img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

SCENA

04. jul 2001, 20:46 Redakcija Vremena
Copied

Vilem u Beogradu

U prostoru beogradske galerije Remont, od 5. do 13. jula biće postavljena izložba stripova i karikatura čiji je autor poznat pod imenom Vilem (Willem), i koji predstavlja jednog od najznačajnijih autora, aktivnih na francuskoj sceni već nekoliko decenija. Uprkos svom crnohumornom stilu i britkoj političkoj satiri, Vilem potiče iz ruralnog i konzervativnog kraja Holandije, a odmah nakon što se doselio u Pariz, krajem šezdesetih, počinje da objavljuje za (danas već) legendarne časopise „Hara Kiri“ i „Charlie“. Vilem je autor četrdesetak zbirki stripova i karikatura, a počev od kraja sedamdesetih njegove ilustracije se redovno pojavljuju u „Liberasionu“, jednom od najznačajnijih nacionalnih dnevnika.

Pored izbora iz strip produkcije ovog autora, izložba u Remontu je zanimljiva i zbog „grafičkih komentara“ nastalih tokom trajanja krize u Jugoslaviji, od izbijanja građanskog rata do vremena nakon sloma Miloševića. Pored susreta sa ovdašnjom publikom (5. jul u 19h), Vilem će provesti nekoliko dana u Beogradu, gde će raditi na ilustrovanoj storiji koja će zabeležiti njegove utiske tokom boravka u našoj zemlji.

Muški film

Džon Kenedi obavešten je 16. oktobra 1962. godine da Sovjetski Savez na Kubi postavlja nuklearno oružje koje može da uništi sve velike gradove u SAD. Tako je počela „kubanska kriza“, tema najnovijeg filma Kevina Kostnera (producent i glavna uloga) 13 dana koji se zahvaljujući distributeru Tak od 6. jula prikazuje i kod nas.

Osim teme, zatim zanimljive teze da je obično piskaralo u Beloj kući Kenet O Donel bio najvažnija figura u rešavanju „kubanske krize“, i naravno osim protagoniste, film 13 dana čini atraktivnim i priča o četvorodnevnoj poseti Kostnera Kubi u gostima kod predsednika Fidela Kastra, što se pre toga nije desilo nijednoj američkoj filmskoj ekipi. Poseti nije imala mnogo veze sa tradicionalnom holivudskom promocijom i profitom, već sa pokušajem uspostavljanja političkog dijaloga i eventualne saradnje na kulturnom nivou. „Pored mene je sedeo čovek koji je direktan učesnik ‘kubanske krize’ i sada ju je ponovo preživeo. Sa Kastrom smo razgovarali o osnovnim temama filma, a to su donošenje odluka o kriznim situacijama, narastajuća opasnost od nuklearnog naoružanja u svetu i o važnosti predsedničkih odluka“, rekao je Kostner.

U SAD-u, film 13 dana već je zaradio više od polovine uložnih 70 miliona dolara, a ostatak se očekuje od distribucije u svetu. Film je izazvao rasprave o rešenju „kubanske krize“ (predsednik Kenedi odupro se Pentagonu koji se zalagao za invaziju na Kubu, što bi isprovociralo napad Rusa na Evropu, dakle treći svetski rat, pa se rešenje ove krize smatra vrhuncem diplomatije), prikazivan je na specijalnim projekcijama učesnicima događaja. Predsedniku Bušu je ovo bio prvi film koji je gledao u Beloj kući, predsednik Kastro ga je prikazao Đian Ce Minu, predsedniku kineske vlade, a u maju su ga videli i Rusi. Kritika ga hvali i naziva „muškim filmom“.

S.Ć.

