
“Prefab Sprout” – 40 godina albuma Steve McQueen
Previše pametni da bi bili zvezde
“Kada čovek piše pesme zbog kojih se najusamljenije duše na svetu osećaju manje usamljeno, zaslužio je da svi znaju njegovo ime”, kaže Vladimir Skočajić
Događanja naroda 1988–2000.
Povodom izložbe fotografija Nebojše Radosavljevića Rausa u beogradskom Centru za kulturnu dekontaminaciju prošle nedelje je promovisana i monografija njegovih radova pod nazivom Događanja naroda 1988–2002, objavljena u izdanju Narodne biblioteke „Vuk Karadžić“ iz Kragujevca. Raus spada u red naših najznačajnijih fotoreportera, čije fotografije objavljuju mnogi časopisi, između ostalih „Blic“, „Vreme“, „Reporter“, „Associated Press Agency“. Ova monografija je značajno i zanimljivo svedočanstvo o poslednjoj dekadi XX veka, iz ugla iskusnog fotografa koji je u svoj objektiv hvatao slike jednog izopačenog i ružnog vremena koje je obeležilo naše živote.
Beogradski književni časopis
Taman kad je nova serija književnog časopisa „Književnost“ sa dva broja, koja je potpisalo novo urednivštvo sa iskusnim Milovanom Marčetićem na čelu, posle dugo vremena konačno nagovestila pojavu jednog relevantnog i zanimljivog književnog magazina, novo rukovodstvo Prosvete, izdavača „Književnosti,“ postavilo je sredinom juna novog glavnog urednika, i stvar vratilo na početak. Nakon toga Marčetić sa saradnicima osniva Književno društvo Hiperboreja, i manufakturno, bez ičije pomoći i podrške, pokreće „Beogradski književni časopis“, kojim nastavlja tamo gde je „Književnost“ pod njegovim uredništvom stala. Prvi broj „Beogradskog književnog časopisa“ upravo se pojavio, i moguće ga je naći u boljim beogradskim knjižarama po ceni od 300 dinara. Broj otvara izbor pesama Ane Ristović, nastavlja se pesmama Danice Vukićević i Danice Pavlović, i pričama Radovana Belog Markovića, Jovice Aćina i Srđana Papića. U rubrici namenjenoj prevodnoj književnosti nalazi se jedno poglavlje slavnog Muzilovog Čoveka bez osobina u prevodu Branimira Živojinovića, čije integralno izdanje se očekuje, zatim delovi Knjige nespokoja Fernanda Pesoe, priča Antonija Munjosa Moline, i pesme Harolda Pintera, Daneta Zajca i ruske pesnikinje Jelene Švarc. Rubrika „Beogradski svemir“ bavi se temom Beograda u delima srpskih pisaca, i u njoj su zastupljeni zapisi o Beogradu od Miloša Crnjanskog, Ive Andrića, Stojana Novakovića do Davida Albaharija, Nemanje Mitrovića i Daniela Kovača. Naročitu poslasticu predstavljaju dosad neobjavljen tekst Stanislava Vinavera „Nedelja u zoološkom vrtu“ i Nušićev tekst „Regulacija, nivelacija, kanalizacija“. O Andriću pišu Ivo Tartalja, Siniša Paunović i Muharem Bazdulj, o Svetozaru Petroviću Miodrag Loma, a Edvard Said o Erihu Auerbahu. Pored redovnih književnih kritika aktuelnih izdanja, tu je i rubrika „Književni zanimator“, čiji su junaci protagonisti savremene književne čaršije. Broj je ilustrovan fotografijama Gorana Milića. Vrlo dobro.
“Kada čovek piše pesme zbog kojih se najusamljenije duše na svetu osećaju manje usamljeno, zaslužio je da svi znaju njegovo ime”, kaže Vladimir Skočajić
Vinsent F. Hendriks i Mes Vestergor, Izgubljena stvarnost. Tržišta pažnje, pogrešnih informacija i manipulacija, prevod Milan Perić, McMilan, Beograd 2024.
Opasno je ako neko sa malo ili nimalo iskustva u prevođenju počne da se oslanja isključivo na ChatGPT. Ništa ne može zameniti iskustvo učenja prevodilačkog zanata, a to znači iskustvo prevođenja. Četbot te neće ničemu naučiti. Njega ima smisla koristiti samo ako već umeš da prevodiš. U suprotnom, šteta može biti dvostruka: prevod će biti loš, a prevodilac neće ni umeti da prepozna da je loš jer ništa nije naučio u procesu prevođenja
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve