img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Film – Bilo jednom u Holivudu

Šta bi bilo da je bilo

21. avgust 2019, 21:48 Radoslav Ćebić
Copied

Da nikad nije ništa uradio u životu, da nije nikada snimio nijedan film, da nikada nije postao kultni reditelj, scenarista ili ekscentrični glumac s kraja 20. i početka 21. veka, da je, od svega, samo snimio poslednji kadar u svom najnovijem filmu, Kventin Tarantino bi zasluženo ušao u istoriju svetske kinematografije. I ostao besmrtan

Upozorenje: Ovaj tekst sadrži „spojlere„

„Kakvu milost ste vi pružili mojoj ćerki kad vas je molila da joj poštedite život?“, pitala je Doris Tejt na sudu 1984. kada se odlučivalo da li će Teks Votson, osuđen za ubistvo njene ćerke Šeron koje je počinio petnaest godina pre toga, biti pušten na uslovnu slobodu. „Kakvu milost ste pružili mojoj ćerki kada vas je molila: ‘Pusti me još dve nedelje da rodim svoje dete, a onda me ubij.’“ Kako od ove premise i od ovog istorijskog događaja iko može da napravi tarantinovski apsurdan, nelogičan, zabavan i nadasve gorak i tužan film? Niko drugi osim Kventina Tarantina. Samo je on spreman da istrpi optužbe da je rasista, seksista i da ne poštuje život i delo Brusa Lija.

Tarantino radnju svog devetog igranog dugometražnog filma smešta u 1969. godinu za koju mnogi kritičari čak i danas kažu da je bila zlatna godina Holivuda iako se većina njih tog vremena ne seća. Džon Karpenter je jednom rekao da je najveća satisfakcija u Holivudu to „što se vi još uvek možete na snimanju svog filma sresti i sarađivati sa ljudima koji su radili sa Džonom Fordom ili Hauardom Hoksom. To vas čini delom istorije.“ Tarantino, kao i mnogi drugi i mnogo mlađi sineasti sigurno su u svojim ekipama imali razne rasvetljivače, šminkere, dekoratere koji su nekada radili sa Karpenterom, Džordžom Lukasom ili Martinom Skorsezeom, a ti reditelji su, opet, radili sa nekim drugim šminkerima i rasvetljivačima iz ekipa Frenka Kapre ili Orsona Velsa. Svi oni zajedno jesu deo istorije. Baš kao i današnji filmski radnici, uostalom.

Šeron Tejt je 1969. bila zvezda u usponu. Dve godine ranije za film Dolina lutaka bila je nominovana za Zlatni globus, a 1968. dokazala se kao komičarka u filmu Razbijači gde je igrala uz Dina Martina, a borilačkim veštinama podučavao ju je Brus Li. Razbijači su doslovno razbili sve blagajne u bioskopima te godine. Udala se za Poljaka Romana Polanskog, oskarovca, veliku zvezdu Holivuda šezdesetih, reditelja Rozmarine bebe i Noža u vodi, najboljeg poljskog filma do pojave Kšištofa Kišlovskog. U Tarantinovom filmu Bilo jednom u Holivudu Rik Dalton kojeg tumači Leonardo Dikaprio je glumac B filmova, B televizijskih serija, opasno se približio četrdesetoj godini, uvek je glumio negativce, karijera mu je sve neizvesnija, pije previše burbona da bi zapamtio tekst i prvi je komšija zaljubljenog para Polanski–Tejt. Doseljavanje ovog džet-set para koji posećuje najluđe žurke krajem hipijevskih šezdesetih, kao i njihove opuštene sedeljke u neposrednom komšiluku Daltonu samo utrljavaju so na ranu njegove krajnje nesigurne glumačke karijere. Daltonov lični dubler i kaskader, vozač i bejbisiter je veteran iz Drugog svetskog rata Klif But kojeg tumači Bred Pit, čovek sa jednakim ili sličnim problemima kao njegov poslodavac, samo sa stabilnošću osobe svesne svoga neuspeha i povremenim kontrolisanim izlivima besa. Dalton za njega kaže da je „više od prijatelja, manje od supruge.“ Dalton je frustriran snimanjem pilot epizoda serija koje nikada ne budu emitovane ili ako i uđu u redovnu produkciju, onda njegova uloga bude dodeljena nekom drugom negativcu. Svog druga Klifa više ne može da ubaci u svaku produkciju jer nema nekadašnju moć u Holivudu, a i Klif je suviše nestabilan i sklon incidentima. Jedna od najviše kritikovanih scena u filmu je tuča između Brusa Lija i Breda Pita, alijas Klifa Buta, koja ne korespondira sa imidžom kineskog majstora borilačkih veština na koju su gledaoci navikli. Jedina razlika između Dikarpija i Pita je što ovaj potonji ne pravi probleme bez velikog razloga. Obojica su fantastični u svojim ulogama – Dikaprio koji glumi glumca koji povremeno muca i staloženi tabadžija oprezan kad mu se ukaže prilika da stupi u seksualne kontakte sa devojkom za koju misli da je maloletna.

Baš ta, neizvesno punoletna žena, Cica Maca (glumi je sjajna Margaret Kvejli), povezuje glumca i njegovog dublera sa grupom koju je organizovao, indoktrinirao i na usamljenu lokaciju smestio Čarls Menson. Taj čovek će posle osude na doživotni zatvor zbog instrumentalizacije četvoro mladih ljudi da počine strahovite zločine (među kojima je i ubistvo Šeron Tejt) na neki krajnje iracionalan način postati skoro ikona američke (i svetske i zaluđene) pop kulture. Menson se u Tarantinovom filmu pojavljuje veoma kratko (igra ga Dejmon Heriman), ali je duh vođe sekte koji je naterao svoje sledbenike da ubijaju pripadnike više klase ne bi li se to protumačilo kao teroristički akt tada ozloglašene militantne grupe Crni Panteri prisutan sve vreme. S druge strane, Tarantino nema ni vremena ni živaca da se bavi sumanutom ideologijom i planom izazivanja rasnog rata Čarlsa Mensona koju je ovaj iz samo njemu nepoznatih razloga nazvao po pesmi sa Belog albuma Bitlsa Helter Skelter.

U filmu Bilo jednom u Holivudu Kventin Tarantino pokazuje ne samo svoje široko i detaljno poznavanje kinematografije, pogotovo holivudske. Nije odoleo pa je u jednu, za njega neobičnu scenu, ubacio osmogodišnju starmalu devojčicu koja glumi u pilot emisiji zajedno sa Dikapriom. Kad devojčica (očigledan alter ego Kventina Tarantina) kaže Dikapriju da je njegova gluma najbolja svih vremena, potreseni Leonardo pusti suzu. Toliko mu je trebala podrška. Suzu će pustiti i mnogi ljubitelji serije Beverli hils koja ovog leta doživljava svoju drugu, pomalo setnu mladost. Naime, problematični i pošteni buntovnik Dilan kojeg je tumačio Luk Peri preminuo je ovog proleća. Iza njega je ostala je mala, simpatična i poslednja uloga reditelja u fejk vestern pilot seriji.

Tarantino, iskreni zaljubljenik u film, sve vreme prikazuje ogoljenu i surovu stvarnost Holivuda sa velikom empatijom za gubitnike, ali i neprikosnovenim poštovanjem za one koji su uspeli. On odnos Šeron Tejt (zanosna Margo Robi) sa Romanom Polanskim prikazuje baš onako kao što su ga mnogi njihovi prijatelji i poznanici opisivali – pun uzajamne ljubavi, poverenja i nejasne simpatije prema strancima. Šeron Tejt se družila sa onim mladim ljudima koji će uskoro postati ikone svetske kinematografije: Vorenom Bitijem, Žaklin Bize, Džoan Kolins, Mijom Farou, Stivom Mekvinom, Piterom Selersom. Tarantino nije odoleo pa je bračni par Polanski smestio na jednu žurku u Plejboj vili mada tu nema Hjua Hefnera, Stiv Mekvin kroz neizoštren objektiv objašnjava odnos Šeron Tejt sa muškarcima s kojima se nekad zabavljala i sa sadašnjim suprugom Romanom Polanskim. „Samo ja nikada nisam imao šanse“, navodno je gorko procedio Mekvin u Tarantinovoj blurovanoj verziji Plejboj žurke.

EMOTIVAN I INTIMAN: Kventin Tarantino

Ako treba da pravimo rang-listu, onda je ovo najbolji film Kventina Tarantina do sada, baš zato što tek u poslednjih 45 minuta liči na onog Tarantina na kojeg smo navikli. Samo, nismo navikli da je ovoliko emotivan. I intiman. U svakom kadru filma Bilo jednom u Holivudu vidi se iskreno saosećanje za njegove junake. Makar se to ne činilo tako. Makar on i dalje insistirao na brzim, ne mnogo smislenim dijalozima, ali kad je Šeron Tejt u pitanju, on je spreman sve da zaboravi, sve da ispravi i odvažno postavi pitanje svima nama: „Šta bi bilo da je Šeron Tejt ostala živa?“

Njen sin Pol Ričard Polanski napunio bi ovih dana 50 godina.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Slučaj Šabačko pozorište

13.septembar 2026. Sonja Ćirić

Odlukom direktorke, Šabačko pozorište je ostalo bez 15 predstava a glume samo tri glumca

Šabačko pozorište je ostalo bez 15 predstava zato što je tako odlučila direktorka. Zbog toga 80 posto glumaca ansambla nije stalo na scenu godinu i po dana. Međutim, budžet pozorišta je 15 miliona dinara

Cenzura

12.septembar 2026. S.Ć.

Film Jasmile Žbanić je dobar za MoMu, ali ne i za direktorku Muzeja Jugoslavije

Bez obrazloženja, Gordana Vujović v.d. direktorka Muzeja Jugoslavije otkazala je prikazivanje filma Jasmile Žbanić „Blum – Gospodari svoje budućnosti“ na programu Leto u Muzeyu

59. Bitef

12.septembar 2026. Sonja Ćirić

Sutra počinje Bitef, karata ima

Od 13. do 20. septembra biće odigrano sedam predstava Bitefa. Rasprodate su karte za rusku, gruzijsku i tursku predstavu, a za ostale nisu

Ekspo 2027

11.septembar 2026. Sonja Ćirić

Sukob Ekspa i Ministarstva kulture zbog konkursa za kulturno stvaralaštvo

Ministar kulture Nikola Selaković zapretio je da će oboriti konkurs Ekspa za kulturno stvaralaštvo ukoliko podršku ne dobiju kandidati koje favorizuje Ministarstvo, tvrdi izvor „Vremena“ blizak jednom članu komisije, što je zakočilo objavljivanje rezultata konkursa

ne:Bitef

11.septembar 2026. Sonja Ćirić

Tim ne:Bitefa: Naš gerilski poduhvat je izvan dometa vlasti

Dužnost bitefovske zajednice je da kroz ne:Bitef pruži otpor kidnapovanju zvaničnog festivala, kažu u timu koji 20. septembra organizuje ne:Bitef sa gostima i temama koje smo navikli da viđamo na Bitefu

Komentar
Overavanje potpisa za Studentsku listu, veliki red

Komentar

Sitne i krupne pakosti: „Alšksndar Vučić“ protiv gerile

Naprednjaci su ugrabili sve notare da bi prvi predali listu. Bio je to mali autogol – jer studenti su od prikupljanja potpisa napravili feštu i odličnu reklamu. Tako nekako će izgledati cela kampanja

Nemanja Rujević
Veliki transparent Studenti pobeđuju ispred Narodne skupštine

Pregled nedelje

Padaj mržnjo i nepravdo

Zašto režimu trebaju mržnja i podele? Kako su na njih odgovorili studenti? Kome i zbog čega smeta Kesić i društvo iz emisije „24 minuta“? I kako su opozicione stranke završile u izbornoj fusnoti

Filip Švarm
23. maj

Komentar

Rađanje građana iz duha republike

Rušenje Vučićevog režima na izborima je dečja igra u odnosu na ono što nas čeka posle: obnavljanje do temelja razorene zemlje. Ne postoji teži zadatak od toga da se od podanika stvore građani, ali to je pitanje opstanka Srbije

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1862
Poslednje izdanje

Ova situacija

Srbija pred izborom Pretplati se
Špijuniranje studenata

Kad Veliki brat uzjaše Pegaza

Režim protiv naroda

Naprednjačka javno-privatna agencija

Portret savremenika: Hašim Tači

Presuda visokog rizika

Evropska krajnja desnica u službi Trampa i Putina

Probijanje vatrenog zida

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure