img
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Balet

Tri događaja

18. maj 2005, 17:03 Ivana Milanović Hrašovec
Copied

Zvezde ruskog baleta – Centar "Sava"
Festival koreografskih minijatura,
Art Video Danse – Narodno pozorište

Tri baletska događaja ispreplela su se i nadovezala jedan na drugi krajem prošle nedelje: jedan spektakl, jedan festival i jedna video-manifestacija. Spektakl stigao iz Moskve i naslovljen Zvezde ruskog baleta označio je nastup prvaka i solista Baleta Boljšoj teatra i Teatra „Stanislavski“; iste večeri, 12. maja, održano je finalno veče devetog Festivala koreografskih minijatura; u nastavku, Francuski kulturni centar predstavio je novije Video danse radove, no za razliku od prethodnih godina ovoga puta isključivo francusku video-produkciju.

Krenemo li od spektakla Zvezde ruskog baleta, važno je reći da je bio i masovno posećen (preko 3000 gledalaca), ali i to da je reč o jednom od najboljih gostovanja ruskog baleta kod nas u poslednjih nekoliko godina. Trupa igrača koja je iz Moskve krenula na svetsku turneju (Beograd, Barselona, Los Anđeles, Japan) sebe proglašava jednom od dve najbolje trupe koje ruski balet ima za ovakve turneje-spektakle, mada bi se o tome moglo diskutovati. Ipak, mora se priznati da od devet igrača koje smo videli u ovoj večeri baletskih dueta, barem petoro njih nećemo zaboraviti. Očekivalo se da će glavne zvezde biti stari miljenici beogradske publike Tatjana Černobrovkina i Dmitrij Zababurin, međutim, kako se program bližio kraju sve je bilo jasnije da će salve aplauza i povike oduševljenja pobrati nama neka nova lica: Marija Alaš, Ljilja Musvarova i Ajdar Ahmetov. Uvek atraktivni, laki i graciozni pokreti ruskih igračica, brzi i čisti, ali i furiozni skokovi igrača, u zanosu izvedeni – simboli su večite i velike ruske baletske škole. Kao odavno najcenjeniji izvozni artikl te zemlje, ruski baletski spektakli, pa makar i sa uvek sličnim Petipa-Čajkovski programima, organizuju se svako malo, i kod nas i u svetu. Uprkos ogorčenim protivnicima ovih „tezgaroških“ gostovanja, populizmu, klasičnom programu, kič kostimima… – na kraju svega, priznajmo, gledalac izlazi posve zadovoljan, zadivljen tehničkom i umetničkom moći ruskih igrača, oraspoložen pasivnim uživanjem u prijemčivoj muzici i vrhunskoj igri. Možda se tu negde i krije odgovor na zabrinutost savremenih igrača sa Zapada koji se sve češće pitaju: zbog čega publika svega jedanput pogleda savremeni komad, ma kako odličan bio, dok dosadnu i zastarelu klasiku gleda i po stotinu puta?

Na drugoj strani, o suštini i svrsi igre razmišljala je i Dragana Bulut, jedini nagrađeni koreograf IX Festivala koreografskih minijatura, u svom posve interesantnom trećeplasiranom radu Upitnik…?. Prva i druga nagrada su izostale, što govori o uopšte lošijem kvalitetu pristiglih radova iz Beograda, Novog Sada, Subotice. Festival je ove godine i najzad izgubio svoju internacionalnost, a time, može biti, i pretpostavljeni kvalitet. Tačnije, ove godine internacionalni je bio samo žiri, sastavljen od prvaka i direktora baleta Beograda, Novog Sada, Osijeka, Sarajeva. Organizator festivala, UBUS, tvrdi da je ove godine napravljen organizacijski pomak, samo što to valjda nisu saznali i svi potencijalni učesnici širom regiona. U svakom slučaju, držimo se obećanja organizatora da će raditi na razvoju Festivala, te da će mu vratiti ugled, makar onaj koji je nekad imao. Što se publike tiče, ona je ostala verna Festivalu: i pored ruskog baleta u Centru „Sava“, dupke je ispunila Scenu „Raša Plaović“ u Narodnom pozorištu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

16.oktobar 2026. Sonja Ćirić

Akademska knjiga, izdavač važnih knjiga kojih neće biti na Sajmu knjiga

Kadare, Vegel, Varadi, Đukić-Perišić, Veljanovski, su neki od autora čije je javno prepoznate knjige objavila Akademnska knjiga ove godine, ali ih neće biti na Sajmu knjiga. Ne zaboravimo Memoare slikara Paje Jovanovića

Kultura

16.oktobar 2026. S. Ć.

Na Blacklist festivalu dani filmskog programa

Na Fakultetu dramskih umetnosti od petka do ponedeljka besplatne projekcije nekih od naših najboljih filmova, a u okviru Blacklist festivala

Kultura

15.oktobar 2026. S. Ć.

Ne:Sajam Pobunjenih izdavača: Ne pristajemo na odustvo kulture

Vikend u Beogradu i Novom Sadu na ne:Sajmu Pobunjenih izdavača uz knjige, predizborno pripovedanje, kviz, humanitarnu prodaju, snimanje emisije, a pre svega na ne pristajanje stvarnosti bez kulture

Kultura

15.oktobar 2026. Sonja Ćirić

Blum izdavaštvo: Savremena srpska proza, projekat kojeg neće biti na Sajmu knjiga

Projekat „Savremena srpska proza“ koji je ove godine pokrenulo Blum izdavaštvo, dostupno je na programima Pobunjenih izdavača. Na Sajmu knjiga ga neće biti

Kultura

15.oktobar 2026. Sonja Ćirić

Blacklist festival: Predstava o godini koja je počela otkazom Jeleni Ivetić

Festival umetnika sa crnih lista otvoren je predstavom glumaca Šabačkog pozorišta o godini u kojoj ne svojom krivicom nisu stali na svoju scenu, a koja je počela otkazom Jeleni Ivetić

Komentar
Aleksandar Vučić na skupu SNS-a

Pregled nedelje

Jedan čovjek sreće nema

Zašto se sve što Aleksandar Vučić dotakne pretvara u u sprdnju ili skandal, a najčešće u oboje? I zbog čega je jasno da je izgubio, ali mu to još niko nije rekao

Filip Švarm
Vučić

Pregled nedelje

Koji zreo čovek govori kao Vučić

Razgovarao je sa kamenom za kupus i fotografijom Ilije Srdanovića. Požar u Niškoj tvrđavi proglasio je za delo veštačke inteligencije. Pohvalio se da mu ne bi bilo prvi put da nekom otima pištolj iz ruku

Filip Švarm    
Dijaspora koja podržava Studentsku listu u Štutgartu

Komentar

Sada je zvanično: Izbori su neregularni

Režim neće da otvori biračka mesta u inostranstvu i tera ljude da glasaju – noću! Odsecanjem velikog broja birača, izbori su već sada i zvanično neregularni

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1867
Poslednje izdanje

Intervju: Dejan Šoškić, ekonomista

Narod ili korupcija Pretplati se
IZBORI 2026: Izlaznost

Svaki birač više glas je protiv režima

Izbori 2026 (II)

Šta nas čeka posle 25. oktobra

Politički marketing 2026.

Šta govore i pokazuju predizborne kampanje

Fenomen Zafranović

Hronika zla, surovosti i bezumlja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure