img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Film – Miki Rork u filmu "Rvač"

Sudbina i komentari

04. mart 2009, 17:37 Mića Vujičić
Copied

Sve loše što je moglo da mu se dogodi, dogodilo se. Dvanaest godina je bio sam, izgubio sve. A onda je "sreo" junaka koga će majstorski odigrati. Pronašao ga je u scenariju "Rvača". Junaka koga mora da je ugledao kad je stao pred ogledalo.

HTEO SAM DA…: Miki Rork

Nakon filma Rvač pridružujem se grupi fanova Mikija Rorka. Uz dužno poštovanje, Mikija Rorka sam pre toga najčešće gledao u Klajnovom Rečniku jezičkih nedoumica. Kod slova R, odmah ispod odrednice rupčaga (dat. rupčazi), piše: „Rurke, ne nego Rork (engl. Rourke)“. Naravno, mislim „figurativno“. Kao desetogodišnjak gledao sam Lepog Džonija dok se VHS kaseta nije izlizala, te još mnogo drugih filmova – nije o tome reč. Bez poznavanja istorije filma, kao gledalac divljak i ništa (a šta bih hteo!) više, tek nakon Rvača pridružujem se grupi Rorkovih fanova. Naravno, sve to mesec dana pre nego što je glumcu za ovo ostvarenje dodeljen Zlatni globus ili celom filmu uručena nagrada na Mostri. Sa nagradom ili bez nje, Miki Rork je u Rvaču Darena Arnofskog pokazao da je glumčina. A usput je pokazao i da nije dovoljno samo, po onoj otrcanoj frazi, preko trnja stići do zvezda. Šta ćeš kada postaneš zvezda? Rork svojim primerom kao da pokazuje da nakon toga od zvezde možeš postati glumčina tek kad te život ponovo baci natrag u trnje.

Mikiju Rorku se dogodilo upravo tako nešto. Nakon zvezdanih trenutaka u osamdesetim, našao se u gotovo deceniju i po dugoj krizi, ostavljen, sam sa svojim psima. Nije izlazio iz stana gotovo četiri meseca, devet i po nedelja, u jednoj od ovih teških godina. Sve loše što je moglo da mu se dogodi, dogodilo se. Dvanaest godina je bio sam, izgubio sve; ponekad sa ponekom striptizetom, kažu novinari. A onda su se za Rorka dogodile dve važne stvari. Nakon što je doslovno eksplodirao, počeo je da priča sa sveštenikom, jednim kul Italijanom iz Njujorka. Odlazili su u njegov podrum, otvarali bocu vina, cigarete i razgovarali. Uz to, bukvalno kao odgovor na molitvu za malo svetlosti, Rork je „sreo“ junaka koga će majstorski odigrati. Junaka koga mora da je ugledao kad je stao pred ogledalo. Pronašao ga je u scenariju Rvača: Rendija Robinsona, dakle, tokom osamdesetih veliku rvačku zvezdu, a sada, pogađate, zaboravljenog tipa koji pokušava da povrati staru slavu dok mu se srce i telo polako raspadaju. Rendi Robinson – „The Ram“ (u srpsko-engleskom rečniku: „Ovan-Radni Klip-Malj-Nabijati-Ručni malj) koji je nekada skakao po protivnicima i kome je publika klicala, živi u prikolici, radi kao mesar u supermarketu, pokušava da smuva striptizetu i natera ćerku da ponovo popriča s njim. Naravno, pokušava i da se vrati u posao dok mu staje srce i škripe kolena. Rendi Robinson šeta naokolo u crnoj, pocepanoj perjanoj jakni, sa dugom plavom kosom, vukući neprestano za sobom kofer – sjajna metafora. Reditelj Arnofski najčešće ga prati u stopu, ide po Removim tragovima, hodajući tik iza njegovih leđa, pokazujući tako njegovu „slavnu prošlost“. Ali u isto vreme, snimajući ga preko ramena, Arnofski nudi pogled i u Rendijevu neizvesnu budućnost. To je sjajno rediteljsko rešenje, baš kao što je sjajna i ona Rorkova opaska – odgovor na pitanje novinarke; gde sam bio sve ovo vreme možda znaju jedino moji psi. Psi su čekali Mikija Rorka čitav jedan pseći vek, što bi u jednoj drugoj priči rekao odlični prozaista Uglješa Šajtinac, sve dok se ovom prilikom nije maestralno i grandiozno vratio. Uspeh je opet ispao srazmeran mukama. Baš kao i u slučaju Rendija Robinsona kog kolega rvač pre meča pita da li bi mu bilo OK da mu u kečerskom meču zahefta u grudi heftalicom koji put. „Rokenrol, čoveče“, kaže mu na to Rendi.

No, ključno mesto u filmu jeste govor koji profi rvač Rendi Robinson drži pre nego što započne meč na kraju filma. Ta olupina, u maestralnoj izvedbi, odbijajući da se povuče, kaže publici: „Hteo sam da svima vama večeras kažem da mi je veoma drago što sam ovde. Mnogo mi je ljudi reklo da se više nikada neću boriti. A to je jedino što znam da radim. Znate, ako živite žestoko, i igrate žestoko, i upalite oba kraja sveće, platićete cenu za to. U životu možete sve izgubiti, sve što volite, sve što voli vas. Ne čujem više dobro, zaboravljam stvari i nisam više lep kao pre, ali, do đavola, još uvek se držim, ja sam Rem! Kako vreme prolazi, ljudi kažu: On je istrošen, on je gotov, on je gubitnik, on je završio svoje. Ali, znate šta, jedini koji će mi reći da sam završio sa svim ovim jeste vi ljudi ovde! Vi ste, ljudi, razlog zbog koga je sve ovo vredelo, jer ste vi moja porodica! I sve vas volim! Hvala vam puno!“

Da sam Miki Rork, a nisam, jer je pedesetšestogodišnji Miki Rork jak kao zemlja, umesto zahvalnice za najbolje odigranu ulogu Rendija Robinsona u filmu Rvač, prilikom dodele Zlatnog globusa ponovio bih ove Remijeve reči. Od slova do slova. Bio bi dobar fazon, a tako bi se usput još jednom došlo do magijskog spoja života i filma, glumca i junaka, stvarnog i nestvarnog – spoja koji je u ovom slučaju vrlo zanimljiv. Pre svega zato što se Rorkova životna priča i slučaj junaka koga igra fantastično poklapaju. Film ponekad bolno zahefta scenario u telo glavnog junaka. A to telo ipak pripada glumcu. Mikiju Rorku, u ovom slučaju.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Slučaj Generalštab

19.novembar 2025. S. Ć.

Udruženje arhitekata pisalo Kušneru: Imate netačne informacije o Generalštabu

Udruženje arhitekata Srbije upozorava Džareda Kušnera da je od srpske Vlade dobio „nepotpune ili netačne informacije“ o Generalštabu, i argumentovanom analizom ga poziva da uputi otkazno pismo predviđeno članom 4 investicionog ugovora

Studentski protesti

19.novembar 2025. Marija L. Janković

Studenti cvetaju kao Tisa: Skulptura inspirisana srpskim protestima u centru Londona

Bes i protest srpskih studenata poslužio je kao inspiracija za skulpturu u parku u srcu Londona. Nju je izradio srpski umetnik Vladimir Lalić i tako postao prvi savremenik u Srba čija će skulptura ostati u Velikoj Britaniji

Ekspo i kultura

19.novembar 2025. Sonja Ćirić

Da li će do Ekspa biti završeno svih šest muzeja kao što je planirano

Radovi na četiri od šest muzeja čije je otvaranje najavljeno za Ekspo, trenutno su tek u početnoj fazi. Zato deluje kao nemoguća misija da će taj plan biti ostvaren

Država i kultura

17.novembar 2025. S. Ć.

Kao da je sve u redu, do kraja novembra sedam festivala

Kao da kultura ove godine nje ostala bez materijalne pomoći države, do kraja meseca u Srbiji se održava čak sedam festivala, od kojih su četiri međunarodna

Nesreća u Novom Sadu

17.novembar 2025. S. Ć.

NKSS: Povucite konkurs za spomenik žrtvama nadstrešnice

Postoji rizik da se konkurs za spomenik žrtvama nadstrešnice koji je raspisao Novi Sad instrumentalizuje kao zamena za izostanak pravnog razjašnjenja, navode u Nezavisnoj kulturnoj sceni Srbije

Komentar

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković

Komentar

Nije bitno ko je na studentskoj listi

Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1819
Poslednje izdanje

Dijana Hrka, Milomir Jaćimović i emocije građana

Ranjene duše na obodu Ćacilenda Pretplati se
Intervju: Gojko Božović

Pobunjeno društvo je većinska Srbija

Pobuna srednjoškolaca

Majka se ne ostavlja sama

Portet savremenika: Nikola Dobrović

Pijačno tumačenje remek-dela

Na licu mesta: Eparhija raško-prizrenska

Čuvari crkava i groblja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure