Kultura
Niš ne voli da menja direktore ustanova kulture
Direktorki biblioteke „Stevan Sremac“ istekao mandat pre sedam godina, a na čelu ostalih ustanova kulture u Nišu su ili v.d. ili direktori isteklih mandata
Dva domaća strip-albuma: brutalni realizam sa lošim scenarijem ili depresivna potraga za ostacima ljudskosti u nama
Ako je prethodna godina pokazala da je domaća strip-scena sposobna da se sama rekonstruiše, ova godina bi morala da u dokazivanju vitalnosti srpskog stripa pruži uverenje da je on dovoljno snažan da popravi, ili barem održi, svoj društveni i tržišni status. Značajne korake u tom smeru napravio je beogradski izdavač System comics sa dva albuma u boji, koja su se pojavila krajem 2001. godine, Badi kukavica i druge priče Željka Paheka i Aaron Bojana Kovačevića.
PUBERTETSKA AKCIJA: Preopterećen infantilnim stereotipima akcionih filmova, tehnološke fantastike i površnog očuđavanja, Kovačevićev Aaron je početak zamišljenog superherojskog serijala. Kao što je i samom autoru jasno, glavni adut u naraciji nisu radnja i dijalozi, već likovne vrednosti. Kovačević zb(i)rku opštih mesta o bajkeru u postapokaliptičnoj Americi koji će u potrazi za voljenom pristati da pređe na stranu besmrtnog kiborga opravdava grafizmom koji izaziva poštovanje. Kovačević teži tzv. magičnom ili hiperrealizmu, a, sem zavodljivim i preciznim crtežom, izuzetno barata kompozicijom table tako da postiže posebnu vrstu dinamike pripovedanja. Brza promena uglova, lomljenje kadrova, nadnošenje i ubacivanje scena, sve to zajedno stvara ples sličica koje rezultiraju dobrim, na momente izvrsnim grafičko-narativnim stranicama. Otuda, treba izdvojiti 30. stranicu na kojoj se između gornjeg i donjeg „brzog“ niza nalazi geometrijski razlomljen trenutak mirovanja, a sve je još pojačano sukobom vatrenih i metalno-plavih boja, ili stranicu 39. na kojoj kolumne razvijene u lepezu zadržavaju konvencionalni način čitanja, ali definišu sopstveni kontinuitet i ritam koji proizvodi snovito usporavanje u padu glavnog junaka. Kao da preveliko crtačko umeće i trud smetaju Kovačeviću da ostvari dobru stripovsku priču…

ČOVEK KAO RAT: Željko Pahek je ostao veran svojoj poetici futurističke groteske, paraistorijskog cinizma i etičkih pitanja robotike kroz vizuru prljavijeg Mebijusovog grafizma (prethodni albumi Astro–iđani, 1986, Legija nepromočivih, 1997). Badi kukavica i druge priče je vrlo dobra zbirka od pet stripova: Badi kukavica je priča o osveti mašina kroz toplu i prijateljsku vezu dečaka i robota, Gvozdeni točak je alegorija o tome da umetnost/umetnik ne može da se ukroti, Zečja šapa je ponovo storija o ratu, kazni i razobručenosti volje mašina, The Time–Zuck Company je surova postistorijska priča o virtuelnom putovanju u prošlost, a Biti čovek je mali esej sa tezom da je robot loš ako nosi suviše ljudskog u sebi. Pahekovi likovi su u neprekidnom grču; ekstremna stanja traže ekstremna rešenja, ludilo je operativni deo stvarnosti, a svet je zaboravio na to da sam proizvodi svoju propast. Neurotični ritam naracije pojačava i smena toplih i hladnih, nikad čistih boja koja ponekad naglašava dinamiku radnje, a nekad akcentuje emotivnu notu. Najveći apsurd kod Paheka nalazi se u tome što je njegova posthumanost odmakla do stadijuma kada počinje da pokazuje znake ljudskosti, a što protagonisti u svom ekstatičnom udaljavanju od realnosti pokazuju znake tragičnosti. Bez kompromisa i sa vrlom doslednošću, umetnik Željko Pahek iscrtava svoju tugu kao onaj ukleti melanholik koji se ljubi s vetrenjačama…
IZBOR: Iako nastao u proteklih nekoliko godina, ovaj par strip-albuma kao da svojom estetskom strategijom ukazuje na moguće puteve socijalnog bića, na makaze društvenog izbora: brutalni realizam sa lošim scenarijem ili divna, intimno-depresivna potraga za ostacima ljudskosti u nama. Ako je u oba slučaja moguć komercijalni odgovor, onda je to vrlo visok depozit za domaću kulturu.
Direktorki biblioteke „Stevan Sremac“ istekao mandat pre sedam godina, a na čelu ostalih ustanova kulture u Nišu su ili v.d. ili direktori isteklih mandata
Premeštanje zaposlenih bez razloga, i otkup knjige Čedomira Antića zbog interesne podrške, novi su razlozi koje navodi Slobodni sindikat Narodne biblioteke Srbije za ostavku upravnice Jasmine Ninkov

Građanski pokret Bravo iz Novog Sada traži izveštaj o trošenju novca u Operi Srpskog narodnog pozorišta, a "Niš moj grad" ukazuje da su ugovori za Međunarodni filmski festival potpisivani nakon završetka posla

Selaković, Bokan, Ristić i Delić su na vrhu spiska čelnih ljudi u kulturi čije se ostavke traže. A Selaković je i jedini ministar protiv koga je ustala čitava struka za koju je zadužen

Deo Narodnog muzeja Srbije, Arheološki muzej Đerdapa dobija novu stalnu postavku sa više od 1.100 eksponata koji svedoče o promenama kulturnog pejzaža tog kraja
Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva
Crna slika i slom pravne države Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve