Izložba
Dado Đurić prvi put u Beogradu
Prva retrospektivna izložba Miodraga Dade Đurića otvorena je u Galeriji SANU. Amaret Zidon, autorka izložbe i umetnikova ćerka, odabrala je 50 radova od kojih se mnogi od njih prvi put prikazuju
Gostovanje Relje Bašića
„Nadam se da započinjemo novo brojanje“, rekao je Relja Bašić, zvezda glumišta bivše Jugoslavije, nakon što je pročitao dugačak spisak srpskih gradova koje je posetio Teatar u gostima, istina u vreme bivše države. Relja Bašić je osnivač Teatra u gostima, prvog privatnog pozorišta koje iduće godine slavi 30 godina, što je bio jedan od povoda njegovog nedavnog gostovanja u Beogradu (19. i 20. maj, Atelje 212).
Za najavu tog eventualnog povratka na beogradsku scenu izabrana je predstava Zlatni dečki Nila Sajmona koja, po mišljenju Relje Bašića, njenog reditelja, nema naročite umetničke pretenzije, već nameru da pomogne gledaocu da dva sata na kvalitetan način zaboravi na svakodnevne muke! Tog pravila pridržava se i prilikom sastavljanja repertoara. Svakodnevicu i promene njegovo pozorište prati na sledeći način: „Ukus publike se mijenja, mislim da su današnji utjecaj različitih medija na suvremenog gledatelja, mogućnost selektiranja, mogućnost živog kontakta s umjetnicima i umjetnošću doveli do toga da su se ljudi jako razmazili. Sad se velika borba sastoji u tome da se ne razočaraju razmaženi ljudi. I, to nije lagano“.
Glumac njegovog renomea, zvezda filma, pozorišta i televizije od Triglava do Đevđelije, mogao je priuštiti sebi, umesto svakodnevnog putovanja i pakovanja, udoban život u bilo kojoj instituciji. „Ne, to vam je kao da pitate Roma da li bi se smjestio u stan od dvejsta kvadrata u nekakvoj petokatnici; on bi vam odgovorio da ne bi. Tako i ja. Ja sam mijenjao, upoznavao različite sredine, osobe upravo zato što sam se na ovaj način bavio teatrom. Hodao sam i išao široko otvorenih očiju i ušiju i kontaktirao sa svim onim ljudima koji su mene interesirali.“
Bašić više ne ide na Dubrovačke ljetne igre. „Imam 23 godine dubrovačkog staža. Zvali su me na nekoliko festivala, međutim, mislim da je raditi po vrućini i u uvjetima noćnih proba za mene prošlo. A je, lijepo je bilo.“ Napustio je i politiku. „Mislim da se glumci ne mogu sakriti od nje.
O prosvetiteljskoj ulozi Teatra kaže: „Gdje god smo jedanput gostovali, bili smo ponovno pozivani. Otvarali smo put ne samo sebi nego i drugim teatrima. To je misija koju će tek vrijeme valorizirati i funkcija koju smo mi odigrali biće tek tokom vremena blagoslovljena. Bićemo shvaćeni kao ljudi koji su s velikim veseljem dolazili u mala mjesta i centre, kao što smo i sad došli kod vas.“
S. Ćirić
Prva retrospektivna izložba Miodraga Dade Đurića otvorena je u Galeriji SANU. Amaret Zidon, autorka izložbe i umetnikova ćerka, odabrala je 50 radova od kojih se mnogi od njih prvi put prikazuju
Aleksandra Zantaki specijalna izvestiteljka UN za oblast kulturnih prava, tražila je od Vlade Srbije odgovore povodom zabrinjavajućih informacija o Generalštabu, Savskom mostu, Sajmu i Kalemegdanskoj tvrđavi
Radove za izložbu „Šta da kupim“ birali su kustosi s namerom da se uključe u kulturni dijalog, ali i da istaknu činjenicu da umetnici moraju od nečega da žive
Na festivalu Horor filma obeleženo je 40 godina od premijere filma „Davitelj protiv davitelja“. Branislav Zeremski, čija je glumačka karijera tada počinjala, podelio je nekoliko uspomena na to vreme
Kopola je bio usred neverovatno plodnog kreativnog perioda kada je snimao ovaj film. Nakon što je 1972. godine pretvorio bestseler Marija Puza u iznenađujući kritički i komercijalni hit, Kopola je 1974. snimio film Prisluškivanje (The Conversation), koji je osvojio Zlatnu palmu na Filmskom festivalu u Kanu, a zatim se brzo vratio da snimi ovaj nastavak, ponovo napisan u saradnji s Puzom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve