Pre sto godina rodila se Mira Trailović. Očekivalo bi se da grad kome je otvorila svet, to nije zaboravio
Pre sto godina na današnji dan rođena je Mira Trailović, bez koje ne bi bilo Bitefa, Ateljea 212, Bitef teatra i ko zna koliko toga još na ovdašnjoj pozorišnoj i kulturnoj sceni.
Stogodišnjica rođenja nekog ko je velik i važan kao što je Mira Trailović trebalo bi da je bitan datum po ovo društvo.
Pa ipak, Beograd u kome je radila i približila ga svetu, nije joj ni spomenik podigao.
Istini za volju, nije baš da nije, hteo je, evo još pre pet godina, u vreme Zorana Radojičića i Gorana Vesića, Skupština grada je donela odluku o podizanju spomenika Miri Trailović i Jovanu Ćirilovu, ali nikako da stigne.
Uređenje platoa ispred Bitef teatra koji je nazvan njenim imenom, nije čak ni pomenuto.
Na Plato Mira Trailović se ulazi pored otvorenih kontejnera, bačenog smeća, i improvizovanih tezgi spontano nastalog buvljaka, a hoda se po izvađenim kockama koje su opasne po život.
Inače, zbog Bitefa, međunarodnog festivala koji je osnovala, Beograđani su je zvali – Gradonačelnica, a stranci su govorili da je u vreme Gvozdene zavese spojila Istok i Zapad zato što je Beograd, zbog Bitefa, bio jedino mesto gde su umetnici iz Rusije mogli da sretnu i prozbore sa kolegama iz ostalog dela sveta.
Povodom veka od rođenja Mire Trailović danas u podne otvorena je multimedijalna instalacija „Pozorište – lepota stvaranja novog mira, prvih sto godina“, u Bitef teatru. Autorke instalacije su Jelena Stojanović, Vesna Bogunović i Jelena Bogavac.
Ovaj program je inicijativa i realizacija Bitef teatra. Beograd nije imao nikakvu.
Od tri knjige najnovijeg nobelovca za književnost koje su prevedene na srpski jezik, u knjižarama je dostupna samo jedna „Ide svet“. Laslo Krasnahorkai je dolazio u Srbiju i kao gost nekoliko festivala
Dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost Laslo Krasnahorkai je poznat po svojim dugim, vijugavim rečenicama, distopijskim i melanholičnim temama
Znam da me dio ljudi politički ne voli zbog mog novinarstva, pa se to s ovom knjigom sigurno neće promijeniti ni nabolje ni nagore. Jedan ekstremni desni nedeljnik prošlog je tjedna objavio naslovnicu sa slikama nas sedam i naslovom: “Sedam novinara batinaša”. Nekako ne vjerujem da jedna knjiga može to puno promijeniti. Ali – imam svoju publiku, i novinsku i knjišku. Knjiga se u Hrvatskoj izvrsno prodaje, što znači da dio ljudi ima potrebu za ovakvim usložnjavanjem stvari
Zdenino najbolje djelo je roman Glupača, u kojem ima autobiografskih elemenata i koji je postao kultnom knjigom mnogih čeških generacija, kako onih u egzilu tako i u domovini, jer se knjiga raznim podzemnim kanalima masovno krijumčarila u Čehoslovačku. Glupača se danas smatra jednom od temeljnih knjiga češke kulture i spada među najbolja prozna ostvarenja češke literature dvadesetog stoljeća
Udarac u trbuh građana koji sledi nakon američkih sankcija NIS-u posledica je nemogućnosti gospodara mehurova i neznanja Aleksandra Vučića da shvati šta politika zaista jeste
Aleksandar Vučić se silno razočarao u prijatelja Erdogana – a to mu zgodno dođe da se predstavi kao veliki patriota
Novac koji država troši na Narodno pozorište da bi ga osigurala od eventualnog požara je pokušaj da se zaustavi jedan drugi požar, onaj koji je moguće sprečiti isključivo ostavkama SNS kadrova na čelu ove kuće
Istraživanje “Vremena”: Medicinski otpad na jugu Srbije
Kako vlast zamenjuje državne ustanove privatnim firmama Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve
