

Jubilej
„Zvezdarište“: 20 godina festivala za decu sa velikim temama
Veliki jubilej festivala za najmlađe Pozorišta Zvezdarište sa predstavama važnih svetskih tema: veštačkoj inteligenciji, klimatskim promenama, odnosom prema prošlosti, bolesti...




Pre sto godina rodila se Mira Trailović. Očekivalo bi se da grad kome je otvorila svet, to nije zaboravio
Pre sto godina na današnji dan rođena je Mira Trailović, bez koje ne bi bilo Bitefa, Ateljea 212, Bitef teatra i ko zna koliko toga još na ovdašnjoj pozorišnoj i kulturnoj sceni.
Stogodišnjica rođenja nekog ko je velik i važan kao što je Mira Trailović trebalo bi da je bitan datum po ovo društvo.
Pa ipak, Beograd u kome je radila i približila ga svetu, nije joj ni spomenik podigao.
Istini za volju, nije baš da nije, hteo je, evo još pre pet godina, u vreme Zorana Radojičića i Gorana Vesića, Skupština grada je donela odluku o podizanju spomenika Miri Trailović i Jovanu Ćirilovu, ali nikako da stigne.
Uređenje platoa ispred Bitef teatra koji je nazvan njenim imenom, nije čak ni pomenuto.
Na Plato Mira Trailović se ulazi pored otvorenih kontejnera, bačenog smeća, i improvizovanih tezgi spontano nastalog buvljaka, a hoda se po izvađenim kockama koje su opasne po život.
Inače, zbog Bitefa, međunarodnog festivala koji je osnovala, Beograđani su je zvali – Gradonačelnica, a stranci su govorili da je u vreme Gvozdene zavese spojila Istok i Zapad zato što je Beograd, zbog Bitefa, bio jedino mesto gde su umetnici iz Rusije mogli da sretnu i prozbore sa kolegama iz ostalog dela sveta.
Povodom veka od rođenja Mire Trailović danas u podne otvorena je multimedijalna instalacija „Pozorište – lepota stvaranja novog mira, prvih sto godina“, u Bitef teatru. Autorke instalacije su Jelena Stojanović, Vesna Bogunović i Jelena Bogavac.
Ovaj program je inicijativa i realizacija Bitef teatra. Beograd nije imao nikakvu.


Veliki jubilej festivala za najmlađe Pozorišta Zvezdarište sa predstavama važnih svetskih tema: veštačkoj inteligenciji, klimatskim promenama, odnosom prema prošlosti, bolesti...


Darko Rundek, neponovljivi muzičar i pesnik, za „Vreme“ govori o tome zašto podržava srpske studente i boji se kraja života na Zemlji


Čini mi se da se u problematičnim istorijskim periodima kultura oduvek, generalno, tretirala kao nužno zlo, ili eventualno propagandni alat. Ako akteri sa institucionalne scene učestvuju na nezavisnoj, to polako dovodi do određene vrste monopolizacije tržišta. Zapravo, to je stvarna monopolizacija, jer imamo iste ljude svugde


Florijan Zeler, Istina, Bitef teatar; reditelj Damjan Kecojević; igraju Gordan Kičić, Nebojša Cile Ilić, Tamara Dragičević, Milica Trifunović


Intervju: Darko Rundek, muzičar i pesnik
Želim da podržim studente, jer najiskrenije – to i moram Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve