

Festival
Nišvil opstaje zahvaljujući mazohizmu
Hedlajner prve večeri Nišvila bio je Inkognito, Vlatko Stefanovski je podigao publiku na noge sa „Skopjem“, a ceo festival se odvija bez državne pomoći – zahvaljujući mazohizmu


Dopisnice iz Španskog rata


Kako su bombardovanje Gernike, bitku u Teruelu, masakr u Badahosu opisivali Ernest Hemingvej, Džon Dos Pasos, Mihail Kolcov, Feliks Korelja, Mario Neves i drugi poznati umetnici i intelektualci učesnici Španskog građanskog rata, pokazano je na dokumentarnoj izložbi „Dopisnici iz Španskog građanskog rata“ u Institutu „Servantes“.
Kako je objašnjeno u katalogu, „od svih ratova koji su uzdrmali svet, Španski građanski rat je imao poseban odjek i okupio je dobar deo novinara, pisaca, intelektualaca i umetnika. Španski građanski rat predstavljao je bojno polje svetskog rata i poslednji sukob kome su se priključile hiljade dobrovoljaca iz celog sveta kako bi se borili za svoje ideje. U modernom dobu ne postoji drugi rat koji je izazvao tako intenzivne emocije, duboko saosećanje i tako silovite podele. Na poziv legitimne španske vlade, doputovali su intelektualci, filozofi i umetnici, pripadnici različitih i u mnogim slučajevima suprotstavljenih tendencija i ideologija kako bi izveštavali o ratnim dešavanjima. Poznati svetski dnevni listovi i časopisi poslali su svoje najbolje reportere kako bi pokrili sukob u kojem se odlučivalo o raspodeli snaga koje će vladati XX vekom…“
Za izložbu je izabrano 30 najboljih hronika napisanih na borbenom polju, koje su izazvale veliku pažnju u svetu. Objavili su ih „Diario de Lisboa“, „Čikago tribjun“, „Toronto dejli tajms“, „Njujork tajms“ i ruska „Pravda“. Kustos izložbe Karlos Garsija Sesilija ističe intervju koji je Feliksu Koreiji dao general Franko 10. avgusta 1936. godine za novine „Diario de Lisboa“. Koreija je u članku pokazao ko je, zapravo, Franko i šta namerava, a intervju je kasnije objavljen u svim vodećim svetskim dnevnim novinama. Izložena je i reprodukcija sobe u hotelu „Florida“ u Madridu u kome su živeli i radili strani izveštači.
Izložba je otvorena do 15. marta.


Hedlajner prve večeri Nišvila bio je Inkognito, Vlatko Stefanovski je podigao publiku na noge sa „Skopjem“, a ceo festival se odvija bez državne pomoći – zahvaljujući mazohizmu


S obzirom na uslove u kojima živi, može se reći da je 16 filmova na Sarajevskom festivalu veliki uspeh ovdašnje kinematografije


Kultura sećanja treba da postoji ali da se obostrano ne koristi kao izvor novog narastajućeg nacionalizma, koji nije ništa drugo nego rađanje mržnje prema onom drugom. Tu malo mesta preostaje za ljubav. Kad svake godine sipate so na tu ranu, ta rana se sve više i više otvara. Ponavljam, postojalo je jedno vreme i u Hrvatskoj i u Srbiji kad su ljudi koji odlučuju nastojali da nekako taj život jednih pored drugih bude moguć. Sada to izgleda potpuno iracionalno, bezizlazno. Rat nije završen


Džejms Li Berk, Neonska kiša; s engleskog preveo Milo Pitaki; Veseli četvrtak, Beograd, 2026.


Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve