
Najmlađi
„Zora i San“ prva predstava „Kolevke teatra“, prve scene za bebe
Pozorište „Pinokio“ otvara prvu pozorišnu scenu za bebe „Kolevka teatar“ predstavom „Zora i San“, u kojoj učestvuju i gledaoci - bebe
Mitovi, snovi, bajkolike priče, simboli, i još mnogo toga čudesnog na slikama "Fantastičnih šest", na izložbi koja podseća na ono posebno u našoj likovnoj tradiciji
Iako je u svjetskoj likovnoj umjetnosti Mediala jedini naš autentični pravac, i ako nijedna grupna međunarodna izložba u Centru za fantastičnu umjetnost u Grijeru u Švajcarskoj nije održana bez našeg predstavnika, likovna fantastika je rjetkost na našoj kulturnoj sceni. Zato se izložba „Fantastičnih šest“ koja se otvara večeras, 7. septembra, u Kući legata u Beogradu, smatra posebnim događajem.
Šest likovnih umjetnika iz naslova izložbe su Željko Tonšić, Zoran Velimanović, Milan Tucović, Sergej Aparin, Vladimir Dunjić i Željko Đurović, etablirani stvaraoci srednje generacije različitih senzibiliteta koje spajaju autentičnost i ljubav prema fantastičnom. Iako imaju iste pokretače, prije svega snove i fantastiku, ovo je njihov prvi zajednički projekat i prva zajednička izložba.
Za svakog od ovih umjetnika karakteristična je stvaralačka zrelost, kontinuitet u radu i metavremenski pristup slikarstvu, koji počiva na postulatima renesansne umjetnosti. Artikulisani su u različitim likovnim medijima, prvenstveno posvećeni slikarstvu, te objektima i skulpturi. Na izložbi „Fantastičnih šest“ biće prikazani njihovi najreprezentativniji radovi. Autorka izložbe i likovna kritičarka Maja Živanović izabrala je slike velikih i srednjih formata, različitih tematika i kolorita koji, treba naglasiti, dominiraju slikom, ali ne umanjuju značaj posvećenosti ovih umjetnika crtežu kao osnovnom vidu likovnog izražavanja. Maja Živanović kaže da je „nasleđe figurativne, pa samim tim i fantastične likovne umetnosti u Srbiji više nego primetno u poslednje četiri decenije, pogotovo u postojanju pojedinaca koji su se samostalno usavršavali. S obzirom da živimo u vremenu koje nipodaštava personalnost i individualnost i gde je umetnost sve više okrenuta tehnologiji i novim medijima, osmislila sam izložbu šestorice slikara koji svojom estetikom i stvaralaštvom nastoje da, kroz sopstvene mitologije i zavidna crtačka umeća, obnavljajući prošlost, vide i vode nas u budućnost. Ovi umetnici vizionari čuvari su tradicije, ali i ljudskosti i duhovnosti.“
Jedan od stvaralaca čiji će radovi biti izloženi na ovoj izložbi, Zoran Velimanović, za „Vreme“ kaže da se obilaskom postavke u pet prostorija Kuće legata jasno vidi da različite senzibilitete i iskustva šestorice umetnika povezuje fantastika. „Fantastika kojom se svi bavimo zadire u biće ljudi sa ovih prostora, provlači se kroz mitove, legende, pesme od davnina, a duh Mediale koji je prisutan u našim radovima, samo je naglašeni period u istoriji srpske fantastike“, objasnio je Velimanović.
Maja Živanović podseća da se Željko Tonšić (1954–2014) smatra jednim od najneobičnijih predstavnika srpskog simbolističkog slikarstva s kraja prošlog i početka ovog milenijuma, iako se u njegovom radu ne prepoznaju tematski okviri, vremenske ili stilske granice, dok se djela Željka Đurovića nalaze u stalnoj postavci u Međunarodnom centru za fantastičnu umjetnost. Na njima su najčešće kroz ženske figure prikazane mistika, erotika i čulnost. Vladimir Dunjić se tokom tridesetogodišnjeg rada bavio revidiranjem prošlosti i promišljanjem o budućnosti. Govoreći o sudarima fantastičnog i realnog u svom radu, navodi da je takav program svjesno i precizno izabrao. Njegovi ciklusi su Velovi, 9 mačjih života, Prokrustov muzej i Vrtoglavice. „Četvrti ciklus Vrtoglavice mi je najdraži. Vrtoglavica je najplodonosnije stanje koje umetnik može da ima, kada mu se izmakne tlo pod nogama – to je najbolje“, rekao je o svom stvaralaštvu. Za razliku od Dunjića, Sergej Aparin ne radi u ciklusima. U njegovom fantastičnom svijetu plove i lete brodovi, dirižabli, satovi, gradovi, bregovi sa crkvama, mutirane životinje i insekti koji imaju čudovišne moći. „Voleo bih da ljudi osete vremeplov gledajući moje slike. Pokušavam da stvaram nesvesno – svesno, nenamerno – namerno“, kazao je. Protagonisti slika i objekata Milana Tucovića su naizgled obični ljudi, ali im Tucović snažnom naracijom dodeljuje različite uloge.
Izložba „Fantastičnih šest“ je dokaz i prisustva aktuelnosti Mediale i vrijednosti ideja i estetike tog pravca. Izložba je otvorena do 28. septembra, a nakon Kuće legata trebalo bi da bude predstavljena i u Modernoj galeriji u Valjevu, Narodnom muzeju u Kragujevcu i Galeriji „Srbija“ u Nišu.
Pozorište „Pinokio“ otvara prvu pozorišnu scenu za bebe „Kolevka teatar“ predstavom „Zora i San“, u kojoj učestvuju i gledaoci - bebe
Rezultati vojvođanskih konkursa za kulturu neskriveno ukazuju da Pokrajina ne želi da pomaže one koji su podržali studente. A to su Sterijino pozorje, Egzit, Akademija umetnosti, Tvrđava teatar, Šekspir festival, Akademska knjiga...
U utorak 3. juna, dodelom nagrada i programom pod nazivom Epilog u ritmu, završeno je jubilarno 70. Sterijino pozorje. Ovaj festival je tačna slika situacije u kojoj se nalazi naše pozorište uvek – čak i onda kada pozorišna javnost nije zadovoljna načinom podele nagrada, ili onda kada se čini da selekcija nije “pravedna”. Zato u ovom tekstu neće biti reči o svih 12 predstava (devet u takmičarskom programu i tri u Krugovima), koje je odabrala selektora Ana Tasić, već o pokušaju da se uhvati slika naše teatarske situacije
Snežana Mijić je slikarka, konzervatorka u “Galeriji Matice srpske”, trenutno na doktorskim studijama primenjene umetnosti i dizajna na novosadskoj Akademiji umetnosti. Neposredan povod za naš razgovor je njena izložba “O svinjama sve najlepše”, u Kulturnom centru “Laza Kostić” u Somboru. Kustoskinja Iva Leković piše u katalogu: “Zoopraksiskop Snežane Mijić polazi od jednostavne zamisli koja se mutiplikuje u nekoliko pravaca tumačenja. Uzimajući motiv svinje iz fotografske serije životinja u pokretu Edvarda Mejbrida, koga možemo smatrati pionirom multimedijalnih i intermedijalnih istraživanja, autorka preispituje odnos tradicionalnih i novih medija, ujedno skicirajući i (uvek) aktuelno stanje društva”
Kad sam na jednom koncertu razbio glavu pivskom flašom, hirurg me je pitao “zašto?”. “Zbog loše situacije u društvu”, odgovorio sam
Intervju: Tužiteljka Bojana Savović
Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve