U beogradskom Muzeju primenjene umetnosti u toku je izložba slovačkog akademskog vajara Ljubomira Ferka "Tibetansko staklo/Duh Himalaja"
IZMEĐU NEBA I ZEMLJE, detalj instalacije, staklene table 33 x 31 cm, 2007.
Tibetanskaknjigamrtvih je priručnik za umiranje. Prema budističkom verovanju o reinkarnaciji, duša umrlog posle smrti četrdeset devet dana luta u međuprostoru koji se naziva Bardo ravan dok se ne useli u neku matericu i ponovo rodi. Na tom putu može se zalutati, pa zato budistički sveštenik čita ovaj sveti, ali krajnje utilitaran tekst umrlom na uvo, ne dodirujući ga. Tibetanskuknjigumrtvih Zapad je upoznao tek 1927. u prevodu dr Evansa Venca i sa psihološkim komentarom Karla Gustava Junga. Obojica su pokušali da racionalizuju ovaj neobičan tekst i tako ga približe nepripremljenom zapadnom umu.
Ferko prilazi Knjizimrtvih s druge strane. On, iako Zapadnjak, pruža nam uvid u ovaj tekst iznutra, kao podsvesni komentar, intuitivno objašnjenje ili unutrašnju vizualnu predstavu, koristeći se jezikom koji Zapad tvrdi da razume, a to je umetnost. Ferko se ne služi zapadnjačkom ikonografijom smrti, njegovi vizuali nemaju prizvuk dans-makabra ili sličnih mogućih interpretacija ovako teške teme. On koristi skulpturu od stakla, složenu za rad i retko korišćenu vajarsku disciplinu. Kako sam kaže, vajarska dela postoje u tri dimenzije, a providnost bi bila četvrta dimenzija. Nije slučajno što on ovu odliku stakla kao materijala koristi za vizualizovanje duhovnih aspekata, za prikazivanje onih stvari koje je teško prikazati i koje se ne mogu prikazati materijalima koji simbolišu materijalno postojanje – neprovidnim kamenom ili metalom.
ZLATNO SRCE, kristalno staklo i bronza, visina 13 cm, 2006.
Pre ovog projekta posvećenog velikoj istočnoj religiji, Ferko je realizovao veliki ciklus posvećen trima nama bližim religijama: hebrejskoj, hrišćanskoj i islamskoj, pod nazivom „Tako su govorili proroci“. Ta izložba je obišla tri kontinenta: Evropu, Aziju i Severnu Ameriku, i imala odličan prijem kod sve tri religije. Hinduisti su je dobro primili u Izraelu, Muslimani u Turskoj i Egiptu, a Hrišćani u Slovačkoj, Francuskoj, Holandiji, Austriji i Sjedinjenim Američkim Državama. Imamo čast da ova izložba posvećena budizmu svoju premijeru, zahvaljujući Ljubomirovoj nostalgiji za studentskim danima, bude premijerno prikazana u Beogradu pre svog predstojećeg putovanja oko sveta. Nadamo se da će doći i do Tibeta, uprkos velikim mukama koje prate prenos ovako osetljivih eksponata.
HIMALAJSKI CVET, kompozitno staklo, visina 53 cm, 2007.
Ljubomir je studirao vajarstvo na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu, kod profesora Miodraga Živkovića, a pretpostavljam da je i predmet Pismo uticao na njega, jer je odlučio da skulpturi, koja je po svojoj prirodi trodimenzionalna, suprotstavi izrazitu dvodimenzionalnost pisanih tekstova. Pošto smo zajedno studirali, imao sam sreću da ga upoznam još u tom najranijem periodu kad nije bilo ni najmanjeg nagoveštaja da će staklo postati njegova strast i profesionalno opredeljenje. Danas je Ljubomir Ferko jedno od nekoliko najvažnijih svetskih imena koja se bave ovom oblašću. Nadam se da ćemo iskoristiti priliku koja nam se pruža. Na fakultetu Primenjenih umetnosti jedan odsek nekada se zvao Keramika i staklo, a sada se zove samo Keramika – nestankom reči „staklo“ ugasila se čitava oblast. Hoće li ova izložba ponovo zainteresovati mlade vajare i keramičare za ovu disciplinu koja se više ne neguje kod nas? Pozivam sve koje eterični objekti na ovoj izložbi fasciniraju da iskoriste prisutnost i dobro znanje srpskog jezika Ljubomira Ferka i pokušaju da iz njega izvuku što više tajni zanata. Tibetanskaknjigamrtvih bila je tokom istorije tajno učenje i njeni tekstovi dugo su bili sakriveni u stenama Tibeta. Ferko je tekstove Knjigemrtvih sakrio u male providne stene, tako da se mogu pročitati, a zajedno sa tom stenom postaju sami sebi spomenik.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Zgrada Narodnog pozorišta u Subotici, čija rekontrukcija je trajala dve decenije, poredila se sa „Skadrom na Bojani”. Završena je nakon sedamnaest godina, a plaćena je pola milijarde dinara više nego što je predviđeno
Izložba radova koje su naši umetnici prošlog veka naslikali zbog Pariza i o Parizu, istovremeno govoreći i o njihovim danima provedenim u gradu za koji Cuca Sokić kaže da mu je „svaka fleka, nekako na svom mestu“
„Novi narativ“, teatrološka studija Marine Milivojević Mađarev ispituje kako dramski pisci, pišući o prošlosti, utiču na promenu njene percepcije u sadašnjosti, a time posredno i same sadašnjosti stvarajući nov narativ
Ako u pravednom gnevu na zlo uzvratimo zlim, ako se i sami prihvatimo silničkih metoda razumljivih vladajućoj sili, čini se da ćemo naškoditi samo prethodnim zlikovcima, ali ne i zlu samom – jedna je od niza tema o kojoj mislite nakon predstave „Mihael Kolhas“
Ivo Andrić je 19. aprila 1939. predao akreditive kao kraljevski poslanik u Nemačkoj, a nekoliko meseci kasnije, 1. septembra, počeo je Drugi svetski rat. Srećom mogao je da se osloni na odličnog vojnog izaslanika, pukovnika Vladimira Vauhnika. Ispostaviće se da je on bio najbolji špijun Kraljevine Jugoslavije
Ovih dana na društvenim mrežama u toku je rat polova. Ništa novo, reći će neko. Ovog puta, međutim, stvar je malo neobičnija nego inače. Jedni protiv drugih ne bore se muškarci i žene, nego – muškarci i medvedi
Religijski praznici slave gospodara, što je zastrašujuće samo po sebi. Nacionalni praznici slave mitove zajedništva, što nije manje beznadežno. Samo se Prvog maja slavi rad kao uslov slobode, dakle slavi se slobodni građanin koji se ne podaje gospodarima, niti se klanja kumirima nacije. Zato se ovaj praznik u modernim populističkim režimima sistematski obesmišljava
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!