Pisci na Litkonu

U glavnom gradu Bosansko-hercegovačke Federacije održan je od 22. do 24. juna Drugi fizički kongres Literarnog konzorcija (Litkon) na kome su učestvovali pisci iz država nastalih raspadom „es-ef-er-jot“, Poljske i Velike Britanije. Litkon je organizacija za širenje književne aktivnosti na mreži i mreža za elektronsku distribuciju književnih tekstova mladih autora iz različitih zemalja bivše Jugoslavije. Na Drugom fizičkom kongresu Litkona okupili su se književnici, književni teoretičari i kulturni aktivisti iz Makedonije, Hrvatske, Jugoslavije i Bosne i Hercegovine (oba entiteta), a kao gosti učestvovali su i pisci iz Poljske i Velike Britanije. U promomaterijalu za Kongres piše: „To je susret izvan uštogljenih i impotentnih ‘oficijelnih književnih struktura – krugova’. Prilika da mlađi autori i aktivisti (sada stacionirani u ‘različitim književnim miljeima’) stvaraju jedinstvenu mrežu u ovom dijelu Europe. Prilika da se povežu u kreiranju potpuno neovisne književne zajednice otvorene za sve miljenike lijepe riječi.“ (Pogledati sajt: www.attack.hr/litkon) Prvi Fizički kongres održan je u Zagrebu u januaru ove godine, jer su projekat Literarnog konzorcija i pokrenuli književni časopisi „Libra Libera“ i „Autonomna tvornica kulture“ iz Zagreba. Iz Hrvatske su došli: Sven Cvek, Boris Koroman, Andrea Pisac, Sestra Bronte – Tatjana Ivanovna Tomić, Bojan Žižović, Radenko Vadanjal i Snežana Žabić. U ime domaćina na Kongresu su učestvovali: Mehmed Begić, Nedim Ćišić, Marko Tomaš, Ranko tK. Milanović – Blank, Elvir Šahić, Igor Banjac, Aleksandra Čvorović, Dea Vidović i Dinko Delić. Jugoslaviju (bez Crne Gore) su predstavljali Ivan Pravdić i Srđan V. Tešin; iz Poljske je došao Lukasz Szopa, a iz Velike Britanije Dominic Hipkins. Po raznovrsnosti gradova „Liga mladih književnih šampiona“ izgleda ovako: Zagreb, Pula, Pazin, Vukovar, Bjelovar, Sarajevo, Mostar, Tuzla, Banja Luka, Beograd, Kikinda, Tychy (Poljska) i Lancashire (Engleska).

Učesnici Litkona nastupali su dva puta: u knjižari Buybook i Ledenoj dvorani Skenderija u kafeu Sttela. U Buybooku su predstavljeni novi brojevi časopisa koji izlaze diljem bivše es-ef-er-jot: „Album“ iz Sarajeva o kojem je govorio urednik časopisa Ranko tK. Milanović – Blank, „Kolaps„, časopis za urbane spavače i „Iza“ iz Mostara o kojima su pričali Marko Tomaš, Mehmed Begić i Nedim Ćišić, „Libra Libera„, književni časopis iz Zagreba, predstavili su Sven Cvek i Boris Koroman, Ivan Pravdić predstavio je izdavačku delatnost SKC-a, a Srđan V. Tešin je govorio o časopisu“Severni bunker„. (U Buybooku se mogu pronaći knjige pisaca iz Srbije, što ćirilična izdanja što latinična; a od izdavača zastupljeni su Clio, Stubovi kulture, Gradac, Samizdat Free B92 i drugi…) Takođe, iste večeri predstavljene su i dve knjige: „Odsuća“ Andree Pisac, prozne spisateljice iz Zagreba i zajednička zbirka pesnika iz Mostara „Tri puta trideset tri jednako„. U Stteli se, malo je reći – događalo sledeće: poetry, acting, singing & Techno Experimental Sound System (live), a nastupili su: Snežana Žabić na gitari kao Trejsi Čepmen, Sestre Bronte (Tanja Tomić + Ivan Pravdić u ulozi nedostajuće druge Sestre), „Album„, „Ambrosia“ i „Kolaps„, Radenko Vadanjel iz Pazina čitao je svoju neobjavljenu prozu, a Bojan Žižović je izgovorio deo „drame“ koja govori o životu dvojice pijanaca u Puli (zaključak: teže je naručiti pivo nego rešiti kvadraturu kruga). Treći Fizički kongres biće održan početkom septembra na Visu (Hrvatska), a četvrti početkom novembra u Kikindi.

S. T.

Ponovo 4 hero

Brilijantna DJ ekipa koja je prošle godine otvorila uši Beograda za drum and bass zvuk – 4 hero – dolazi ponovo u ovaj grad, u jedinstveni ambijent Barutane na Kalemegdanu, u ponedeljak, 9 jula. Naravno, 4 hero i live act Nubian Mindz, (svi iz izdavačke kuce Reinforced Records) biće gosti naše zemlje više dana, poševši od nastupa na Exitu, u Novom Sadu dva dana ranije. Ovog puta očekuje nas postava proširenog formata (čak tri DJ i jedan MC), sto znači da ćemo – kao retko kada – imati priliku da vidimo i čujemo jednu od ključnih muzičkih snaga londonske klupske scene u njenom punom sjaju.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Festival

17.avgust 2026. Ana Adamović

Završen je Nišvil, festival koji se snalazi

Nišvil džez festival je završen porukom „studenti pobeđuju“, u nadi da iduće godine neće biti realizovan samo zahvaljujući velikom razumevanju Grada Niša i entuzijazmu organizatora

Niški filmski festival

17.avgust 2026. S. Ć.

Glumci su objavili program svog Niškog filmskog festivala

Udruženje filmskih glumaca Srbije objavilo je program svog festivala, novog u Srbiji – Niškog filmskog festivala. Publiku očekuje 21 domaći film iz protekle dve sezone, na dve lokacije u gradu

Martovski festival

17.avgust 2026. Sonja Ćirić

„Vreme“ saznaje: Zašto je umetnički direktor Martovskog festivala Dejan Dabić podneo ostavku

Umetnički direktor Martovskog festivala Dejan Dabić podneo je ostavku. Razlog: Odbor namerava da usvoji program u njegovom odsustvu, a tu su i nesuglasice o filmovima koji kritički opisuju našu stvarnost

Država i pozorište

16.avgust 2026. Sonja Ćirić

Osim Tanje Bošković, vlast smatra da ni druge glumce ne treba nagrađivati

Ministarstvo kulture i Gradski sekretarijat odvojili su nula dinara za glumačke nagrade čiji su osnivači Udruženje filmskih i Udruženje dramskih glumaca, a Narodno pozorište kao da je zaboravilo na svoje tri nagrade

Država i film

15.avgust 2026. S. Ć.

Ministarstvo kulture odbilo da finansira nagradu za životno delo koju je dobila Tanja Bošković

Nagrada „Pavle Vuisić“ za životno delo dodeljena je Tanji Bošković. Istovremeno, Ministarstvo kulture nije odobrilo novac Udruženju filmskih glumaca Srbije za tu nagradu

Komentar
Studneti pobeđuju prskanje farbom ipreko matrice

Komentar

Studentski pokret između paranoje i nade

Ako se studentski pokret bude više bavio  „bezbednosnim procenama“ nego pravom predizbornom kampanjom, izgubiće ono što ga je krasilo na početku i što je uzdrmalo naprednjačku Srbiju – osećanje nade koja postoji i koja je stvarna

Slobodan Georgijev

Komentar

Svetozar Cvetković i protiv crnog i protiv belog

Naš veliki glumac Svetozar Cvetković je u intervjuu za „Vreme“ rekao ono što se u našoj čaršiji ne kaže – da je bolje da ima Bitefa, Festa i drugih festivala nego da ih nema. To se mnogima neće svideti jer se vode logikom „što gore to bolje“

 Nemanja Rujević
Protest

Komentar

Desnica i Vučić: Kalif umesto kalifa

Desničarske partije nikako da podrže studentski pokret, uprkos kosovskom zavetu studenata i svoj onoj ikonografiji po principu „Kosovo je srce Srbije“. Jer desničarsko poimanje sveta je partikularno, a studenti čvrsto stoje na univerzalnosti republikanskog tla

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1858
Poslednje izdanje

Klimatske promene: Biblijsko leto i njegove pošasti

Srbija u plamenu Pretplati se
Intervju: Vujo Ilić, politikolog

Nije režim toliko oslabio koliko su studenti ojačali

Političko nasilje, sezona leto 2026.

Počinilac nepoznat, nalogodavac svima znan

Javna rasprava o nacrtu izmena Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja

Strogo kontrolisano obrazovanje

Intervju: Svetozar Cvetković, glumac

Rekvijem za umetnike koji menjaju svet

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure