img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Bioskop

Treći, a najbolji

11. jul 2024, 00:19 Đorđe Bajić
Copied

"Tiho mesto: Dan prvi", scenario i režija Majkl Sarnoski, je jedan od onih retkih slučajeva kada je treći film iz serijala najbolji. Dan prvi uspešno parira izvorniku, u nekim aspektima ga čak i nadmašuje, a uspeh ovog filma širom otvara vrata za nove nastavke

Foto: Promo
Foto: Promo

Dobro je. Konačno da na repertoar stigne film koji zavređuje da se zbog njega ode u bioskop i koji, samim tim, vraća veru u filmska uživanja na velikom platnu. Istina, u trenutnoj ponudi su i dva zaista veoma dobra animirana filma ‒ U mojoj glavi 2 i Grozan ja 4, od kojih je prvi već postao čistokrvni letnji hit za koji se traži karta više, a drugi je sasvim pristojan i zabavan nastavak, ali kada govorimo o naslovima namenjenim “odrasloj” publici, situacija nije baš ružičasta. Furioza i pored određenih kvaliteta, nije uspela da se nametne u onoj meri koliko se od nje to očekivalo, dok su Bajkeri i Loši momci: Sve ili ništa brzo pali u zaborav. Na promašenost filmova Horizont: Američka saga – prvo poglavlje, Do zadnjeg daha (kakav prevod!) i Egzorcizam ne treba trošiti reči, njima nisu samo kritičari okrenuli leđa, već i publika. U toj i takvoj podeli, novo Tiho mesto se ističe kao film koji konačno ima šta da ponudi.

Prvi film iz serijala Tiho mesto pojavio se 2018. godine i doživljen je, ne bez valjanog razloga, kao “čedo” glavnog glumca, reditelja i koscenariste Džona Krasinskog. Ovaj kamerni horor o porodici Abot koja se krije na udaljenoj farmi postao je veliki svetski hit i zaradio gotovo 350 miliona dolara od bioskopske distribucije, dok je koštao “svega” sedamnaest. Priču Tihog mesta osmislili su Brajan Vuds i Skot Bek: sve se tu vrti oko najezde slepih i krvoločnih vanzemaljaca koji svoje žrtve pronalaze zahvaljujući izoštrenom sluhu, i porodice koja pokušava da preživi u novonastalim uslovima. U moru konfekcijskih horora za jednokratnu upotrebu i brzi zaborav, Tiho mesto se izdvojilo zbog nespornog dramskog naboja, za koji je najzaslužniji bračni par Džon Krasinski – Emili Blant, a koji i u filmu tumače supružnike. Uspeh je doveo do nastavka dve godine kasnije, s tim što je Krasinski za drugi deo sam napisao scenario (Vuds i Bek su krenuli dalje i posvetili se drugim projektima, kao što su 65 i Jeretik), režirao i koproducirao. Tiho mesto 2, mada finansijski uspešno, nije donelo ništa novo – iako je ponuđeno upotrebljivo, zamor je u nastavku bio primetan – pa ne čudi što je za sledeći deo odabran novi kreativni tim.

Tiho mesto: Dan prvi je prednastavak u kome je fokus priče pomeren na sam početak vanzemaljske najezde, na dan prvi, što je pristup koji je delimično iskorišćen i na početku drugog dela, ali sa porodicom Abot u središtu tog uvoda. Radnja ovog puta nije smeštena u američku provinciju, već u višemilionski Njujork, što filmu daje dodatnu spektakularnost. Priču su osmislili Krasinski i Majkl Sarnoski, a Sarnoski je i napisao scenario i režirao film postaravši se za svežinu koja je nedostajala Tihom mestu 2. Dan prvi je svojevrstan novi početak: pred nama su potpuno novi likovi i manje-više nova situacija iako je sama srž postavke ostala ista (ne smete da napravite ni najmanji zvuk, ili će vas zastrašujući krakati vanzemaljci zgrabiti i rastrgnuti, što je lekcija koju junaci Dana prvog tek treba da savladaju).

Majkl Sarnoski je na sebe skrenuo pažnju hvaljenim dramskim trilerom Svinja (2021) sa Nikolasom Kejdžom, Aleksom Vulfom i Adamom Arkinom u udarnim ulogama, i ispostavilo se da je odličan izbor za odmenu Krasinskog. Sarnoski je preuzeo osnovnu postavku, a onda priču učinio svojom, prilagodio je ličnom senzibilitetu, što se pokazalo kao pun pogodak. Prvog dana invazije slepih vanzemaljaca u Njujorku, Sam (Lupita Njongo, proslavljena epizodom u filmu 12 godina ropstva) probija se sa svojim mačkom Frodom kroz grad paralisan strahom i užasom, usput srećući preživele. Oskarovka Njongo je na visini zadatka i uspešno predvodi glumačku podelu, a od polovine filma ključnu podršku joj pruža Džozef Kvin, mladi engleski glumac u velikom holivudskom usponu (četvrta sezona Čudnijih stvari, predstojeći Gladijator 2 i Fantastična četvorka), koji je ovde odličan. Tu su još Aleks Volf (sa kojim je Sarnoski već sarađivao na Svinji) i Džimon Hansu (koji je glumio epizodu i u Tihom mestu 2, pa je Dan prvi istovremeno i dragocena razrada njegovog lika), kao i mačak Frodo (“glume” ga Šnicla i Niko) koji veoma često “krade šou”. Dobra je to podela, i glumci, a posebno Njango i Kvin, uspevaju da nas “vežu” za sebe, da nam ne bude svejedno šta će im se dogoditi – što je za film poput ovog od ogromne važnosti. Uz to, ne manjka ni horora – s tim da nema eksplicitnosti, sve je u nagoveštaju, uz minimum prikazanog krvoprolića.

U narativnom pogledu, Dan prvi je istovremeno i prednastavak i spinof, jer istovremeno širi univerzum Tihog mesta dokazujući da nije neophodno da u centru priče budu članovi porodice Abot kako bi se publika privukla u bioskope. Uz to, Dan prvi je spektakularniji od prvog dela, a svakako je uzbudljiviji i kompaktniji od drugog. Pred nama je jedan od onih retkih slučajeva kada je treći film iz serijala najbolji. Dan prvi uspešno parira izvorniku, u nekim aspektima ga čak i nadmašuje, a uspeh ovog filma širom otvara vrata za nove nastavke. Neka. Univerzum Tihog mesta očigledno još ima šta da ponudi.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Beogradska filharmonija

25.januar 2026. S. Ć.

Sindikat muzičara: Ministarstvo kulture postupa mimo zakona

Sindikat muzičkih umetnika u otvorenom pismu poručuje Ministarstvu kulture da poštuje zakon i da raspiše konkurs za direktora Beogradske filharmonije, jer izbor Bojana Suđića nije po zakonu

Berlinare

25.januar 2026. S. Ć.

Festival u Berlinu: Iz Srbije „Imaginarni brojevi“ i dve koprodukcije

„Imaginarni brojevi“ je prvi kratki igrani film koji će se iz Srbije takmičiti u Berlinu nakon osam godina. Na Berlinaru će biti i dva filma u kojima je Srbija koproducent

Kultura sećanja

25.januar 2026. S. Ć.

Kome smetaju spomenici Pekiću i Narodnim herojima

Ovog vikenda u Beogradu oskrnavljena su dva spomenika: Borislavu Pekiću na Cvetnom trgu i Narodnim herojima na Kalemegdanu. Obesna mladež, desničari, ili vlast – ko je kriv

Država i film

25.januar 2026. Sonja Ćirić

Da li će reditelji i producenti doći na panel Filmskog centra i NAFFIT-a

Filmski centar Srbije pozvao je reditelje i producente na panel koji na Zlatiboru organizuje sa NAFFIT-om, Nacionalnim festivalom filma i televizije za "lojalne i podobne", koji je, kao i cela filmska branša, prošlog septembra bojkotovao

Ministar kulture

23.januar 2026. Sonja Ćirić

Zaposleni Republičkog zavoda: Ministar Selaković nam preti zbog Generalštaba

Izjavu ministra Selakovića da „ovu bandu treba rasturiti“ zaposleni u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture doživeli su kao ličnu pretnju, a lako im je da dokažu da su sve njegove optužbe neistinite

Komentar
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović u džemperu ispod koga se vidi plava košulja

Pregled nedelje

Ljudi koji bi da započnu rat u Srbiji

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Filip Švarm
Blokada Filozofskog fakultta u Novom Sadu

Komentar

Šta bi naprednjaci dali da su Jelena Kleut

Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1829
Poslednje izdanje

Ova situacija

Opomene i pouke Vlade Zorana Đinđića Pretplati se
Intervju: Ivan Vujačić, ekonomista, bivši ambasador u SAD, predsednik upravnog odbora Fondacije Zoran Đinđić

Žongliranje sa 18 loptica u Vladi

Naprednjački udar na pravosuđe

Lojalizacija sudstva i tužilaštva

Vučić kao četnik

Zapela mi kokarda za granu

Iran

Američke pretnje i domaće nezadovoljstvo

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure