img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Scena

01. novembar 2002, 15:41 Redakcija Vremena
Copied

Jubilej „Ruskog almanaha“

Deveti broj „Ruskog almanaha“, kojim se obeležava desetogodišnjica izlaženja časopisa, našim čitaocima donosi niz novih imena i dela iz sadašnje ruske književnosti i kulture. Prvi prilog u broju je pesma Majmun Vladislava Hodaseviča, posvećena danu u kojem je počeo Prvi svetski rat. Izborom pesama predstavljen je pesnik i romanopisac Konstantin Vaginov (1899–1934). Pričama su zastupljena dva verovatno najslavnija savremena ruska prozna imena – Tatjana Tolstoj i Viktor Pelevin. U broju je objavljena i priča Alekseja Smirnova, novog imena na velikoj ruskoj književnoj sceni i izbor iz novelistike Pavla Muratova, jednog od raznostranih predstavnika ruske kulture s početka veka. Prerano preminula Nina Iskrenko, značajna za poeziju osamdesetih, i Jan Satunovski, po nekim mišljenjima najznačajniji pesnik takozvanog bronzanog veka ruske poezije, uz prethodne autore, predstavljeni su u poetskom bloku. Drama je predstavljena Psećim valcerom Leonida Andrejeva. Iz čuvenih Memoara filmskog režisera Sergeja Ejzenštejna izabran je odlomak koji govori o biografskom poreklu njegovih teorijskih pogleda. Tematske razgovore o „emigraciji“ Irena Lukšić vodila je sa značajnim predstavnicima druge i treće generacije ruske emigracije – slikarem Sergejem Golerbahom i književnim istoričarem Genadijem Barabtarlom. Karakterističnim izborom delo Mihajla Mihajlova dato je u osvetljenju po kojem je poznato u ruskoj i svetskoj javnosti. O sudbini savremene umetnosti raspravlja se u traktatu „ruskog Evropejca“ Vladimira Vejdle Agonija umetnosti, a antiutopijske poglede Semjona Franka analizira Vladimir Kantor. Najmlađi autor u broju, Rustam Rahmatulin (1966), razmatra kompleksne gradske fenomene s kulturološkog stanovišta. Nekrolozi su posvećeni peterburškom pesniku Viktoru Krivuljinu i urednici pariskog časopisa „Ruska misao“ Irini Ilovajskoj-Alberti. Časopis izdaje Književno društvo „Pismo“ iz Zemuna, urednik je Zorislav Paunković.

K. R.

Zatvoren Sajam knjiga

Poslednjeg dana ovogodišnjeg beogradskog Sajma knjiga, u ponedeljak u hali 14 Beogradskog sajma održana je Druga redovna skupština Poslovnog udruženja izdavača i knjižara Srbije i Crne Gore, u poslednje dve godine organizatora najprestižnije izdavačke manifestacije u zemlji. Nezadovoljstvo samih članova radom udruženja, koje je trebalo da bude alternativa starom Udruženju izdavača i knjižara Jugoslavije, kulminiralo je na ovoj skupštini. Najpre je na već godinu dana upražnjeno mesto predsednika Skupštine udruženja, posle ostavke Petra Živadinovića (Paideia), izabran dotadašnji potpredsednik Miličko Mijović (Narodna knjiga), da bi on svega petnaestak minuta kasnije podneo neopozivu ostavku na to mesto. Novoizabrani predsednik Skupštine bio je prethodno izabrani potpredsednik – Dejan Pantović (IPS). Pantović posle nekoliko sati i sam daje ostavku, a na njegovo mesto dolazi prethodno izabrani potpredsednik Ljubomir Ososlija (Book Marso). U međuvremenu je dosadašnji izvršni direktor udruženja Branislav Gojković (Plato) bez obrazloženja demonstrativno dao ostavku i istupio iz udruženja. U burnoj raspravi koja je usledila pljuštale su međusobne optužbe finansijske, proceduralne i pravne prirode, a čuli su se i predlozi da ovo i ovakvo udruženje treba rasformirati. Posle celodnevnog natezanja, ipak je izabran osmočlani privremeni Upravni odbor koji treba da pripremi nastavak Skupštine do kraja godine. Očigledno je da u Poslovnom udruženju izdavača i knjižara Srbije i Crne Gore ima dosta zle krvi i da stvari ni izdaleka ne funkcionišu onako kako je bilo gromoglasno najavljivano pre dve godine kada je ono osnivano. O pravim razlozima za to niko od aktera ne želi da priča. Kompletan i konačan izveštaj o radu ovogodišnjeg Sajma knjiga je izostao zbog pomenute ostavke izvršnog direktora Branislava Gojkovića.

A. B.

Nagrada „Dimitrije Parlić“

Ovogodišnju nagradu „Dimitrije Parlić“ za najbolju koreografsku kreaciju u protekloj sezoni Udruženje baletskih umetnika Srbije dodelilo je Vladimiru Logunovu za koreografiju baleta Dr Džekil i mister Hajd u produkciji Baleta Narodnog pozorišta iz Beograda. Razmatrajući izbor od sedam predstava koje su bile u konkurenciji, žiri (Dušan Trninić – predsednik, Šaza Parlić, Marija Janković, Radomir Vučić i Denis Kasatkin) jednoglasno se odlučio za kreaciju Vladimira Logunova „smatrajući da je balet Dr Džekil i mister Hajd pomak u domaćoj repertoarskoj ponudi“. U obrazloženju žirija kaže se da se „ovo delo izdvaja svojom zrelošću i originalnim konceptom u kome je moderno i klasično efektno spojeno, kako samim izborom muzike, tako i koreografskim rukopisom, što su i kritika i publika izvanredno dočekali“.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura
Dva tužioca - kadar iz filma

Film

23.jul 2025. M. M.

Proglašeni dobitnici nagrada na filmskom festivalu Palić

Određeni su dobitnici nagrada na 32. Festivalu evropskog filma Palić. Zlatni toranj za najbolji film žiri je dodelio ostvarenju „Dva tužioca“, reditelja Sergeja Loznice

Iz života kulture

22.jul 2025. Sonja Ćirić

Prisilna deblokada SKC-a i DKC-a: I šta sad?

Počelo je čišćenje Dvorane KCB-a koja je u petak neplanirano odblokirana. Jutrošnje „oslobađanje“ SKC-a bilo je namerno i pokazno: da narod vidi šta ga čeka

Novi Sad

21.jul 2025. S.Ć.

Vojnička pasuljijada i Beograđani dobili novac za kulturu Novog Sada

Veći deo novca iz budžeta predviđenog za kulturu Novog Sada dodeljen je projektima iz Beograda koji nemaju veze sa kulturom

Država i kultura

20.jul 2025. S.Ć.

Ministarstvo kulture: Svakog dana poklon za drugi grad

Ministarstvo kulture je u julu gotovo svakog dana doniralo novac jednom od gradova uključenih u projekat „Gradovi u fokusu“ s namerom da poseje kulturu van prestonice

Festival

19.jul 2025. S.Ć.

Počinje “Palić”: Tokom pet festivalskih dana biće 140 filmova

Iako kraći za dva dana nego inače, ovogodišnji Festival evropskog filma na Paliću imaće 140 filmova, a počeće dodelom nagrade “Lifka” Svetozaru Cvetkoviću I Sergeju Loznici

Komentar

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Politički život i smrt

Pobeđuje onaj ko poslednji ostane na nogama

Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure