Galerija Remont, 23. septembar – 4. oktobar 2002. godine; 43. oktobarski salon, Pedagoški muzej, 10. oktobar – 27. oktobar 2002. godine
„Signposts“
„Postao sam kolekcionar još od svojih prvih dužih putovanja. Sakupljam reči, ponavljajući ih svakodnevno, u različitim okolnostima. Pokušavam da zamislim znak koji bi me podstakao na razmišljanje o sopstvenom odnosu prema nekim svakodnevnim temama, koje formulisane u sklopu odabranih reči postaju višeznačne za individualna tumačenja. Otkrivam kombinacije koje u nekim prethodnim konstelacijama nisu bile u dodiru. Tragam za idealnim skladom (koji, naravno, na kraju uvek ostaje subjektivan) bez pretenzije da time pošaljem još jednu poruku u javnost…“
Izložbom Signposts u Galeriji Remont Lana Vasiljević nam predstavlja seriju objekata realizovanih tokom ove godine u okviru saradnje s programom Kultur Kontakt iz Beča. Pomenuti objekti predstavljaju kombinaciju različitih tehnika izvedbe, jezičkih i društvenih kodova, otvaraju pitanje funkcionisanja umetničkog dela, s jedne strane, u galerijskom i, s druge strane, u otvorenom prostoru… Nakon Galerije Remont, od 10. do 31. oktobra ovi radovi će biti izloženi u Pedagoškom muzeju u Beogradu u okviru 43. oktobarskog salona.
U zamračenoj galeriji prikazana su tri objekta rađena u tehnici klirit (pleksiglas). Klirit je presvučen specijalnom folijom, perforiran određenim tekstom. Neonsko osvetljenje unutar rada daje svetlosnu dimenziju objektima i osvetljava fotografije koje su, takođe, unutar objekata. Kada je osvetljenje isključeno, specijalna folija funkcioniše kao ogledalo, na kojem posmatrač čita određeni termin (urezan u posmatračev lik u ogledalu!): joy objekat nam predstavlja radosnu devojčicu koja se igra u bazenu; usual route – četiri lutke spojene kao propelerski perpetuum mobile, dok objekat waiting area prikazuje jednu praznu stolicu u prozorskom ragastovu.
Do pre dve nedelje, moram priznati, nisam mnogo obraćao pažnju na saobraćajne znake. Jaywalking mi je bio omiljena zabava… A onda me je jedan uniformisani gospodin naterao da promenim zabavu. Sada gledam semafore i „uživam“ u izgubljenom vremenu. Iako postoji desetak različitih vrsta semafora u Beogradu, to nisu preterano zanimljivi objekti. Semaforska signalizacija, kao i svaki drugi oficijalni sistem, šalje poruke od nepromenljivih znakova. Onda pogled odluta ka reklamnim plakatima i panoima, neoficijalnim sistemima znakova. Negde na sredini između ova dva sistema nalazi se sistem znakova Signposts Lane Vasiljević.
Signposts, dakle, imaju hibridnu formu saobraćajnih/reklamnih znakova, a bave se temama joy, usual route i waiting area. Kako objašnjava umetnica, pomenuti radovi su „segment većeg projekta koji će, osim njih, sadržavati i sledeće teme – local color / isolation / modern living / timeless / flux / entropy / tacit agreement / madness / daydream / loneliness / backlash / travelogue… Oni su makete za buduće ‘znakove’ koji bi trebalo da stoje u javnom prostoru“.
Ferdinand de Sosir zasniva semiologiju kao „nauku koja proučava život znakova u društvenom životu“. U objektima Lane Vasiljević, uz društvene, i lingvistički kodovi predstavljaju smernicu kojom se kreće autorka. U vremenu sve težeg određenja identiteta, pomoću popularnih termina ona daje oznaku (tj. brand) osećanjima, definiše pojedine pojmove kao markantne za karakteristične fenomene naše svakodnevice. Ako pretpostavimo da bilbordi, saobraćajni znaci i grafiti manifestno predstavljaju određene pojmove, Signposts Lane Vasiljević, kada bude izložen na otvorenom prostoru, vrlo lako može da se uklopi u pomenuti način komunikacije.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Dobro došli u kratku retrospektivu najboljih svetskih muzičkih izdanja u 2025. godini. Prednost smo dali ostvarenjima sa visokom umetničkom vrednošću, a ne obavezno onima sa velikim brojem hitova.
Dobro došli u kratku retrospektivu najboljih svetskih muzičkih izdanja u 2025. godini. Prednost smo dali ostvarenjima sa visokom umetničkom vrednošću, a ne obavezno onima sa velikim brojem hitova
I kakve veze sve ovo ima sa Srbijom? Zapravo, mnogo više nego što bismo, na prvi pogled, mogli da pretpostavimo. Umesto da podgreva mržnju prema Nemcima i Rusima – a imala bi sve pravo ovoga sveta da to radi – ili da zapomaže nad zlehudom sudbinom Poljske koja se nije prvi put u istoriji našla između ruskog čekića i nemačkog nakovnja (ili obratno), poljska Kultura promišlja budućnost Poljske pre svega u odnosima s “arhineprijateljima” i najvećim zlotvorima. Iskustvo, dakle, koje Srbiji očajnički nedostaje. Časopis Kultura i poljski Književni institut u Parizu ne nude samo putokaze za dezorijentisanu Srbiju, već i alate kojima se politička sloboda može instalirati
Miodrag Raičević je rođen u Kišmali u Titogradu. Tamo su nekad bili dućani u kojima su se prodavali ljekarije i voće. Na Selmanovoj tezgi, s lubenicama, dječak M.R. pojeo je osmijeh i ispljunuo mliječne zube
Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?
Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji
Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
U projektu “Arheologija sećanja” fotografišem kuće u jednom kraju Beograda, potom ih monohromatski obrađujem, zatim štampam na glinenim pločicama i kasnije preko toga intervenišem crtežom. Proces izgradnje jednog sveta traje dugo, a mi smo skloni da ga u trenutku srušimo i zamenimo. Ja mislim da ima nešto u tome, u tim kućama... Opstati stotine godina, kao tajna. U tom urbanističkom vrtlogu susreću se razni paradoksi gradnje, kao i nemar u ophođenju prema prirodi koja je ranije tu bila dominantna
Međuvreme
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!