"Tiho mesto: Dan prvi", scenario i režija Majkl Sarnoski, je jedan od onih retkih slučajeva kada je treći film iz serijala najbolji. Dan prvi uspešno parira izvorniku, u nekim aspektima ga čak i nadmašuje, a uspeh ovog filma širom otvara vrata za nove nastavke
Foto: PromoFoto: Promo
Dobro je. Konačno da na repertoar stigne film koji zavređuje da se zbog njega ode u bioskop i koji, samim tim, vraća veru u filmska uživanja na velikom platnu. Istina, u trenutnoj ponudi su i dva zaista veoma dobra animirana filma ‒ U mojoj glavi 2 i Grozan ja 4, od kojih je prvi već postao čistokrvni letnji hit za koji se traži karta više, a drugi je sasvim pristojan i zabavan nastavak, ali kada govorimo o naslovima namenjenim “odrasloj” publici, situacija nije baš ružičasta. Furioza i pored određenih kvaliteta, nije uspela da se nametne u onoj meri koliko se od nje to očekivalo, dok su Bajkeri i Loši momci: Sve ili ništa brzo pali u zaborav. Na promašenost filmova Horizont: Američka saga – prvo poglavlje, Do zadnjeg daha (kakav prevod!) i Egzorcizam ne treba trošiti reči, njima nisu samo kritičari okrenuli leđa, već i publika. U toj i takvoj podeli, novo Tiho mesto se ističe kao film koji konačno ima šta da ponudi.
Prvi film iz serijala Tiho mesto pojavio se 2018. godine i doživljen je, ne bez valjanog razloga, kao “čedo” glavnog glumca, reditelja i koscenariste Džona Krasinskog. Ovaj kamerni horor o porodici Abot koja se krije na udaljenoj farmi postao je veliki svetski hit i zaradio gotovo 350 miliona dolara od bioskopske distribucije, dok je koštao “svega” sedamnaest. Priču Tihog mesta osmislili su Brajan Vuds i Skot Bek: sve se tu vrti oko najezde slepih i krvoločnih vanzemaljaca koji svoje žrtve pronalaze zahvaljujući izoštrenom sluhu, i porodice koja pokušava da preživi u novonastalim uslovima. U moru konfekcijskih horora za jednokratnu upotrebu i brzi zaborav, Tiho mesto se izdvojilo zbog nespornog dramskog naboja, za koji je najzaslužniji bračni par Džon Krasinski – Emili Blant, a koji i u filmu tumače supružnike. Uspeh je doveo do nastavka dve godine kasnije, s tim što je Krasinski za drugi deo sam napisao scenario (Vuds i Bek su krenuli dalje i posvetili se drugim projektima, kao što su 65 i Jeretik), režirao i koproducirao. Tiho mesto 2, mada finansijski uspešno, nije donelo ništa novo – iako je ponuđeno upotrebljivo, zamor je u nastavku bio primetan – pa ne čudi što je za sledeći deo odabran novi kreativni tim.
Tiho mesto: Dan prvi je prednastavak u kome je fokus priče pomeren na sam početak vanzemaljske najezde, na dan prvi, što je pristup koji je delimično iskorišćen i na početku drugog dela, ali sa porodicom Abot u središtu tog uvoda. Radnja ovog puta nije smeštena u američku provinciju, već u višemilionski Njujork, što filmu daje dodatnu spektakularnost. Priču su osmislili Krasinski i Majkl Sarnoski, a Sarnoski je i napisao scenario i režirao film postaravši se za svežinu koja je nedostajala Tihom mestu 2. Dan prvi je svojevrstan novi početak: pred nama su potpuno novi likovi i manje-više nova situacija iako je sama srž postavke ostala ista (ne smete da napravite ni najmanji zvuk, ili će vas zastrašujući krakati vanzemaljci zgrabiti i rastrgnuti, što je lekcija koju junaci Dana prvog tek treba da savladaju).
Majkl Sarnoski je na sebe skrenuo pažnju hvaljenim dramskim trilerom Svinja (2021) sa Nikolasom Kejdžom, Aleksom Vulfom i Adamom Arkinom u udarnim ulogama, i ispostavilo se da je odličan izbor za odmenu Krasinskog. Sarnoski je preuzeo osnovnu postavku, a onda priču učinio svojom, prilagodio je ličnom senzibilitetu, što se pokazalo kao pun pogodak. Prvog dana invazije slepih vanzemaljaca u Njujorku, Sam (Lupita Njongo, proslavljena epizodom u filmu 12 godina ropstva) probija se sa svojim mačkom Frodom kroz grad paralisan strahom i užasom, usput srećući preživele. Oskarovka Njongo je na visini zadatka i uspešno predvodi glumačku podelu, a od polovine filma ključnu podršku joj pruža Džozef Kvin, mladi engleski glumac u velikom holivudskom usponu (četvrta sezona Čudnijih stvari, predstojeći Gladijator 2 i Fantastična četvorka), koji je ovde odličan. Tu su još Aleks Volf (sa kojim je Sarnoski već sarađivao na Svinji) i Džimon Hansu (koji je glumio epizodu i u Tihom mestu 2, pa je Dan prvi istovremeno i dragocena razrada njegovog lika), kao i mačak Frodo (“glume” ga Šnicla i Niko) koji veoma često “krade šou”. Dobra je to podela, i glumci, a posebno Njango i Kvin, uspevaju da nas “vežu” za sebe, da nam ne bude svejedno šta će im se dogoditi – što je za film poput ovog od ogromne važnosti. Uz to, ne manjka ni horora – s tim da nema eksplicitnosti, sve je u nagoveštaju, uz minimum prikazanog krvoprolića.
U narativnom pogledu, Dan prvi je istovremeno i prednastavak i spinof, jer istovremeno širi univerzum Tihog mesta dokazujući da nije neophodno da u centru priče budu članovi porodice Abot kako bi se publika privukla u bioskope. Uz to, Dan prvi je spektakularniji od prvog dela, a svakako je uzbudljiviji i kompaktniji od drugog. Pred nama je jedan od onih retkih slučajeva kada je treći film iz serijala najbolji. Dan prvi uspešno parira izvorniku, u nekim aspektima ga čak i nadmašuje, a uspeh ovog filma širom otvara vrata za nove nastavke. Neka. Univerzum Tihog mesta očigledno još ima šta da ponudi.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Izjavu ministra Selakovića da „ovu bandu treba rasturiti“ zaposleni u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture doživeli su kao ličnu pretnju, a lako im je da dokažu da su sve njegove optužbe neistinite
Bivši članovi Odbora Festa o smeni su saznali iz medijskog istupa sekretarke za kulturu, i sumnjaju da će bez profesionalne strategije i analize dosadašnjih grešaka biti moguć dalji razvoj te manifestacije
Nova irska scena – “Madra Salach”, “The Scratch” i “Dove Ellis”
Herojstvo i ranjivost, pobunjenički poklič i onirička askeza, sećanja na slavne dane, ali i aktuelno osećanje sputanosti, samopouzdanje i frustracija, danas se u Irskoj kao goruće teme prelivaju sa rock pozornice na scenu inficiranu folkom. Živopisni sastavi “Madra Salach” i “The Scratch”, ili čudo od mladića Dav Elis, otvaraju teme bola i izdržljivosti, demantujući potpuno onu Džojsovu napomenu o naprslom ogledalu sluškinje kao simbolu irske umetnosti
Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet
Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države
Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!