img
Loader
Beograd, 3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Koncert - Eyesburn

Tri godine vernosti

09. oktobar 2003, 12:24 Dragan Kremer
Copied

05. oktobar 2003, Studentski kulturni centar/Beograd

Verovatno poslednja letnja oluja 2003. odgodila je dosad najveći koncertni zalogaj – Eyesburn u rodnom Beogradu. Umesto u subotu u bašti Studentskog kulturnog centra/SKC-a, kako je naveliko reklamirano, live-predstavljanje njihovog ovogodišnjeg albuma Solid (B92) moralo se desiti sutradan, u velikoj sali iste ustanove. Šteta za ugođaj, ali bilo je krcato mladom publikom (ulaznice 350/400 din.), već ukuvanom tiskanjem i predgrupama. Pošto samo nesposobnošću najnovije nove vlasti 5. oktobar još nije proglašen ortodoks-talibanskim praznikom Sv. Vojislava Nedejstvujuščeg, čak je i DSS imala preča posla do da koči rokersku nejač. Sa sve češćim gostovanjima svetskih izvođača, došlo je valjda vreme i da više slušamo ovdašnje bendove koji zvuče (dobro, ubedljivo) kao strani. Taj utisak, međutim, ne bi trebalo da počiva na njihovom korišćenju ne-maternjeg, engleskog jezika, inače će se dogledno iscrpsti u onomatopeji kao Lovehunters, ipak.

Kreativna, originalna upotreba regea uzdigla je Eyesburn daleko iznad polazišta samih članova grupe (Dead Ideas, URGH, Bloodbath…), tako i iznad žanrovski zatvorenih Del Arno Band/DAB kroz koje je prošao sadašnji neprikosnoveni vođa Nemanja Kojić Kojot. Već i od njegovog instrumentalističkog dvojstva gitara/trombon jasno je da je rege-uticaje upio i nadgradio bolje no iko na domaćoj sceni (uključujući i davnog akrobatu, Šarla), a rastući od ogoljenog trija Eyesburn nikad nije izgubio žestinu panka. Sat i po koncertne lomljave dokazao je da po mnogo čemu – uključujući reakcije publike – hard-kor (hard-core) jeste hard-rok današnjice (HC = HR), mada tvrdo brušeni trokut bubnjevi-bas-gitara kao podloga zvuka Eyesburna značajno učestvuje i u finesama lako prepoznatljivim kod najnovijih u ovom sekstetu, perkusioniste Dejana Utvara (ex Kazna za uši) i saksofoniste Dušana Petrovića (svestrani ex Playboy).

No, rastafarijanizam – uprkos svako malo korišćenom revolution – slabo je preduzimljiva religija/ideologija na svetskom šaru, uostalom kao i pravoslavlje. Otuda je izvorni rege, s očima punim dima, retko odmakao od reči, parolašenja tipa Idemo u Afriku/da sadimo papriku. Melodijske linije i stihovi koje peva N.K. Kojot odlično se uklapaju u svirku Eyesburna, numere kao Agony, War To Dem Media i Poorman’s Cry možete slušati još dugo, a da im ne nađete primedbu, a napaljene alternativce lako je pridobiti kad god se kroz tutnjavu probije nešto kao Serbia da state of police. Ali, to ne vodi nikuda, ni protiv koga. Dosad smo se valjda svi dovoljno otreznili da shvatimo kako Neće biti tv–prenosa revolucije (Gill Scott-Heron), u našem ćošku sveta možda ni reformi.

Kad se podudarilo da u ponoć, u jednom od svega par obraćanja prisutnima (na srpskom) Kojot „obeleži datum“ pozvavši se na 3 godine i prevaru, ponadao sam se da u tim naraštajima ima dovoljno onih koji znaju da Ne pitaj šta Tvoja zemlja može da učini za Tebe… završe sa … već pazi šta možeš da uradiš sam za sebe. Srbija je, makar i nevoljno, velika škola individualizma čiji ponavljači umeju da se probijaju po svetu. Štogod Zoran II trubio, u Evropu idemo jedan-po-jedan.

Utoliko je engleski opravdan jezik za Eyesburn tj. njihov izlazak na strana tržišta. Kod kuće, međutim, kao i Darkwood Dub – ispisnici sa iste margine i diskografske etikete, B92 – odavno su postigli status koji privlači po više od 1000 ljudi na njihove koncerte. Učestvovali su na opozicionim masovkama kad je trebalo, dokazali da dinamiku neophodnu za zvezde programa mogu da održe i sami/komercijalno, izdržali okolnosti koje mnogi (kao KZU) nažalost nisu. Ali, stvarno uspešni postaće kad budu u stanju da pesmom na srpskom ovladaju širom publikom, ne zato što će to biti hit (ne mora značiti podilaženje masovnom ukusu) nego dokaz da su svojim jezikom ovladali jednako – organski – kao i muzikom.

Jer, iako je Slobina kula (po Miri: kućica u cveću) pala, na kraju krajeva Beograd je Srbima još uvek Vavilon/Babilon.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Premijere

12.decembar 2025. S. Ć.

Filmski maraton za najdužu noć u godini

„Najduža noć filma“ za najdužu noć u godini, maraton tri filma od kojih je "Izlet" svetska a "Karmadona" domaća premijera

Slučaj Narodno pozorište

12.decembar 2025. Sonja Ćirić

Zaposleni Narodnog pozorišta: Upravo, džaba ste krečili

Za samo pet dana od kad je otvoreno posle dvomesečne pauze, Uprava Narodnog pozorišta u Beogradu izdala je već dve Odluke kojima bi da sputa slobodu zaposlenih. Oni se, međutim ne obaziru

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

11.decembar 2025. Bratislav Nikolić

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Karmadona, scenario i režija Aleksandar Radivojević, igraju Jelena Đokić, Sergej Trifunović, Milutin Mima Karadžić, Milica Stefanović, Miloš Lolić, Miloš Timotijević, Petar Strugar i drugi

Književnost/filozofija

11.decembar 2025. Ivan Milenković

Zapisi potištene kurve

Emil Sioran, Sveske 1957–1972; s francuskog preveo Bojan Savić Ostojić; Službeni glasnik, Beograd 2025

Pozorište

11.decembar 2025. Marina Mlivojević Mađarev

Preobražaj na teži način

Prima facie, Suzi Miler, režija Anja Suša, igra Maša Dakić; Bitef teatar

Komentar
Ćacičend sa ukrašenim jelkama i letećim Deda Mrazom

Komentar

Praznični Ćacilend: Dovedite i Božić Batu

Ne treba dirati Ćacilend pred praznike. Kad već u Beogradu neće na ulici biti novodišnjih proslava, valja ga ostaviti kao atrakciju za strane turiste

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Prometej iz Ćacilenda

Preuzimanjem „na sebe“ odgovornost za aferu Generalštab i obećavanjem amnestije Selakoviću i drugim potencijalnim osumnjičenim licima, Vučić hoće da se osigura da mu saradnici ne postanu svedoci-saradnici. Zato je spreman da razori sudsku granu vlasti

Filip Švarm

Komentar

Strah od sekundarnih sankcija NIS-u: Zašto banke ćute?

Evro skače, ljudi hrle u menjačnice, banke odbijaju da kažu da li posluju sa NIS-om, a režim kaže - sve je do panike. Moguće, ali ko je širi

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1823
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva

Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati se
Politički život i smrt u Srbiji

Kada će izbori, ali stvarno

BIA: Izbor za superlojalistu

Ljudi sa crvenim đonovima

Sjedinjene Američke Države

Tramp u potrazi za Nobelom

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure