915. poslao francuskom predsedniku Poenkareu: „Srbije više nema, ali njena vojska je sačuvana, mi smo spremni nastaviti borbu na francuskom tlu“. Na spomeniku su i reči, za koje se veruje da su poslednje koje je izgovorio kralj Aleksandar: „Čuvajte Jugoslaviju! Čuvajte francusko-jugoslovensko prijateljstvo!“
Organizatori dva letnja filmska festivala u Srbiji otkazali su ili odložili ovogodišnje planove zbog aktuelne krize u društvu. Kako politika utiče na scenu
Barak Obama je 2012. godine poslao svog ministra finansija da urazumi nemačkog kolegu koji je, protiv prezaduženih Grka, naglašavao moralni značaj trpljenja bola na kratke staze, zarad integriteta na duge staze. Ubeđivanje nije uspelo. U svakom slučaju, bez ordoliberalizma ne može se razumeti nastanak EU, kao ni nemačka pozicija u Evropi. Bez njega se, zapravo, ne može tumačiti ni XX vek
Pronalazak i širenje fotografije za Hoknija predstavlja trenutak u kome je optička slika samo fiksirana na papir uz pomoć hemijskih dodataka. Prateći likovne procedure, Hokni sugeriše da se modernost rađa upravo sa umetničkim oslobađanjem od optičkih aparatura i pomagala i povratkom na nesavršeni, manuelni izraz
Delajući unutar granica žanra (i zombi horora kao podžanrovskog skupa), te sopstvenih (mito)poetika, scenarista Aleks Garland i reditelj Deni Bojl nastavljaju sopstvenu priču mikrozapleta previše bavljenja uvek iritantnim eksplikatorskim zahtevima u kojima se gledaoci podsećaju na sve što je bilo u prethodnim filmovima. Pri tome, ama baš sve mora biti jasno, te, istovremeno, mora da zadovolji i nostalgičarski štimung kao nužan činilac u kreativno-poslovnim jednačinama ovog tipa
Irski bend “Fontaines D.C.” dolazi nam iz zemlje sa očiglednim viškom istorije i kulture, pa se otuda razumemo veoma dobro. Kada pevač Grijan Četen u jednom trenutku sa scene diskretno uzvikne: “Free Palestine!”, naša mlada publika spremno odgovara glasnim odobravanjem i kovitlacem palestinskih marama kefija, što ih mnogi ponosno nose oko vrata. Ali ovo zapravo uopšte nije demonstracija političkog aktivizma, kako bi neko mogao pomisliti. Samo mali podsetnik na to kako je sjajno kad ti velike nove zvezde na vrhuncu svoje karijere dođu u grad i podele sa tobom radost izuzetne muzike koju su sami stvorili, kao i svoje autentično ljudsko uverenje spram dirigovane svakidašnjice svuda unaokolo
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve