

Premijera
Svjetlana Knežević u predstavi inspirisanoj njenim životom
Glumica i balerina Svjetlana Knežević glumi u premijeri Madlenijanuma, u diptihu Maskarada i Beskrajna igra, čiji je jedan deo inspirisan njenim životom


Zlatni globus „Ničijoj zemlji“
Bosansko-francusko-italijansko-belgijsko-slovenačka koprodukcija, film Ničija zemlja bosanskog režisera i scenariste Danisa Tanovića, posle priznanja za scenario na prošlogodišnjem festivalu u Kanu, dobio je još jednu prestižnu filmsku nagradu. Tanovićevo delo dobitnik je holivudskog Zlatnog globusa za najbolji strani film, na smotri koja se smatra generalnom probom za martovsku nagradu Oskar. Film Ničija zemlja je tako – bukvalno preko noći – postao jedan od ozbiljnih kandidata za Oskara. Osim Tanovićevog ostvarenja, na svečanosti održanoj u ponedeljak trijumfovao je film A Beautiful Mind sa četiri Zlatna globusa – za najbolji film, najboljeg glumca (Rasel Krou), scenario i epizodnu žensku ulogu (Dženifer Koneli). Tri Zlatna globusa pripala su filmu Mulen ruž, u kategorijama najbolji mjuzikl/komedija, najbolja glumica (Nikol Kidman) i originalna muzika. Priznanje za režiju dodeljeno je Robertu Altmanu za film Gosford park. Sting je nagrađen u kategoriji originalna filmska numera iz filma Kejt i Leopold, dok je Nagrada „Sesil B. de Mil“ za životno delo dodeljena Harisonu Fordu.


Glumica i balerina Svjetlana Knežević glumi u premijeri Madlenijanuma, u diptihu Maskarada i Beskrajna igra, čiji je jedan deo inspirisan njenim životom


Pet država je odustalo od učešća na Evroviziji zbog Izraela, a Evropska komisija je zvanično najavila obustavu subvencija Venecijanskom bijenalu zbog paviljona Rusije


Ministarstvo kulture, kao najvažniji finansijer, izdvaja velika sredstva za minorne projekte lokalnih zajednica, birajući svoje pozorišne uprave kojima će dodeliti sredstva, neumorno tražeći svoje interpretatore među piscima, glumcima i rediteljima – smatra reditelj Nebojša Bradić




Zadatak je književnosti – ako ona uopšte i ima bilo kakav zadatak – uhvatiti se ukoštac sa prividima, propitati ne samo smisao života i čovekovog bivanja već smisao kao takav, samu “prirodu” smisla, odnosno odgovoriti na pitanje: kako doći do spoznaje? To je ključna ideja literature koju, uveren je Vilikovski, mora, daleko više od same priče, zanimati čin “pripovedanja priče”. U tomu se i kriju (s)misao i tajna ljepote i umjetnosti
Represija i dirigovana anarhija u Vučićevoj Srbiji
Koliko živ čovek može da podnese Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve