img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

SCENA

09. maj 2002, 00:18 Redakcija Vremena
Copied

Mistici i gnostici

Umetničko društvo Gradac pokrenulo je novu i zanimljivu biblioteku pod nazivom „Mistici i gnostici“. Prvo kolo ove biblioteke donosi dva kapitalna naslova. Prvi je Gnostici Žaka Lakarijera. Sjajnim stilom pisana, Lakarijerova knjiga rekonstruiše misaoni svet egipatskih i drugih gnostika na savremen, ubedljiv i uzbudljiv način. „Ova knjiga je bliža poeziji nego erudiciji, iako joj je dokumentacija besprekorna“, zapisao je Lorens Darel u predgovoru knjizi, za koju je Henri Miler smatrao da sadrži sve ono važno na čemu i on gradi svoj poetski svet. Sam Lakarijer je pisao da je u knjigama Margaret Jursenar, Lorensa Darela i E. M. Siorana osluškivao zaboravljene glasove starih gnostika koji su zahvaljujući njima ponovo oživeli i progovorili. Druga knjiga koju je Gradac objavio je Nemački mistici, duhovnici i alhemičari XVI veka Aleksandra Koarea. Knjiga se sastoji od četiri studije posvećene životu, radu i delu četiri čudesne ličnosti – Paracelzusa, Kaspara Švenkfelda, Sebastijana Franka i Valentina Vajgla. Za Koarea razvoj naučne misli nije nezavisan, već je tesno povezan sa razvojem „nadnaučnih ideja“ poput religije, metafizike i filozofije. Baveći se pogledom na svet ova četiri mislioca, zapostavljena u oficijelnim pregledima filozofije, Koare osvetljava jedan paralelan tok evropske misli, koji u današnje vreme upravo dobija na težini i aktuelnosti. U ovom je istovremeno i značaj biblioteke koju je pokrenuo Gradac. Daleko od bilo kakve površnosti i senzacionalizma ovakvi naslovi na pravi način skreću pažnju na neke od najintrigantnijih tema iz povesti ljudskog duha.

Odlazak Izeta Sarajlića

Poznati bosanskohercegovački pesnik Izet Sarajlić umro je u Sarajevu, u 72. godini života. Sarajlić je rođen 16. marta 1930. godine u Doboju, a od 1945. godine živi u Sarajevu gde je završio Filozofski fakultet. Bio je član Akademije nauka i umetnosti BiH. Dobitnik je više nagrada za književnost, kao što su Dvadesetsedmojulska (1963), Disova plaketa (1982), Zmajeva (1985), Nagrada „Branko Miljković“ (1987), nagrada ZAVNOBIH za životno delo (1989), Nagrada američkog fonda za slobodno izražavanje (1993), Italijanska nagrada Mediterranneo (1997), turska nagrada „Erguvan“ (1997), Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva (2002. godine) i druge.

Sarajlić je autor više od 20 knjiga poezije, od kojih su neke prevedene na 15 jezika. Među najpoznatijim su: U susretu, Sivi vikend, Posveta, Tranzit, Intermeco, Godine, godine, Putujem i govorim, Knjiga oproštaja, Izabrana lirika, Novi stari stihovi i druge.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Intervju

15.decembar 2025. Sonja Ćirić

Branimir Karanović: Moje fotografije su dokument o meni, o mom svetu

Naslov izložbe „Mehur u vremenu“ odnosi se pre svega na digitalnu fotografiju i ogromnu produkciju zapisa u virtuelnom obliku koji u jednom trenutku mogu nestati kao mehur od sapunice, kaže profesor Karanović

Slučaj Narodno pozorište

14.decembar 2025. S. Ć.

Uprava Narodnog pozorišta naložila obezbeđenju da pozove policiju protiv glumaca

Ako nećete sami, zovite policiju - poručila je Uprava Narodnog pozorišta obezbeđenju koje se usprotivilo naredbi da spreči glumce da pred publiku iznesu transparent „Narodno je narodno“

Država i kultura

14.decembar 2025. Sonja Ćirić

Dokaz da aktuelna vlast uništava kulturu svoje države

Rezultati analize Centra za empirijske studije kulture jugoistočne Evrope i Asocijacije nezavisne kulturne scene Srbije dokazuju da aktuelna vlast uništava kulturu svoje države

Premijere

12.decembar 2025. S. Ć.

Filmski maraton za najdužu noć u godini

„Najduža noć filma“ za najdužu noć u godini, maraton tri filma od kojih je "Izlet" svetska a "Karmadona" domaća premijera

Slučaj Narodno pozorište

12.decembar 2025. Sonja Ćirić

Zaposleni Narodnog pozorišta: Upravo, džaba ste krečili

Za samo pet dana od kad je otvoreno posle dvomesečne pauze, Uprava Narodnog pozorišta u Beogradu izdala je već dve Odluke kojima bi da sputa slobodu zaposlenih. Oni se, međutim ne obaziru

Komentar
Predsenik Srbije Aleksandar Vučić u Briselu u sedištu Evropske unije pred zastavama EU

Komentar

Ili Vučić ili EU

Građani Srbije nalaze se pred izborom: ili Vučić, ili Evropska unija. Sve ostalo je prazna priča

Andrej Ivanji
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane.

Komentar

Poslednja linija odbrane: Gotov je!

Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis

Ivan Milenković
Ćacičend sa ukrašenim jelkama i letećim Deda Mrazom

Komentar

Praznični Ćacilend: Dovedite i Božić Batu

Ne treba dirati Ćacilend pred praznike. Kad već u Beogradu neće na ulici biti novodišnjih proslava, valja ga ostaviti kao atrakciju za strane turiste

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1823
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva

Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati se
Politički život i smrt u Srbiji

Kada će izbori, ali stvarno

BIA: Izbor za superlojalistu

Ljudi sa crvenim đonovima

Sjedinjene Američke Države

Tramp u potrazi za Nobelom

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure