"Tiho mesto: Dan prvi", scenario i režija Majkl Sarnoski, je jedan od onih retkih slučajeva kada je treći film iz serijala najbolji. Dan prvi uspešno parira izvorniku, u nekim aspektima ga čak i nadmašuje, a uspeh ovog filma širom otvara vrata za nove nastavke
Foto: PromoFoto: Promo
Dobro je. Konačno da na repertoar stigne film koji zavređuje da se zbog njega ode u bioskop i koji, samim tim, vraća veru u filmska uživanja na velikom platnu. Istina, u trenutnoj ponudi su i dva zaista veoma dobra animirana filma ‒ U mojoj glavi 2 i Grozan ja 4, od kojih je prvi već postao čistokrvni letnji hit za koji se traži karta više, a drugi je sasvim pristojan i zabavan nastavak, ali kada govorimo o naslovima namenjenim “odrasloj” publici, situacija nije baš ružičasta. Furioza i pored određenih kvaliteta, nije uspela da se nametne u onoj meri koliko se od nje to očekivalo, dok su Bajkeri i Loši momci: Sve ili ništa brzo pali u zaborav. Na promašenost filmova Horizont: Američka saga – prvo poglavlje, Do zadnjeg daha (kakav prevod!) i Egzorcizam ne treba trošiti reči, njima nisu samo kritičari okrenuli leđa, već i publika. U toj i takvoj podeli, novo Tiho mesto se ističe kao film koji konačno ima šta da ponudi.
Prvi film iz serijala Tiho mesto pojavio se 2018. godine i doživljen je, ne bez valjanog razloga, kao “čedo” glavnog glumca, reditelja i koscenariste Džona Krasinskog. Ovaj kamerni horor o porodici Abot koja se krije na udaljenoj farmi postao je veliki svetski hit i zaradio gotovo 350 miliona dolara od bioskopske distribucije, dok je koštao “svega” sedamnaest. Priču Tihog mesta osmislili su Brajan Vuds i Skot Bek: sve se tu vrti oko najezde slepih i krvoločnih vanzemaljaca koji svoje žrtve pronalaze zahvaljujući izoštrenom sluhu, i porodice koja pokušava da preživi u novonastalim uslovima. U moru konfekcijskih horora za jednokratnu upotrebu i brzi zaborav, Tiho mesto se izdvojilo zbog nespornog dramskog naboja, za koji je najzaslužniji bračni par Džon Krasinski – Emili Blant, a koji i u filmu tumače supružnike. Uspeh je doveo do nastavka dve godine kasnije, s tim što je Krasinski za drugi deo sam napisao scenario (Vuds i Bek su krenuli dalje i posvetili se drugim projektima, kao što su 65 i Jeretik), režirao i koproducirao. Tiho mesto 2, mada finansijski uspešno, nije donelo ništa novo – iako je ponuđeno upotrebljivo, zamor je u nastavku bio primetan – pa ne čudi što je za sledeći deo odabran novi kreativni tim.
Tiho mesto: Dan prvi je prednastavak u kome je fokus priče pomeren na sam početak vanzemaljske najezde, na dan prvi, što je pristup koji je delimično iskorišćen i na početku drugog dela, ali sa porodicom Abot u središtu tog uvoda. Radnja ovog puta nije smeštena u američku provinciju, već u višemilionski Njujork, što filmu daje dodatnu spektakularnost. Priču su osmislili Krasinski i Majkl Sarnoski, a Sarnoski je i napisao scenario i režirao film postaravši se za svežinu koja je nedostajala Tihom mestu 2. Dan prvi je svojevrstan novi početak: pred nama su potpuno novi likovi i manje-više nova situacija iako je sama srž postavke ostala ista (ne smete da napravite ni najmanji zvuk, ili će vas zastrašujući krakati vanzemaljci zgrabiti i rastrgnuti, što je lekcija koju junaci Dana prvog tek treba da savladaju).
Majkl Sarnoski je na sebe skrenuo pažnju hvaljenim dramskim trilerom Svinja (2021) sa Nikolasom Kejdžom, Aleksom Vulfom i Adamom Arkinom u udarnim ulogama, i ispostavilo se da je odličan izbor za odmenu Krasinskog. Sarnoski je preuzeo osnovnu postavku, a onda priču učinio svojom, prilagodio je ličnom senzibilitetu, što se pokazalo kao pun pogodak. Prvog dana invazije slepih vanzemaljaca u Njujorku, Sam (Lupita Njongo, proslavljena epizodom u filmu 12 godina ropstva) probija se sa svojim mačkom Frodom kroz grad paralisan strahom i užasom, usput srećući preživele. Oskarovka Njongo je na visini zadatka i uspešno predvodi glumačku podelu, a od polovine filma ključnu podršku joj pruža Džozef Kvin, mladi engleski glumac u velikom holivudskom usponu (četvrta sezona Čudnijih stvari, predstojeći Gladijator 2 i Fantastična četvorka), koji je ovde odličan. Tu su još Aleks Volf (sa kojim je Sarnoski već sarađivao na Svinji) i Džimon Hansu (koji je glumio epizodu i u Tihom mestu 2, pa je Dan prvi istovremeno i dragocena razrada njegovog lika), kao i mačak Frodo (“glume” ga Šnicla i Niko) koji veoma često “krade šou”. Dobra je to podela, i glumci, a posebno Njango i Kvin, uspevaju da nas “vežu” za sebe, da nam ne bude svejedno šta će im se dogoditi – što je za film poput ovog od ogromne važnosti. Uz to, ne manjka ni horora – s tim da nema eksplicitnosti, sve je u nagoveštaju, uz minimum prikazanog krvoprolića.
U narativnom pogledu, Dan prvi je istovremeno i prednastavak i spinof, jer istovremeno širi univerzum Tihog mesta dokazujući da nije neophodno da u centru priče budu članovi porodice Abot kako bi se publika privukla u bioskope. Uz to, Dan prvi je spektakularniji od prvog dela, a svakako je uzbudljiviji i kompaktniji od drugog. Pred nama je jedan od onih retkih slučajeva kada je treći film iz serijala najbolji. Dan prvi uspešno parira izvorniku, u nekim aspektima ga čak i nadmašuje, a uspeh ovog filma širom otvara vrata za nove nastavke. Neka. Univerzum Tihog mesta očigledno još ima šta da ponudi.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U organizaciji Konzulata Jamajke, a po ideji počasnog konzula gospodina Mirka Miljuša, YU Grupa je u martu spakovala kofere i odletela na Jamajku. Tamo je snimala stare pesme u rege žanru, a nikad mlađi Jelići dali su svoj doprinos već aktuelnom projektu pod nazivom “Prekookeanski most”.
Umesto in memoriam: Good Vibrations i Brajan Vilson (1942‒2025)
Cela priča o Brajanu Vilsonu, nedavno preminulom geniju pop muzike i lideru The Beach Boys-a, prelama se kroz priču o njihovom apstraktnom hit singlu za sva vremena Good Vibrations
U drugom činu Leone i Glembaj zarili su se jedan u drugog ko kobac u kopca. Taj surovi obračun završio je Glembajevom smrću. U samrtnom hropcu uz pojavu barunice Kasteli, stari Glembaj završio je u naručju sina. To je omaž Mikelanđelu i njegovoj skulpturi “Pijeta”. Scenu “Pijeta” smislio je Danilo Marunović
Ivan Antić, Kajzermilen glič (mikroputopis u tri glasa), PPM Enklava, 2025
Kajzermilen je četvrt u Beču, svakako ne prva koja pada na pamet kada se pomisli na ovaj grad, ali, sa svojim golim i sivim distopijskim prostorima, otuđenim “totalitarizmom dimenzija”, možda paradigmatična za savremeni svet. U tom okruženju troje Antićevih lirskih junaka ostavlja utisak postflanera, besciljnih uličnih hodača, koji se kreću gradskim prostorom u kome, uprkos precizno popisanim tragovima ljudskog prisustva, kao da nema ničega
Završna predstava Instituta za umetničku igru „Human design“ bavi se pitanjem identiteta zadatog rođenjem i čovekovom potrebom da sam izabere ono što oseća da jeste
Ekspo je za naprednjačku elitu razlog da dobro potegne. Pogotovo što sluti da će im to čerupanje narode i države biti poslednji valcer. Posle kud koji mili moji
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!