
Film
Festival u Kanu: Zabranjena golotinja na crvenom tepihu
Festival u Kanu je počeo, ali se manje priča o filmovima a više o novim pravilima oblačenja, Trampovoj carini, i o protestu protiv genocida u Gazi
Mistici i gnostici
Umetničko društvo Gradac pokrenulo je novu i zanimljivu biblioteku pod nazivom „Mistici i gnostici“. Prvo kolo ove biblioteke donosi dva kapitalna naslova. Prvi je Gnostici Žaka Lakarijera. Sjajnim stilom pisana, Lakarijerova knjiga rekonstruiše misaoni svet egipatskih i drugih gnostika na savremen, ubedljiv i uzbudljiv način. „Ova knjiga je bliža poeziji nego erudiciji, iako joj je dokumentacija besprekorna“, zapisao je Lorens Darel u predgovoru knjizi, za koju je Henri Miler smatrao da sadrži sve ono važno na čemu i on gradi svoj poetski svet. Sam Lakarijer je pisao da je u knjigama Margaret Jursenar, Lorensa Darela i E. M. Siorana osluškivao zaboravljene glasove starih gnostika koji su zahvaljujući njima ponovo oživeli i progovorili. Druga knjiga koju je Gradac objavio je Nemački mistici, duhovnici i alhemičari XVI veka Aleksandra Koarea. Knjiga se sastoji od četiri studije posvećene životu, radu i delu četiri čudesne ličnosti – Paracelzusa, Kaspara Švenkfelda, Sebastijana Franka i Valentina Vajgla. Za Koarea razvoj naučne misli nije nezavisan, već je tesno povezan sa razvojem „nadnaučnih ideja“ poput religije, metafizike i filozofije. Baveći se pogledom na svet ova četiri mislioca, zapostavljena u oficijelnim pregledima filozofije, Koare osvetljava jedan paralelan tok evropske misli, koji u današnje vreme upravo dobija na težini i aktuelnosti. U ovom je istovremeno i značaj biblioteke koju je pokrenuo Gradac. Daleko od bilo kakve površnosti i senzacionalizma ovakvi naslovi na pravi način skreću pažnju na neke od najintrigantnijih tema iz povesti ljudskog duha.
Odlazak Izeta Sarajlića
Poznati bosanskohercegovački pesnik Izet Sarajlić umro je u Sarajevu, u 72. godini života. Sarajlić je rođen 16. marta 1930. godine u Doboju, a od 1945. godine živi u Sarajevu gde je završio Filozofski fakultet. Bio je član Akademije nauka i umetnosti BiH. Dobitnik je više nagrada za književnost, kao što su Dvadesetsedmojulska (1963), Disova plaketa (1982), Zmajeva (1985), Nagrada „Branko Miljković“ (1987), nagrada ZAVNOBIH za životno delo (1989), Nagrada američkog fonda za slobodno izražavanje (1993), Italijanska nagrada Mediterranneo (1997), turska nagrada „Erguvan“ (1997), Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva (2002. godine) i druge.
Sarajlić je autor više od 20 knjiga poezije, od kojih su neke prevedene na 15 jezika. Među najpoznatijim su: U susretu, Sivi vikend, Posveta, Tranzit, Intermeco, Godine, godine, Putujem i govorim, Knjiga oproštaja, Izabrana lirika, Novi stari stihovi i druge.
Festival u Kanu je počeo, ali se manje priča o filmovima a više o novim pravilima oblačenja, Trampovoj carini, i o protestu protiv genocida u Gazi
Pre 80 godina nastali su Mumini, simbol finskog identiteta, porodica koju je smislila Tuve Janson ne bi li se izborila sa depresijom u vreme Drugog svetskog rata
Još jedna najava otvaranja rekonstruisane Spomen kuće Nadežde i Rastka Petrović, zatim početak uređenja Galerije fresaka i osnivanje Arheološkog muzeja – planovi su ministra Nikole Selakovića koje ima za Narodni muzej, a povodom njegovog 110. rođendana
U Beogradskom dramskom pozorištu izveden je prvi od tri dela predstave „Više od igre“ realizovane po istoimenoj TV seriji. Dešava se u Gradini u kojoj ima višak prošlosti i budućnosti, a manjak sadašnjosti
Promocijom monografije „RandeLJvu sa piscima i knjigama“ Đorđa Randelja biće proslavljeno deset godina Književnog festivala na brodu. Brod je velika bela lađa Cepelin na Dunavu podno novosadske Tvrđave, a festival je kakav nigde niko nema
Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora
Istorijska šansa Srbije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve