img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

SCENA

04. jul 2001, 20:46 Redakcija Vremena
Copied

Vilem u Beogradu

U prostoru beogradske galerije Remont, od 5. do 13. jula biće postavljena izložba stripova i karikatura čiji je autor poznat pod imenom Vilem (Willem), i koji predstavlja jednog od najznačajnijih autora, aktivnih na francuskoj sceni već nekoliko decenija. Uprkos svom crnohumornom stilu i britkoj političkoj satiri, Vilem potiče iz ruralnog i konzervativnog kraja Holandije, a odmah nakon što se doselio u Pariz, krajem šezdesetih, počinje da objavljuje za (danas već) legendarne časopise „Hara Kiri“ i „Charlie“. Vilem je autor četrdesetak zbirki stripova i karikatura, a počev od kraja sedamdesetih njegove ilustracije se redovno pojavljuju u „Liberasionu“, jednom od najznačajnijih nacionalnih dnevnika.

Pored izbora iz strip produkcije ovog autora, izložba u Remontu je zanimljiva i zbog „grafičkih komentara“ nastalih tokom trajanja krize u Jugoslaviji, od izbijanja građanskog rata do vremena nakon sloma Miloševića. Pored susreta sa ovdašnjom publikom (5. jul u 19h), Vilem će provesti nekoliko dana u Beogradu, gde će raditi na ilustrovanoj storiji koja će zabeležiti njegove utiske tokom boravka u našoj zemlji.

Muški film

Džon Kenedi obavešten je 16. oktobra 1962. godine da Sovjetski Savez na Kubi postavlja nuklearno oružje koje može da uništi sve velike gradove u SAD. Tako je počela „kubanska kriza“, tema najnovijeg filma Kevina Kostnera (producent i glavna uloga) 13 dana koji se zahvaljujući distributeru Tak od 6. jula prikazuje i kod nas.

Osim teme, zatim zanimljive teze da je obično piskaralo u Beloj kući Kenet O Donel bio najvažnija figura u rešavanju „kubanske krize“, i naravno osim protagoniste, film 13 dana čini atraktivnim i priča o četvorodnevnoj poseti Kostnera Kubi u gostima kod predsednika Fidela Kastra, što se pre toga nije desilo nijednoj američkoj filmskoj ekipi. Poseti nije imala mnogo veze sa tradicionalnom holivudskom promocijom i profitom, već sa pokušajem uspostavljanja političkog dijaloga i eventualne saradnje na kulturnom nivou. „Pored mene je sedeo čovek koji je direktan učesnik ‘kubanske krize’ i sada ju je ponovo preživeo. Sa Kastrom smo razgovarali o osnovnim temama filma, a to su donošenje odluka o kriznim situacijama, narastajuća opasnost od nuklearnog naoružanja u svetu i o važnosti predsedničkih odluka“, rekao je Kostner.

U SAD-u, film 13 dana već je zaradio više od polovine uložnih 70 miliona dolara, a ostatak se očekuje od distribucije u svetu. Film je izazvao rasprave o rešenju „kubanske krize“ (predsednik Kenedi odupro se Pentagonu koji se zalagao za invaziju na Kubu, što bi isprovociralo napad Rusa na Evropu, dakle treći svetski rat, pa se rešenje ove krize smatra vrhuncem diplomatije), prikazivan je na specijalnim projekcijama učesnicima događaja. Predsedniku Bušu je ovo bio prvi film koji je gledao u Beloj kući, predsednik Kastro ga je prikazao Đian Ce Minu, predsedniku kineske vlade, a u maju su ga videli i Rusi. Kritika ga hvali i naziva „muškim filmom“.

S.Ć.

Pisci na Litkonu

U glavnom gradu Bosansko-hercegovačke Federacije održan je od 22. do 24. juna Drugi fizički kongres Literarnog konzorcija (Litkon) na kome su učestvovali pisci iz država nastalih raspadom „es-ef-er-jot“, Poljske i Velike Britanije. Litkon je organizacija za širenje književne aktivnosti na mreži i mreža za elektronsku distribuciju književnih tekstova mladih autora iz različitih zemalja bivše Jugoslavije. Na Drugom fizičkom kongresu Litkona okupili su se književnici, književni teoretičari i kulturni aktivisti iz Makedonije, Hrvatske, Jugoslavije i Bosne i Hercegovine (oba entiteta), a kao gosti učestvovali su i pisci iz Poljske i Velike Britanije. U promomaterijalu za Kongres piše: „To je susret izvan uštogljenih i impotentnih ‘oficijelnih književnih struktura – krugova’. Prilika da mlađi autori i aktivisti (sada stacionirani u ‘različitim književnim miljeima’) stvaraju jedinstvenu mrežu u ovom dijelu Europe. Prilika da se povežu u kreiranju potpuno neovisne književne zajednice otvorene za sve miljenike lijepe riječi.“ (Pogledati sajt: www.attack.hr/litkon) Prvi Fizički kongres održan je u Zagrebu u januaru ove godine, jer su projekat Literarnog konzorcija i pokrenuli književni časopisi „Libra Libera“ i „Autonomna tvornica kulture“ iz Zagreba. Iz Hrvatske su došli: Sven Cvek, Boris Koroman, Andrea Pisac, Sestra Bronte – Tatjana Ivanovna Tomić, Bojan Žižović, Radenko Vadanjal i Snežana Žabić. U ime domaćina na Kongresu su učestvovali: Mehmed Begić, Nedim Ćišić, Marko Tomaš, Ranko tK. Milanović – Blank, Elvir Šahić, Igor Banjac, Aleksandra Čvorović, Dea Vidović i Dinko Delić. Jugoslaviju (bez Crne Gore) su predstavljali Ivan Pravdić i Srđan V. Tešin; iz Poljske je došao Lukasz Szopa, a iz Velike Britanije Dominic Hipkins. Po raznovrsnosti gradova „Liga mladih književnih šampiona“ izgleda ovako: Zagreb, Pula, Pazin, Vukovar, Bjelovar, Sarajevo, Mostar, Tuzla, Banja Luka, Beograd, Kikinda, Tychy (Poljska) i Lancashire (Engleska).

Učesnici Litkona nastupali su dva puta: u knjižari Buybook i Ledenoj dvorani Skenderija u kafeu Sttela. U Buybooku su predstavljeni novi brojevi časopisa koji izlaze diljem bivše es-ef-er-jot: „Album“ iz Sarajeva o kojem je govorio urednik časopisa Ranko tK. Milanović – Blank, „Kolaps„, časopis za urbane spavače i „Iza“ iz Mostara o kojima su pričali Marko Tomaš, Mehmed Begić i Nedim Ćišić, „Libra Libera„, književni časopis iz Zagreba, predstavili su Sven Cvek i Boris Koroman, Ivan Pravdić predstavio je izdavačku delatnost SKC-a, a Srđan V. Tešin je govorio o časopisu“Severni bunker„. (U Buybooku se mogu pronaći knjige pisaca iz Srbije, što ćirilična izdanja što latinična; a od izdavača zastupljeni su Clio, Stubovi kulture, Gradac, Samizdat Free B92 i drugi…) Takođe, iste večeri predstavljene su i dve knjige: „Odsuća“ Andree Pisac, prozne spisateljice iz Zagreba i zajednička zbirka pesnika iz Mostara „Tri puta trideset tri jednako„. U Stteli se, malo je reći – događalo sledeće: poetry, acting, singing & Techno Experimental Sound System (live), a nastupili su: Snežana Žabić na gitari kao Trejsi Čepmen, Sestre Bronte (Tanja Tomić + Ivan Pravdić u ulozi nedostajuće druge Sestre), „Album„, „Ambrosia“ i „Kolaps„, Radenko Vadanjel iz Pazina čitao je svoju neobjavljenu prozu, a Bojan Žižović je izgovorio deo „drame“ koja govori o životu dvojice pijanaca u Puli (zaključak: teže je naručiti pivo nego rešiti kvadraturu kruga). Treći Fizički kongres biće održan početkom septembra na Visu (Hrvatska), a četvrti početkom novembra u Kikindi.

S. T.

Ponovo 4 hero

Brilijantna DJ ekipa koja je prošle godine otvorila uši Beograda za drum and bass zvuk – 4 hero – dolazi ponovo u ovaj grad, u jedinstveni ambijent Barutane na Kalemegdanu, u ponedeljak, 9 jula. Naravno, 4 hero i live act Nubian Mindz, (svi iz izdavačke kuce Reinforced Records) biće gosti naše zemlje više dana, poševši od nastupa na Exitu, u Novom Sadu dva dana ranije. Ovog puta očekuje nas postava proširenog formata (čak tri DJ i jedan MC), sto znači da ćemo – kao retko kada – imati priliku da vidimo i čujemo jednu od ključnih muzičkih snaga londonske klupske scene u njenom punom sjaju.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Festival autorskog filma

26.novembar 2025. Sonja Ćirić

Miloš Đukelić: Ovo je vreme u kom zločine pravdamo višim ciljem

Srpska koprodukcija Nestanak Jozefa Mengelea je, umesto na Festu, postala deo programa FAF-a. Producent Miloš Đukelić ovaj film Kirila Serebrenikova opisuje kao univerzalnu priču o zločinu iz ubeđenja, koji pravdamo višim ciljem

Festival

24.novembar 2025. S. Ć.

Regionalni festival „Na pola puta“ bez dinara pomoći

U Užicu je u toku 20. književni festival „Na pola puta“ koji okuplja pisce jugoslovenskih prostora. Ni Ministarstvo kulture ni Grad ne učestvuju u njegovoj realizaciji

Država i teatar

24.novembar 2025. S. Ć.

Narodno pozorište: Otvaranje zgrade je i dalje upitno

Zaposleni Narodnog pozorišta dobili su predlog repertoara za decembar, ali im njegov sadržaj nagoveštava da ni sledećeg meseca neće biti na svojoj sceni

24.novembar 2025. Sonja Ćirić

Đukanović: Poseta pozorištima je katastrofalna zbog političkog stava glumaca

Po Vladimiru Đukanoviću Đuki ključni razlog zašto ljudi ne idu u pozorište je politički i ideološki stav njihovih glumaca. Prema podacima RZS, ljudi idu u pozorište, čak i više nego pre

Baština regiona

23.novembar 2025. Robert Čoban

Može i ovako: Bijeljina obnavlja Evangelističku crkvu

Bijeljina planira restauraciju zapuštene nemačke Evangelističke crkve, dajući tako primer drugima u regionu kako se štiti kulturna baština i ako pripada narodu koji više tu ne živi

Komentar
Vladimir Putin kači orden Aleksandru Vučiću

Komentar

Zbogom Putine

Donald Tramp konačno je do pucanja zavrnuo ruku Aleksandru Vučiću, pa naprednjački režim pred rusofilskim biračkim telom pravi sebi alibi da izbaci Ruse iz NIS-a – ako ne može milom, onda silom

Andrej Ivanji
Šatorsko naselje ispred Narodne skupštine

Komentar

Poredak i kultura

Čak su i nacisti i komunisti bili shvatili da se bez elementarne pravne sigurnosti i kulture ne može vladati. Vučićeva primitivna ekipa, međutim, nije

Ivan Milenković
Zamagljeni portret Aleksandra Vučića pred grbom Srbije

Pregled nedelje

Ćaciji protiv Vučića

Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1820
Poslednje izdanje

Dosije Ćacilend

Dijagnoza Vučićeve Srbije Pretplati se
Na mestu gde se lomi društvo

Šesnaest dana štrajka Dijane Hrke

Intervju: Dejan Bursać

Važnija je otvorenost studentskog pokreta od lidera koji mogu da pregovaraju

Energetika

Veliki naftni post

Portret savremenika: Ketrin Konoli

Biografija upornosti i doslednosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure