
Kultura sećanja
Vlada Divljan dobija bistu u Zagrebu
Muzičar, autor i frontmen kultnog benda „Idoli“, Vlada Divljan, dobiće bistu u Tematskom parku rokenrola u Zagrebu
Pre sto godina rodila se Mira Trailović. Očekivalo bi se da grad kome je otvorila svet, to nije zaboravio
Pre sto godina na današnji dan rođena je Mira Trailović, bez koje ne bi bilo Bitefa, Ateljea 212, Bitef teatra i ko zna koliko toga još na ovdašnjoj pozorišnoj i kulturnoj sceni.
Stogodišnjica rođenja nekog ko je velik i važan kao što je Mira Trailović trebalo bi da je bitan datum po ovo društvo.
Pa ipak, Beograd u kome je radila i približila ga svetu, nije joj ni spomenik podigao.
Istini za volju, nije baš da nije, hteo je, evo još pre pet godina, u vreme Zorana Radojičića i Gorana Vesića, Skupština grada je donela odluku o podizanju spomenika Miri Trailović i Jovanu Ćirilovu, ali nikako da stigne.
Uređenje platoa ispred Bitef teatra koji je nazvan njenim imenom, nije čak ni pomenuto.
Na Plato Mira Trailović se ulazi pored otvorenih kontejnera, bačenog smeća, i improvizovanih tezgi spontano nastalog buvljaka, a hoda se po izvađenim kockama koje su opasne po život.
Inače, zbog Bitefa, međunarodnog festivala koji je osnovala, Beograđani su je zvali – Gradonačelnica, a stranci su govorili da je u vreme Gvozdene zavese spojila Istok i Zapad zato što je Beograd, zbog Bitefa, bio jedino mesto gde su umetnici iz Rusije mogli da sretnu i prozbore sa kolegama iz ostalog dela sveta.
Povodom veka od rođenja Mire Trailović danas u podne otvorena je multimedijalna instalacija „Pozorište – lepota stvaranja novog mira, prvih sto godina“, u Bitef teatru. Autorke instalacije su Jelena Stojanović, Vesna Bogunović i Jelena Bogavac.
Ovaj program je inicijativa i realizacija Bitef teatra. Beograd nije imao nikakvu.
Muzičar, autor i frontmen kultnog benda „Idoli“, Vlada Divljan, dobiće bistu u Tematskom parku rokenrola u Zagrebu
Napor da se od emocionalne pustoši dođe do živosti, tema je u izložbe poljske umetnice „Odmrzavanje osećanja“ Malgožate Njeđelko u CZKD-u
Tonino Picula je u Strazburu govorio i o odnosu Srbije prema svom kulturnom nasleđu, a Evropski parlament je slučaj Generalštab ocenio kao rastuće političko mešanje u sistem zaštite
„Plakati“ Rastka Ćirića u Muzeju primenjene umetnosti, osim što najavljuju neki kulturni događaj, ujedno i pripovedaju o dešavanjima na našoj sceni proteklih decenija. Otud i kovanica u naslovu koja ih opisuje
Danas se različiti oblici filmske pop kulture – koji su dugo bili marginalizovani – sve više priznaju kao autorski. Upravo pop kultura, kao “kulturna koža”, prvi sloj, često najviše govori o nama. Slično se dešava i sa žanrovskim filmom – njegova varijanta umetničkog žanra ili takozvanog “uzdignutog žanrovskog filma” trenutno doživljava izvanredno vreme
Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora
Istorijska šansa Srbije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve