
Saradnja
Filharmonija: Proslava rođendana u gostima, na maratonu
Sto drugi rođendan Beogradska filharmonija proslavlja u Dortmundu, ne samo zato što i u tim godinama nema svoju zgradu, već pre svega zato što je deo „Rahmanjin maratona“
Godišnjica smrti Nadežde Petrović
Trećeg aprila navršava se 95 godina od smrti naše slikarke Nadežde Petrović. Nadežda Petrović je rodonačelnik srpske moderne umetnosti i jedna od najvažnijih ličnosti u srpskoj umetnosti uopšte. Zahvaljujući širokom umetničkom obrazovanju koje je sticala u ateljeima Đorđa Krstića u Beogradu, Antona Ažbea i Julijusa Ekstera u Minhenu, kao i za vreme svog boravka u Parizu između 1910. i 1912. godine, njeno slikarstvo se razvijalo u duhu aktuelnih evropskih dešavanja, tako da se za Nadeždu s pravom može reći da je moderne tokove evropske umetnosti uvela u srpsku umetnost početkom XX veka. Bila je jedan od inicijatora i osnivača društva Lada i organizator Prve jugoslovenske izložbe u prostorijama Kapetan Mišinog zdanja septembra 1904. godine, na kojoj su prvi put zajednički izlagali slikari iz Srbije, Hrvatske, Slovenije i Bugarske. Nakon Prve jugoslovenske izložbe, osniva Prvu jugoslovensku umetničku koloniju u Sićevu 1905. godine. Stilski, Nadeždino slikarstvo se najčešće definiše kao ekspresionističko, mada se na njenim slikama mogu prepoznati i druga stilska opredeljenja kao što su impresionizam, simbolizam i fovizam. Za života je svoje radove izlagala u Beogradu, Parizu, Rimu, Ljubljani, Zagrebu i Sofiji, a bila je i prva srpska umetnica, a donedavno i jedina, kojoj je, 70 godina nakon smrti, priređena velika retrospektivna izložba u nekoj od velikih svetskih muzejskih institucija. U pitanju je izložba koju je 1985. godine organizovao beogradski Narodni muzej u minhenskoj Novoj pinakoteci, kao rezultat međudržavne saradnje tadašnje Jugoslavije i Savezne Republike Nemačke.
Nadežda Petrović je priznanje stekla i svojim društvenim angažovanjem na polju rodne i socijalne ravnopravnosti, kao i patriotskom aktivnošću u „Kolu srpskih sestara“, čiji je bila prvi sekretar i koje je osnovala zajedno sa piscem Branislavom Nušićem. Za vreme Prvog balkanskog rata bila je dobrovoljna bolničarka na frontu, da bi se srpskoj vojsci ponovo pridružila odmah po izbijanju Prvog svetskog rata. Umrla je 3. aprila 1915. godine, u Valjevu, od posledica tifusa. Nadeždine slike čuvaju se u Narodnom muzeju u Beogradu i Umetničkoj galeriji „Nadežda Petrović“ u Čačku, koja u njenu čast od 1960. svake druge godine organizuje Memorijal Nadežda Petrović, jednu od najvažnijih manifestacija savremene umetnosti kod nas. Ove godine manifestacija obeležava dvostruki jubilej – 25. Memorijal u pedeset godina trajanja.
Nedavno je u izdanju čačanske Umetničke galerije objavljena knjiga sabranih likovnih kritika Nadežde Petrović, koja se sastoji od deset Nadeždinih prikaza likovnih događaja sa početka XX veka.
Sto drugi rođendan Beogradska filharmonija proslavlja u Dortmundu, ne samo zato što i u tim godinama nema svoju zgradu, već pre svega zato što je deo „Rahmanjin maratona“
Biografsko-dnevnička knjiga „Matija“ Draga Hedla, bolno iskrena, o životu sina, naučnika na Jejlu, koji se ubio
Hrvatski producenti su zabranili da „Dražen“ bude prikazan na Balkanskom festivalu filmske režije, ali ne zato što im ne odgovara Beograd, već zbog sukoba sa rediteljem Danilom Šerbedžijom
Jubilarni 25. Exit možda će biti i poslednji na Petrovaradinskoj tvrđavi. Razlog: organizatori su podržali studentske proteste, pa im vlast uskraćuje javna sredstva. Ako je ovo kraj — biće najglasniji, ujedinjeni krik za slobodu
Bend Palaye Royale održaće beogradski koncert 18. juna na novoj Zappa Barci kod Kule Nebojša, u organizaciji producentske kuće Long Play
Izbori u Kosjeriću i Zaječaru
Kako je naprednjački brod počeo da tone Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve